Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak da Hrvatska i Slovenija žele pomoći državama zapadnog Balkana na putu prema EU-u, ali da se bilateralni problemi tih zemalja neće moći riješiti u okviru inicijative Proces Brdo-Brijuni.
“Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješene u okviru Proces Brdo-Brijuni”, kazao je Milanović nakon što su slovenski mediji javili da je plenarnoj sjednici bilo prepiranja između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića.
“Mislim da bi bilo zdravo” da se bilateralne probleme niti ne koristi “jer nas je to danas pomalo ometalo u radu”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom u Brdu kod Kranja.
Glavni motiv dviju članica EU-a, Slovenije i Hrvatske, nije “ni mentorstvo ni tutorstvo” nego pomoć susjedima na putu prema Uniji, rekao je Milanović.
U zajedničkoj deklaraciji usvojenoj nakon samita pozivaju se čelnici Unije da gledaju na Zapadni Balkan “kao cjelinu” u pristupnom procesu, dok te zemlje pozivaju da ubrzaju provođenje potrebnih reformi.
“Dogovorili smo tekst deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, a ja kažem kompromis (…) Bilo je određenih prijepora, nesporazuma”, rekao je hrvatski predsjednik i dodao da je agenda kosovske predsjednice bila ambicioznija i da su neki dijelovi, zbog protivljenja Srbije, morali biti ispušteni.
“Jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojeg svi stojimo.”
Sjeverna Makedonija u “nemogućoj poziciji”
Milanović je upozorio da se Sjeverna Makedonija “nalazi se u nemogućoj poziciji” i da joj jedna članica Unije ulazi u “intimni prostor” zahtjevom da u udžbenicima povijesti “svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država”.
Rekao je da će se “otvoreno suprotstavljati” tome u okviru svojih moći.
Milanović državu nije imenovao, ali radi se o Bugarskoj koja odbija pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju jer se u makedonskim udžbenicima, po tvrdnjama Sofije, “revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest”.
Milanović je podsjetio na hrvatski put prema EU-u i na slovenske uvjete Hrvatskoj koje je on mogao razumjeti. “Nisam nikada osjećao ili vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj i u biti je spriječiti i poniziti”, rekao je Milanović.
Hrvatski predsjednik je rekao da o tome treba razgovarati, umjesto baviti se granicama i non-paperima.
Europsko vijeće je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma još nema jer su nastali novi problemi.
Za formalno otvaranje pregovora zemlje članice moraju usvojiti pregovarački okvir, ključni dokument kojim se definira kako će se i na kojima načelima odvijati pristupni pregovori. Pregovarački okvir jednoglasno trebaju usvojiti zemlje članice EU-a i to je uvjet za sazivanje prve međuvladine konferencije o pristupanju na kojoj se formalno pregovori otvaraju.
Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje – Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila.
Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalne su kandidatkinje.
Kosovo nije priznalo pet članica Unije – Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka.
“Okej” odnos s Vučićem
Vučić je rekao da je kratko razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i rekao da su oni u “pristojnim” odnosima.
“Mi naravno želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da mi moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj niti mislimo da bi itko iz Hrvatske trebao podilaziti nama”, rekao je Vučić.
Milanović je odnos s Vučićem kratko opisao s “okej”.
Sastanak lidera država zapadnog Balkana organizirao je slovenski predsjednik Borut Pahor u sklopu inicijative Brdo-Brijuni, čiji su pokretači Slovenija i Hrvatska.
Na sastanku u povodu desete godišnjice inicijative, posvećene približavanju država nečlanica Europskoj uniji, jačanju suradnje i dijaloga u okviru europskog pristupnog procesa, bili su čelnici svih država članica inicijative, Hrvatske, Slovenije, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i sva trojica članova predsjedništva BiH.
Izvor: Hina
