Petina zaposlenih radi na određeno, a tjedno radimo više od prosjeka EU-a

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj je 32,8 godina, petina zaposlenih radi na određeno, najviše zaposlenih ima srednju školu, a Hrvati tjedno rade više od prosjeka EU-a, pokazuju podaci koje je u povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, prikupio Državni zavod za statistiku. U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti, koja se određuje kao postotni udio zaposlenih u radno […]

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj je 32,8 godina, petina zaposlenih radi na određeno, najviše zaposlenih ima srednju školu, a Hrvati tjedno rade više od prosjeka EU-a, pokazuju podaci koje je u povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, prikupio Državni zavod za statistiku.

U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti, koja se određuje kao postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, 66,9 %, po čemu je pri dnu u EU-u uz Italiju (62,6%) i Španjolsku (65,7%).

Najvišu stopu ima Švedska, 80,8 posto, a slijede je Njemačka i Nizozemska (80) i Češka (79,7).

Grčka sa 61,1% ima najnižu stopu zaposlenosti.

Mediteranci rade najkraće

Bilo da je to kulturološki uvjetovano, dio tradicije ili pak povijesno-političke ostavštine, činjenica je da zemlje sa sjeverozapada Europe imaju bolje brojke kad su u pitanju pokazatelji s područja tržišta rada. To vrijedi i za trajanje radnog vijeka. Prije odlaska u mirovinu Šveđani u prosjeku rade 42 godine, a četiri desetljeća na radnome mjestu broje i Nizozemci (41 godina) i Danci (40 godina). Gotovo deset godina kraće od Šveđana rade Talijani (31,2 godine), koji imaju najkraći radni vijek u EU, čiji prosjek iznosi 35,7 godina.

Hrvatska se i smjestila uz bok ostalih mediteranskih zemalja s prosječnim radnim vijekom u trajanju od 32,8 godina.

Manje radnog staža, više radnih sati

Kraći radni vijek ne znači nužno i manje rada za vrijeme zaposlenosti. Primjer za to je Grčka. Naime, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2020., između svih zemalja EU-a, Grci su ti koji su u prosjeku uobičajeno tjedno radili najviše sati na glavnom poslu (41,8 sati). Time su prebacili europski prosjek od 37 sati rada tjedno za gotovo pet sati. Više od prosjeka radili su i stanovnici Hrvatske (39,6 sati). S druge strane, najmanje sati tjedno u EU odradili su Nizozemci, koji u prosjeku uobičajeno rade 30,3 sata.

Najveći udio zaposlenih u Hrvatskoj ima završenu srednju školu

Bilo da se traži ili nudi posao, stupanj obrazovanja jest, uz radno iskustvo, jedan od ključnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa. Iako nije izravan pokazatelj sposobnosti, završena škola otvara ili zatvara mnoga vrata. U Hrvatskoj, kao i u EU, najveći udio zaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje. Dok je gotovo polovica zaposlenih Europljana svoje obrazovanje završilo otprilike u vrijeme stjecanja punoljetnosti, u Hrvatskoj je taj postotak još viši (63,1 posto).

Visokim obrazovanjem može se pohvaliti više od trećine zaposlenih Europljana te 29,8 posto stanovnika Hrvatske. Zanimljivo je da više od polovice zaposlenih Iraca ima stečeno visoko obrazovanje (52,9%), dok najniži udio visoko obrazovanih zaposlenih osoba ima Rumunjska (22,1%).

Udio zaposlenih s osnovnim ili nižim obrazovanjem na razini EU-a iznosi 15,5%, dok u Hrvatskoj iznosi 7,2%. Znatno je to manje od Portugala, u kojem 38,7% zaposlenih ima završenu osnovnu školu, što je ujedno najviše u EU. Od prosjeka EU-a najviše odudara Litva, koja ima samo 3,2%4 zaposlenih s osnovnoškolskim obrazovanjem.

Gotovo petina zaposlenih u Hrvatskoj radi na određeno vrijeme

Pri zaposlenju nerijetko je prvi korak dobivanje ugovora na određeno vrijeme. Prema najsvježijim raspoloživim podacima za 2020., u Hrvatskoj je udio zaposlenika na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenika iznosio 14,8%. Na taj podatak nadovezuje se još jedan poprilično negativan pokazatelj. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je uz Francusku u 2020. bila u vrhu po prekarnoj zaposlenosti u EU. Naime, 4,6% zaposlenika Hrvatske radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca. Nestalno i nesigurno zaposlenje na razini EU ima 2% zaposlenika, a najniži udio imale su Rumunjska i Češka, 0,2%.

Kako se kreću brojke o nezaposlenosti?

Iako su se sa strepnjom čekali podaci o stopi nezaposlenosti za 2020., koju je obilježila pandemija bolesti covida-19, oni nisu dosegli recesijske rekorde. Naime, u zadnjih deset godina rekordna stopa nezaposlenosti na razini EU-27 zabilježena je 2013., kad je iznosila 11,4%. Otada je kontinuirano opadala do 2019., dok posljednji raspoloživi podatak za 2020. pokazuje obrnut trend.

U odnosu na godinu ranije, stopa nezaposlenosti iznosila je 6,7%, što predstavlja rast od 0,4 postotna boda. Iako takvo kretanje prati oporavak gospodarstava nakon recesijskih godina, koji je tekao postepeno diljem EU-a, one zemlje koje su bile najjače pogođene tadašnjom svjetskom krizom i prema posljednjim podacima imaju najveću nezaposlenost.

Tako Grčka, u kojoj 2013. više od petine aktivnog stanovništva nije radilo, sa 16,3% nezaposlenih u 2020. i dalje drži rekord u EU. Slijede je Španjolska (15,5% nezaposlenih) i Italija (9,2% nezaposlenih).

Trend na razini EU-a utjecao je i na Hrvatsku. Najveća nezaposlenost u posljednjih deset godina također je zabilježena 2013. i 2014. (17,3%). U „pandemijskoj“ 2020. stopa nezaposlenosti u RH iznosila je 7,5%.

Stopa dugotrajne nezaposlenosti u EU-u je 2,5, a u Hrvatskoj 2,1 posto.

Manja razlika u zaposlenosti muškaraca i žena

Međunarodni praznik rada osim govora o radnim uvjetima i pravima, nerijetko otvara i raspravu o različitom položaju žena i muškaraca na tržištu rada. Eurostat je izračunao razliku u stopi zaposlenosti žena i muškaraca, koja je na razini EU-a 2020. iznosila 11,3 postotna boda. Najveća je razlika u Italiji (19,9 postotnih bodova), a najmanja u Litvi (1,7 postotnih bodova). Hrvatska se prema ovom pokazatelju smjestila ispod europskog prosjeka te je razlika između zaposlenosti muškaraca i žena iznosila 11,29 postotna boda.

Kad je u pitanju raspodjela pozicija u nacionalnim parlamentima i vladama na razini EU-a, trećina mjesta u 2020. pripadala je ženama (32,7%), a pritom najveći udio ima Švedska (49,6%), a najmanji Mađarska (12,6%). Hrvatska se smjestila tik uz prosjek EU jer žene također zauzimaju gotovo trećinu mjesta u parlamentu i Saboru (31,1%).

”Radne iznimke”

Iako tržište rada načelno funkcionira na općeprihvaćenim pravilima, postoji određeni dio zaposlenih koji ih, uvjetno rečeno, krše. Pa tako ono što je nekima radna rutina, drugima je iznimka. Događa se to s radnim vremenom. Naime, prema podacima za 2020., 4,5%zaposlenih u Hrvatskoj radi kraće od punoga radnog vremena.

Drugi je primjer mjesto rada. Dok je odlazak na posao izvan vlastita doma za mnoge nepisano pravilo, neki radne zadatke obavljaju unutar svoja četiri zida. Tijekom 2020. ta je radna praksa postala sve učestalija pa je tada čak četvrtina Finaca radila od kuće, što je najveći udio u EU, dok su najmanje iz svoga doma radili Bugari (1,2%). Na razini EU-a pojam „home officea“ postao je svakodnevnica za 12,4% zaposlenih, dok je u RH taj udio značajno manji (3,1%).

Još jedan oblik zaposlenja, iako postoji oduvijek, nije dominantan. Riječ je o samozaposlenima, koji sa 179,1 tisućom u 2020. čine 11,1% zaposlenih u Hrvatskoj.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close