Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: vlada.rh

Politika

Plenković: Članstvo u OECD-u je finalni korak za zaokruživanje međunarodnoga položaja Hrvatske

Članstvo u OEDC-u, međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, zadnji je strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske, naglasio je jučer u Parizu premijer Plenković. “Nakon članstva u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ovo je finalni korak za zaokruživanje međunarodnoga položaja Hrvatske”, poručio je i najavio kako bi taj proces trebao biti okončan do kraja 2025. godine, s ambicijom da se formalno članstvo realizira u 2026.

sudionici Vijeća OECD-a

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je jučer u Parizu Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i sastao se s njezinim glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom, a sudjelovao je i na sastanku Vijeća OECD-a.

Uz predsjednika Vlade bili su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Marko Primorac.

Uoči sastanaka, premijer Plenković i glavni tajnik OECD-a Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

Premijer Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković potom je na sastanku Vijeća OECD-a, koje se okupilo u prigodi njegova posjeta, članovima Vijeća predstavio ambicije Hrvatske vezane za članstvo u toj organizaciji.

sudionici Vijeća OECD-a

Ambicija je da Hrvatska postane formalna članica OECD-a 2026.

U izjavi za medije nakon sastanka, premijer Plenković naglasio je da je članstvo u OEDC-u,  međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta, zadnji strateški vanjskopolitički cilj Hrvatske.

Podsjetivši da je Hrvatska 2017. podnijela zahtjev za članstvo, a pregovori o pristupanju započeli su u srpnju prošle godine.

“Nakon članstva u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, ovo je finalni korak za zaokruživanje međunarodnoga položaja Hrvatske”, poručio je.

Glavni tajnik Cormmann predstavio je u Zagrebu prije nekoliko tjedana Ekonomski pregled Republike Hrvatske koji će, kazao je premijer Plenković, pomoći Hrvatskoj da u sljedeće dvije godine perfektuira određene reforme i time ispuni kriterije za članstvo.

Taj bi proces, najavio je, trebao biti okončan do kraja 2025. godine, s ambicijom da se formalno članstvo realizira u 2026.

Andrej Plenković; foto: vlada.rh

U svom je izlaganju Vijeću OECD-a izdvojio tri točke koje mu se čine posebno važnima, kazao je premijer novinarima.

Prva je bolje uređenje poduzeća u državnom vlasništvu, zatim jačanje ukupne poslovne klime snažnim i pouzdanim pravnim okvirom te privlačnim i predvidljivim poreznim okvirom za ulagače te jačanje svih mehanizama za borbu protiv korupcije.

Tu je, dodao je, i korištenje komparativnih iskustava članica OECD-a za kvalitetnije nacionalne politike koje su usmjerene na gospodarski rast, borbu s klimatskim promjenama, dekarbonizaciju, digitalizaciju, jačanje vještina građana za tržište rada i tako dalje.

Država stala iza građana i gospodarstva u krizama bez presedana, a kad se situacija stabilizira treba prestati s intervencionizmom

Objasnio im je, dodao je premijer Plenković, i okvir hrvatske gospodarske politike to jest konceptualni pristup politici, koje se ogleda u tri temeljna stupa – sloboda i odgovornost pojedinca, sloboda poduzetništva te socijalno-tržišno gospodarstvo.

Međutim, sve krize koje su se događale u posljednjih nekoliko godina zahtijevale su da država stane uz svoje građane i gospodarstvo, dodao je premijer, pa je članovima Vijeća predstavio pakete mjera pomoći vrijedne 7,2 milijarde eura koje je hrvatska Vlada do sada poduzimala kako bi, prvenstveno, ograničila cijene struje, plina i naftnih derivata.

“Sve su to bili potezi bez presedana s jednim temeljnim ciljem – da očuvamo društvenu koheziju te da svi zajedno prođemo kroz ovaj proces velikih kriza sa što manje posljedica”, naglasio je, što je i učinjeno.

Kada se situacija stabilizira, dodao je, treba prestati s državnim intervencionizmom, s obzirom da se radi ipak o izvanrednoj okolnosti, ali dok ovakvi pritisci traju država ima dovoljno financijske i ekonomske snage da takvu politiku provodi.

Milanović je zadnji koji nekoga može prozivati za rusofilstvo, a njegove su izjave debilne

Na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se i na današnje izjave predsjednika Republike na njegov susret s Novakom Đokovićem, kojeg je Milanović nazvao “rusofilom”, tijekom Svjetskog prvenstva u ragbiju u Parizu.

Pojasnivši da ga je na utakmicu pozvao predsjednik Macron, koji je znao za premijerov boravak u Parizu, ustvrdio je da je tamo bio u publici te se u jednom trenutku pozdravio s Đokovićem, koji je također gledao utakmicu.

Milanovićeve izjave ocijenio je potpuno deplasiranima poručivši da je Milanović zadnji koji nekoga može prozivati za rusofilstvo.

“On nas sramoti već više od godinu i pol dana s izrazito antiukrajinskom i proruskom politikom. Dovodi nas u poziciju da moramo objašnjavati stavove Hrvatske na temi koja je apsolutno čista i principijelna, a to je da Hrvatska treba i hoće podržavati Ukrajinu od prvog dana”, rekao je premijer Plenković.

“Vidim da je čak koristio riječi poput: budale, pa ja onda mogu reći da su takve debilne izjave, kao što je on davao u zadnjih godinu i pol dana, sramota za Hrvatsku”, dodao je kazavši kako namjerno sada koristi takve izraze kako bi se shvatilo što to zapravo Milanović radi.

Ne možemo biti za rezoluciju koja nije sadržavala osudu Hamasovog terorističkog napada na Izrael, od kojeg je sve počelo

Osvrnuo se i na poziciju Hrvatske u vezi glasovanja o rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Pojasnio je da Opća skupština UN-a donosi rezolucije koje nisu obvezujuće.

Temeljna pozicija Hrvatske, dodao je, sadržana je u zaključcima Europskoga vijeća od petka koji vrlo jasno navode osudu Hamasovog terorističkog napada na Izrael, od čega je sve počelo, ali i humanitarnu pomoć, sprječavanje eskalacije te poštivanje međunarodnog humanitarnog prava.

Vijeće sigurnosti UN-a, kazao je premijer Plenković, u ovako podijeljenom svijetu ne može donijeti ništa, a rezolucija Opće skupštine UN-a nije sadržavala ništa o osudi Hamasovog napada na Izrael.

Vlada je principijelna, naglasio je premijer Plenković, a ne oportunistička kao Milanović koji bi bio neutralan.

“Nemamo što biti neutralni u temi u kojoj si ili za ili si protiv, a mi ne možemo biti za rezoluciju koja će propustiti reći tko je sve to započeo, a započeo je Hamas”, poručio je premijer Plenković naglasivši kako Hrvatska, za razliku od Milanovića, vodi principijelnu politiku i kad je riječ o Ukrajini i kad je riječ o Rusiji i kad je riječ o Hamasovom terorističkom napadu na Izrael i pravu Izraela na odgovor, uz poštivanje međunarodnog i humanitarnog prava te zaštitu civila te izbjegavanje regionalne eskalacije.

Hrvatska nije nesvrstana zemlja, nego ima čvrsti vanjskopolitički vrijednosni stav

To što Milanović nastoji ovu temu iskoristiti kako bi pokrio svoju sramotu koja traje godinu i pol dana, ustvrdio je premijer, to je drugo pitanje.

Poručio je kako Hrvatska nije nesvrstana zemlja, nego je zemlja koja ima čvrsti vanjskopolitički vrijednosni stav.

Odbacio je Milanovićeve insinuacije da se radi o privatnoj računici ili osobnom interesu.

“Kakav osobni interes? Samo netko tko na taj način razmišlja, on koji zauzima stavove o Rusiji godinu i pol dana kakve zauzima valjda ima neki privatni interes, jer kakav bi drugi bio. A sad optužuje mene za nešto što nema apsolutno nikakvog utemeljenja, ali to i inače radi”, kazao je premijer Plenković.

Isti taj Milanović, dodao je, kad je išao na Opću skupštinu UN-a od službi Ministarstva vanjskih i europskih poslova dobio je pripremu i elemente za svoj govor na Općoj skupštini, samo je odbacio paragrafe koji se odnose na Ukrajinu i to nije spomenuo, u trenutku kada je ruska agresija na Ukrajinu glavna tema.

Je li Milanović nas konzultirao kad je zauzimao proruske, antieuropske i antiameričke stavove?

Osvrnuo se i na Milanovićeve teze o tome da se krši Ustav jer se njega ne konzultira.

“Je li on konzultirao nas kad je zauzimao proruski stav? Nije. Je li nas konzultirao kad je zauzimao antiamerički stav? Je li nas konzultirao kad je zauzimao anti-NATO stav? Je li nas konzultirao kada je zauzimao antieuropski stav? Je li nas konzultirao kad je planirao blokirati članstvo Švedske i Finske u NATO-u? Nije.”, podsjetio je premijer Plenković ustvrdivši još jednom kako Hrvatska zauzima principijelna stajališta iza kojih stoji.

Medijski narativ o tome kako je Hrvatska protiv mira odbacio je kao u potpunosti kriv i netočan, naglasivši kako Hrvatska neće glasati za rezoluciju koja, nakon najvećeg pokolja Židova nakon Holokausta u Drugom svjetskom ratu, nije spomenula tko je to napravio.

Milanovićevu tezu da je na taj način stavljena meta na Hrvatsku ocijenio je potpuno besmislenom i nebitnom, poručivši kako je Hrvatska sigurna zemlja koja ima principijelan stav.

“Da je u toj rezoluciji lijepo pisalo: osuđujemo teroristički Hamasov napad na Izrael, odmah bismo glasali za to”, ustvrdio je i dodao kako tamo toga nije bilo jer velikom broju članica UN-a predstavlja problem navesti činjenicu zbog čega se sve to događa, a ne političku kvalifikaciju ili izmišljotinu.

izvor: vlada.rh

Povezane vijesti

Vijesti

Predstavljajući Zakon o inkluzivnom dodatku, premijer Plenković kazao je da će se njime izdvajati čak 89 posto više sredstava za osobe s invaliditetom, s...

Vijesti

Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, proveden ove godine u pet županija, pokazao je da više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme te...

Vijesti

Ministar financija Marko Primorac najavio je u utorak u Saboru da će Vlada idućeg tjedna odobriti 55 milijuna eura za sanaciju dugova u zdravstvu....

Vijesti

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman pozdravio je danas dogovor o četverodnevnom prekidu vatre u Gazi te istaknuo kako je važno spriječiti prelijevanje sukoba...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori