Što se tiče gospodarskih očekivanja u 2025., predsjednik Vlade Andrej Plenković je otvarajući prvu ovogodišnju sjednicu Vlade istaknuo kako je cilj gospodarskog napretka da ga osjeti svaka hrvatska obitelj i svako kućanstvo te su stoga prioriteti Vlade povećanje plaća i mirovina, demografske mjere te priuštivo stanovanje, čemu će pridonijeti Nacionalna stambena politika i novi krug porezne reforme koji je jučer stupio na snagu.
“Posebnu ćemo pozornost uvijek posvećivati najranjivijim skupinama – umirovljenicima, osobama s invaliditetom, svima kojima je podrška potrebna. Znamo da je pred nama još mnogo posla, ali smo odlučni, kao i sve ove godine, nastaviti jačati hrvatsko gospodarstvo i povećavati životni standard građana”, naglasio je.
U 2025. godini očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto, što je nešto niže nego u prošloj godini, ali i dalje jedna od najviših projekcija rasta od svih članica Europske unije.
Očekuje se stopa inflacije do 2,7 posto, udio javnog duga u BDP-u 56 posto, a rast zaposlenosti oko 2,9 posto.
Od jučer je iznos minimalne plaće povećan za 15,5 posto, s dosadašnjih 840 eura bruto na 970 eura bruto. Premijer je pritom podsjetio i na kompenzacijske mjere prema poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće.
Na početku prvog mandata ove Vlade, u 2016., minimalna plaća iznosila je 414 eura što znači da je iznos više nego udvostručen, dodao je premijer Plenković.
Raste i minimalna studentska satnica za 15 posto te iznosi 6,06 eura.
U sklopu porezne reforme povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura. Snižavaju se i gornje granice za primjenu niže i više stope poreza na dohodak, što će imati izravan učinak na povećanje plaća svih građana diljem Hrvatske.
Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se s dosadašnjih 40 tisuća eura na 60 tisuća eura, što je važno za male poduzetnike i obrtnike.
Za 7,1 posto povećavaju se mjesečni iznosi za uzdržavane članove uže obitelji – za prvo dijete 300 eura, za drugo eura 420 eura, za treće 600, za četvrto 840 eura, za peto 1.140 eura.
Povećavaju se brojne socijalne naknade, primjerice za dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece, zajamčene minimalna naknada povećava se s 420 na 528 eura. Za samohranog radno sposobnog roditelja s jednim djetetom, poveća se s 315 na 416 eura, a za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece, poveća se s 400 na 600 eura.
Povećava se osnovica za druge naknade u sustavu socijalne skrbi za 13,6%, sa 66 na 75 eura. Iznos naknade za redovito studiranje povećava se s 265 na 300 eura. Za 13% se povećavaju naknade za roditelje njegovatelje ili njegovatelje.
Rast porodiljnih naknada, naknada za vrijeme nezaposlenosti i mirovina
Kao mjera demografska politike, udvostručit ćemo potporu za novorođeno dijete, a majkama osigurati punu plaću za drugih šest mjeseci, i to do najviše 3.000 eura, istaknuo je premijer.
Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti bit će oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak pet godina, ako su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine.
Naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice, odnosno s 285 na 332 eura, naveo je predsjednik Vlade.
Naglasio je da će se tijekom godine raditi na zakonskim izmjenama kako bi se osigurao jedinstveni nalaz i mišljenje vještačenja za osobe s invaliditetom. Na taj ćemo način dodatno olakšati i ubrzati procese za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, dodao je.
“Donijet ćemo novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se dodatno osnažiti položaj umirovljenika i postići da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina iznosi najmanje 800 eura”, kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako će se mijenjati i način usklađivanja mirovina, uvesti jednogodišnji dodatak za umirovljenike i povećati staž majkama sa šest na dvanaest mjeseci za svako rođeno dijete.
Na Staru godinu potpisan je Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a premijer je kazao da je riječ o kompromisu koji je postignut nakon pregovora.
Dogovoreno je povećanje osnovice za 3 posto od 1. veljače te za 3 posto od 1. rujna, povećanje naknade za noćni rad s 40% na 50%, osnovice za jubilarnu nagradu s 240 na 300 eura te iznosa otpremnine pri odlasku u mirovinu s 2 na 2,5 osnovice.
“U našim mandatima, od 2016. do danas, osiguran je rast osnovice od skoro 48 posto”, naglasio je premijer Plenković.
U razdoblju od 2016. do listopada 2025. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika nominalno je rasla za gotovo 99%, dodao je.
Kada se u to uračuna stopa inflacije u istom razdoblju, realan rast plaća u tom razdoblju iznosio je 52,8 posto.
Cijeli paket koji je potpisan sa sindikatima državnih službi primjenjuje se i na javne službe, kazao je premijer Plenković, zahvalivši onim sindikatima javnih službi koji su podržali takav dogovor i bili spremni potpisati sporazum.
No, zbog nedostatka podrške unutar čelnih odbora sindikata u obrazovanju i znanosti, oni jedini nisu bili za pa se nije mogao potpisati dodatak pa je Vlada donijela svoju odluku sukladno propisima te se sve što je dogovoreno primjenjuje i na njih.
izvor: vlada.hr
