Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: N1/Ivan Hrstić

Top Tema

Oko čega su se sve u 2021. svađali Plenković i Milanović?

Česte polemike između predsjednika Republike i predsjednika Vlade oko izbora čelnika Vrhovnog suda, vojske te, između ostalog, epidemioloških mjera obilježile su njihov odnos koji je u 2021. bio poprilično buran.

O sporu predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića tijekom godine ispisano je na stotine tekstova i vijesti.

U nekim tjednima davali su izjave gotovo svakodnevno. Komunicirali su i preko Facebooka i priopćenja, a u raspravi su aktivno sudjelovali i drugi članovi Vlade kada bi predsjednik Milanović „bocnuo” njihov resor.

Milanović je u svom specifičnom stilu komunikacije, govoreći o premijeru i ministrima, nabrojao dio životinjskog carstva – orlove i nilske konje, vjeverice, pudlice i lavove, medvjede, ali i Pokemone. No bilo je i mnogo težih riječi i uvreda s obje strane.

Saga oko Vrhovnog suda

Najveći dio godine, od veljače do listopada, javnost je svjedočila sukobu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda zbog čega su raspisana čak tri javna poziva, a na kraju je izabran sudac Radovan Dobronić.

Problem je nastao kada je Milanović najavio kako će predložiti svoju kandidatkinju, Zlatu Đurđević, mimo raspisanog javnog poziva, a premijer i vladajuća većina u startu je odbacili, držeći kako je pristala biti dio protuzakonite procedure pa je to diskvalificira.

Milanović smatra da svoju ovlast predlaganja predsjednika Vrhovnog suda crpi izravno iz Ustava, Zakon o sudovima ocjenjuje neustavnim te inzistira da Đurđević nije prekršila zakone i da je stručna.

Plenković drži kako se mora poštivati zakon. Sličnog su mišljenja bili i ministar pravosuđa Ivan Malenica, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ali i Ustavni sud pa se rasprava proširila i na druge sugovornike. Padale su dosta teške riječi i na osobnoj razini.

Tako je Milanović tvrdio da se nastavlja HDZ-ova opstrukcija promjena u pravosuđu, da je HDZ u sukobu interesa zbog presude stranci, a većinu ustavnih sudaca nazvao je HDZ-ovim žetonima.

Plenkovića, predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca i Jandrokovića prozvao je zbog vrijeđanja Đurđević, uspoređujući ih s karakterima iz naslova filma “Ružni, prljavi, zli”. Rekao je i kako je njegov jedini medij komunikacije – javnost te da mu jedino „preostaje da na ovakav način divlja” pa bira biti Marlon Brando iz „The Wild One” („Divljak”).

Štetočina, divljak i mišići

Saborskim zastupnicima rekao je da će se „ćerati do kraja” ako odbiju Đurđević. Premijera je još nazivao špijunčinom, terminalno nesposobnim, običnom štetočinom, dobro uvježbanim lažovom, komunističkim gojencem te ga prozvao da ima „paranoidne fiksacije.”

S druge strane, Plenković je tvrdio kako je sve osim poštivanja zakona politiziranje, a raspravu je ocijenio nadrealnom i nenormalnom. Program Đurđević ocijenio je populističko-političkim te rekao kako je dopustila da je Milanović “provuče kroz blato”.

Govorio je kako je Milanović prevarant jer nastupa kao lider ljevice, a ne kao predsjednik Republike, da su „boze” da se izborom čelnika Vrhovnog suda provodi reforma pravosuđa, ali i da vrši pritisak na Vrhovni sud. Njegove medijske istupe ocijenio je neprihvatljivim političkim divljaštvom, primitivizmom i talogom društvenih mreža.

Milanović je za Malenicu je rekao kako je došao “njuškati” u Ured predsjednika o njegovim namjerama, a osporio je i njegove sposobnosti kao predavača na studiju, dok je Jandrokovića prozvao da uvodi diktaturu u parlamentu, da je stranački dodvorica i nasilnik bez mišića.

Jandroković je ocijenio kako Milanović ima očito poremećaj ponašanja i vjerojatno poremećaj ličnosti i da je zagadio javni prostor, a nazvao ga je i iskompleksiranim klaunom.

Nema zajedničkih vijenaca

Krajem ožujka došlo je i do prepirke oko odvojenog polaganja vijenaca na komemoracijama zbog epidemioloških razloga. Milanović je čak razmišljao o tome da vojni vrh ne sudjeluje u obilježavanju VRO “Bljesak” kako bi vojsku zaštitio od politizacije zbog sukcesivnog protokola.

Zbog predsjednikove retorike, premijer je poručio kako do kraja mandata neće biti zajedničkog polaganja vijenaca državnoga vrha kako se ne bi glumatalo i fingiralo zajedništvo.

U lipnju su Milanović i Plenković sudjelovali na obilježavanju Dana antifašističke borbe što je bio prvi zajednički posjet nekom događaju dvojice predsjednika nakon višemjesečnih sukoba. U studenom su ih kamere snimile kako se rukuju i kratko razgovaraju na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru.

Predsjednik Milanović i ministar obrane Mario Banožić tijekom godine relativno su se dobro slagali i zajedno sudjelovali na raznim vojnim događanjima. Međurim, u listopadu dolaze u otvoreni sukob oko vojske, njihovih ovlasti i odluka, nakon što je Banožić umirovio zapovjednika Počasno-zaštitne bojne brigadira Elvisa Burčula tako što je odbio produljiti njegovo imenovanje do kraja godine.

Zaiskrilo oko vojske

Milanović smatra da je umirovljen prijevremeno te je tražio da Burčul bude vraćen i da na normalan način ode u mirovinu, dok Banožić govori da je Burčulu već jednom produljen odlazak i da ga je umirovio u skladu sa zakonom.

Milanović je govorio kako je riječ o nasrtaju dnevne politike na vojsku i to vidi kao zulum i šikaniranje vojnika, a o tome želi razgovarati samo s Plenkovićem.

Premijeru, kojeg je nazvao Banožićevim „skrbnikom”, poručio je da „obuzda svog jarana”. Mišljenja je da je Banožićev motiv osobna osveta, a nazvao ga je i političkim beskućnikom, džepnim ministrom, opuškom i zlostavljačem vojske.

Također, Banožiću je bilo zabranjeno obraćanje na svečanoj prisegi ročnika u Požegi zbog čega je zatražio smjenu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja “zbog nepoštivanja Zakona o obrani”, koji je djelovalo po Milanovićevoj zapovjedi kao vrhovnog zapovjednika.

Banožić je govorio kako odluku o smjeni Burčula neće promijeniti, da vojska nije predsjednikova igračka, da se Milanović ponaša neprofesionalno, da je psihijatrijski slučaj i da se koristi jezikom uličara.

Banožić je potom zabranio Milanoviću uporabu resursa HV-a bez njegove odluke, a iz Ureda predsjednika su reagirali da je ta odluka nezakonita i neustavna. Predsjednik je optužio ministra da se ponaša kao kriminalac i da ga treba „maknuti pod hitno” jer vojnicima koji su u njegovoj pratnji uskraćuje dnevnice.

Premijer se ne želi miješati

Banožić mu je poručio da koristi vojsku kao poligon za vrijeđanje i omalovažavanje Vlade i da bi se Ured predsjednika trebao posvetiti racionalnijem trošenju proračuna svog ureda.

Premijer je rekao kako je Milanović napadima osnažio položaj Banožića u Vladi. Milanovićeve izjave ocijenio je kao primitivno i brutalno vrijeđanje sugovornika, a predsjednika je nazvao i puzajućim državnim udarom.

Taj žestok povuci-potegni odnos nešto se primirio u prosincu, a Banožić je prije blagdana čak rekao da Milanoviću oprašta za sve što mu je rekao i poziva ga na dijalog, a Milanović odgovorio „neka ide rokat’ tamo s karabinom po divljim svinjama”, poručivši da nema s njim dijaloga.

Dvojica predsjednika  ipak su imali i pokoje složne trenutke pa su se dogovorili oko imenovanja ravnatelja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Valentina Franjića.

Složno-nesložno

Milanović je govorio kako Vlada kasni s donošenjem odluke o višenamjenskim borbenim avionima, zatim je podupro odluku o nabavi francuskih Rafalea, a potom je rast njihove cijene nazvao skandalom, što su osudili Plenković i Banožić.

Milanović ističe da je od strateškog značaja i nabava borbenog vozila Bradley te upozorava kako povoljna američka ponuda istječe u siječnju, ocjenjujući kako je možda nekome u interesu kupiti skuplja vozila. Iz Vlade je došlo priopćenje kako je održan sastanak na kojem su razmotrena tehnička pitanja ponude Vlade SAD-a.

Do spora dolazi i zbog epidemiološke situacije, ali je Milanović najesen ocijenio kako se Hrvatska za sada iz financijske krize izvlači “okej”, odavši priznanje Vladi na svemu što je napravila.

Milanović se cijepio i poziva građane da se cijepe, uključujući i djecu, no mišljenja je da zabrane nemaju smisla. Covid potvrde vidi kao pritisak na građane i ograničavanje njihovih sloboda i tvrdi da o tome treba odlučivati Sabor.

Premijer ga naziva antimaskerom i proziva da odvraća građane od poštivanja epidemioloških mjera. Milanović je ranije tvrdio kako svoje zaposlenike neće maltretirati covid potvrdama, ali ipak se provjeravaju, što je premijer pozdravio.

Izvor:N1/HINA

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Politika

“Grad Sinj na čelu s gradonačelnikom Mirom Buljom za proračunsku transparentnost u prošloj godini ocijenjen je ocjenom 3 (tri)” HDZ Sinj oglasio se priopćenjem...

Top Tema

Nekadašnja HDZ-ova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s pozicije predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u intervjuu nam detaljno...

Politika

-“O reformi zdravstva i načinima na koje rješavati nagomilane probleme u našem zdravstvenom sustavu razgovaramo sa svim dionicima, od komora i strukovnih udruga liječnika...

Politika

Stranke koje su popravile svoj rejting predvodi Domovinski pokret sa 7,22 posto. Slijede Socijaldemokrati s 3,32 posto. Prve isplate povećanih mirovina očito su se...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori