Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 20.01.2025 - Konferencija "Nacionalni plan oporavka i otpornosti - Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj" u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Vlade RH u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Zagrebu. Na slici ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić. foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Politika

Omogućili smo strateško pozicioniranje Hrvatske, bolju apsorpciju europskih sredstava i projekte koji čine iskorak

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas izvršnog potpredsjednika Europske komisije za koheziju i reforme Raffaelea Fittoa, s kojim je nakon sastanka sudjelovao na otvorenju konferencije „Nacionalni plan oporavka i otpornosti: konkurentna i zelena tranzicija u Republici Hrvatskoj“.

U svom govoru, premijer je istaknuo kako je izvršni potpredsjednik Europske komisije Fitto odabrao baš Hrvatsku kao prvu zemlju koju je posjetio na toj svojoj novoj dužnosti na turneji obilaska glavnih gradova članica.

To je važna politička poruka, naglasio je premijer, jer je, između ostalog, Hrvatska ispunila 183 od 183 reforme i indikatora u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koje si je sama zadala.

Priznanje je to za dinamiku provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te poticaj za još učinkovitiju apsorpciju sredstava iz aktualne financijske perspektive i brže lovljenje koraka s onima koji su u Uniju ušli prije nas, dodao je.

foto: vlada.hr

Hrvatska je trenutno najučinkovitija članica EU u provedbi NPOO-a

Uz Italiju, trenutno je Hrvatska najučinkovitija i najbrža u provedbi tog programa. Ove godine, dodao je, imat će angažirano 81 posto ukupnih sredstava od 10,5 milijardi eura koji su joj na raspolaganju kroz Instrument EU iduće generacije.

Taj je instrument, podsjetio je, bio zajednički i snažan odgovor Europske unije na veliki ekonomski šok nastao uslijed krize uzrokovane pandemijom Covida-19.

Čestitao je svima koji rade na apsorpciji tih sredstava. U kontekstu apsorpcije sredstava, osvrnuo se na dosadašnju učinkovitost u tom pogledu ove Vlade.

Prvi element bila je apsorpcija sredstava iz prvog Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020.

Na početku prvog mandata ove Vlade, podsjetio je, Hrvatska je bila na manje od 8 posto ugovorenosti. Potrošili smo sve, dodao je, otprilike oko 112 posto od onoga što je bilo alocirano.

Uz to, Vlada je Hrvatskoj priskrbila milijardu eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i Banovine od potresa, a i tu su potrošena sva sredstva, i to i više nego što je bilo predviđeno.

Paralelno s Nacionalnim programom reformi krenuo je i novi Višegodišnji financijski okvir 2021.- 2027., vrijedan 14 milijardi eura. Uz to, na vrijeme će se potrošiti i sva sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Europska sredstva omogućuju brže lovljenje koraka s razvijenijim državama članicama

Naglasio je kako nije nimalo jednostavno potrošiti taj novac na vrijeme za kvalitetne projekte koji su dodana vrijednost konkurentnosti, zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji, ravnomjernom regionalnom razvoju, infrastrukturi,  obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i gospodarstvu općenito.

Ta sredstva, dodao je, omogućuju lovljenje koraka s razvijenijim državama članicama, koje nisu bile žrtva agresije poput Hrvatske i ušle su u EU prije nas, a u 90-ima su potrošile pretpristupnu pomoć koju Hrvatska nije imala.

Odbacio je lažne teze koje se od nekih aktera plasiraju u javnosti o tome da nakon 2027. europskih sredstava neće biti.

“Moramo razgrtati laži koje nisu slučajno plasirane”, poručio je ustvrdivši kako se takve teze plasiraju kao alibi za slučaj da neka buduća eventualna vlada bude manje uspješna.

U tom je kontekstu naveo nekoliko argumenata o uspješnosti Vlade, koji se takvim narativom pokušavaju osporiti.

Ostvarili smo cilj dublje integracije u EU, uz rekordno visoku zaposlenost i kontinuirani rast gospodarstva

Kao što je, primjerice, odnos zaposlenih i nezaposlenih, koji je je 2016. bio 6:1, a danas je 20:1. Hrvatska je 2016. godine bila na 62 posto prosječne razvijenosti Europske unije, a 2028. doći će na 82 posto. BDP per capita 2016. bio je 11.000 eura, a sada je 22.000 eura.

Međunarodni položaj kojeg Hrvatska danas uživa, istaknuo je, nije samo do učinkovitog povlačenja europskih sredstava, već i do odgovornog upravljanja javnim financijama, do niza poreznih reformi koje su rasterećivale i građane i gospodarstvo, do reformskih zahvata koji su doveli do povijesno visokog investicijskog kreditnog rejtinga na razini A.

Hrvatska je ušla i u Schengen i u europodručje i u Europski stabilizacijski mehanizam, a dogodine će postati članica OECD-a.

Svi su ti ciljevi, podsjetio je, zacrtani u prva tri mjeseca 2017., kada je Vlada počela provoditi reforme potrebne za njihovo ostvarivanje, a zbog zahtjevnih kriterija bilo je potrebno nekoliko godina.

“Omogućili smo strateško pozicioniranje Hrvatske, bolju apsorpciju europskih sredstava i projekte koji čine iskorak u zelenoj tranziciji”, poručio je.

Vrijeme je za energetsku tranziciju i prilagodbu ekonomije na nove uvjete globalnog funkcioniranja

Kako bi kontekstualizirali uspješnost Hrvatske, kazao je, potrebno je pogledati malo šire.

Primjerice, danas Europska unija uvozi 98 posto nafte, 90 posto plina te 60 posto ugljena. Ta fosilna goriva u idućih 15 godina doseći će vrh svjetskih rezervi, što znači da će biti skuplja.

Zato je vrijeme za energetsku tranziciju i što veća ulaganja u obnovljive izvore energije te prilagodbu naše cijele ekonomije na te radikalno izmijenjene uvjete globalnog funkcioniranja.

Nacionalni program oporavka i otpornosti, zajedno s ranijim Nacionalnim programom reformi i Programom konvergencije međusobno su povezani akti i dokumenti, a dio su Programa Vlade, koji usmjeravaju rad koji je dio šireg napora da budemo konkurentni i otporni na eventualne buduće šokove.

Proteklih pet godina, dodao je premijer, živimo stalno pod utjecajem vanjskih šokova, od Covida, dva potresa do posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

Sve je to dovelo do mjera koje su morale na konzistentan način očuvati socijalni koheziju, ostvariti strateške interese države i uspjeti napraviti iskorake u svim segmentima koji su ljudima najbitniji – a to su plaće, mirovine i priuštivo stanovanje.

Na te će se elemente, uz ulaganje u obrazovanje, Vlada fokusirati i u iduće tri i pol godine mandata kako bi koristi od osnaženog međunarodnog položaja Hrvatske stavila u funkciju hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Showbiz-Lifestyle

Mirela Priselac Remi iz grupe Elemental reagirala je nakon što je objavljeno kako je pjesma Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo”...

Politika

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić danas je u Osijeku na sastanku s predstavnicima gradova i općina na tom području poručio da će 70...

Politika

Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić osvrnuo se danas, u izjavi za medije, na prvu procjenu Držanog zavoda za statistiku o stopi inflacije za...

Politika

Zagrebački HDZ prozvao gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Zagrebački holding zbog angažiranja vanjskih konzultanata za rješavanje osnovnih komunalnih problema, dok u Holdingu kažu da traže...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori