Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

NAJDESNIJA VLADA U ITALIJI NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Gjenero: Nije čudno da se poraz europskih vrijednosti dogodio upravo u Italiji, zemlji s najslabijom demokracijom i izbornim modelom među ”starim članicama” Europske unije

Nakon parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, 25. rujna 2022. godine, Italija je praktički izabrala političku garnituru koja će je voditi u sljedećem razdoblju.

Država u obliku slavne čizme tako dobiva najdesniju vladu još od najvećega talijanskog diktatora u povijesti, fašista Benita Mussolinija. Naime, prema privremenim rezultatima, desni blok na čelu s Braćom Italije, strankom koju vodi Giorgia Meloni, imat će uvjerljivu većinu u oba doma talijanskog parlamenta.

”Ja sam žena, majka, Talijanka”…

Još kao mlada aktivistica, Meloni je javno hvalila Mussolinija i njegovu vladavinu te ideologiju, a posljednjih je godina u Italiji žestoka u obrani ne samo konzervativnih, već i ekstremno desnih stavova.

Poznata je po oštrim kritikama Europske unije, ali i LGBT zajednice, zalažući se za stroge kršćanske, katoličke vrijednosti. I upravo je takvom odlučnom retorikom ova 45-godišnja Talijanka zadobila povjerenje, a sada i glasove mnoštva birača koji su izgubili povjerenje u dosadašnje vlade, koje se, kao što je poznato, u Italiji smjenjuju ”kao na traci”.

Iako, primjerice, tvrdi da neće dirati u Zakon o pobačaju koji dopušta prekid trudnoće, a istovremeno se njime omogućuje liječnicima da ih odbiju provoditi, ali Gorgia poručuje ženama koje misle da im je pobačaj jedina opcija, kako će im dati pravo na izbor.

Iz siromašne radničke četvrti do visoke politike i premijerske pozicije

Rođena je u Rimu 15. siječnja 1977. godine i odrasla je u radničkoj četvrti Garbatelli s majkom nakon što ih je otac ostavio, a s 31 godinom bila je najmlađa ministrica u poslijeratnoj talijanskoj povijesti i među osnivačima Braće Italije 2012. godine.

Nadalje, Meloni je profitirala i stoga što je njezina stranka bila jedina oporbena stranka zadnjih 18 mjeseci, budući da su sve ostale odlučile ući u vladu nacionalnog jedinstva dosadašnjeg premijera Maria Draghija.

Također je i vatrena pobornica mađarskog predsjednika, tvrdolinijaša i desničara Viktora Orbana, koji se posebno radovao njezinoj pobjedi na nedjeljnim izborima, prepun hvale za svoju novu partnericu u europskoj desnoj koaliciji.

”Sve ću raditi samo za Italiju”

U mladim je danima bila aktivistica za mladež Talijanskog socijalnog pokreta (MSI), koji su osnovali pristaše fašističkog diktatora Benita Mussolinija nakon Drugog svjetskog rata. Kada je imala samo 19 godina, vodeći kampanju za krajnje desni Nacionalni savez, izjavila je za francusku televiziju da je “Mussolini bio dobar političar jer sve što je radio, radio je za Italiju”.

No, nakon što je 2006. godine izabrana za zastupnicu Nacionalnog saveza, ipak je donekle ublažila svoje hvalospjeve Mussoliniju, ogradivši se kako je on ”radio pogreške, kao što su bili rasni zakoni, njegova autoritarnost i ulazak u Drugi svjetski rat na strani nacističke Njemačke Adolfa Hitlera”.

“Mi nismo nostalgični za prošlošću”

Njezina stranka, Braća Italije, uzela je ime iz prvog stiha talijanske himne, a njezin logo uključuje plamen koji je koristio i MSI, u bojama talijanske zastave. No, nova talijanska premijerka nije željela promijeniti logo stranke, uz tvrdnju da taj plamen ”nema nikakve veze s fašizmom”. 

“Talijanska desnica prepustila je fašizam povijesti, ima već više desetljeća”, izjavila je nedavno inozemnim medijima, pokušavajući se ponovo udaljiti od stigme neofašistice.

Ima 16-godišnju kćer s partnerom Andreom Giambrunom, televizijskim novinarom.

”Nije slučajno da desnica pobjeđuje baš u Italiji”

Što o pobjedi ekstremne desnice i njezinom daljnjem političkom smjeru Italije kaže cijenjeni politolog, analitičar i ekspert za međunarodne odnose, Davor Gjenero, saznajemo u razgovoru za Objektivno.hr.

”Prvi ozbiljni stres-test političnog sistema neke od članica EU na prijevremenim parlamentarnim izborima prošao je vrlo vrlo loše. Nije slučajno da se ovaj poraz europskih vrijednosti i europskih javnih politika, pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu, ali i ‘hibridnoga rata’ totalitarnog režima Vladimira Putina dogodio upravo u Italiji, zemlji s najmanje konsolidiranom demokracijom, s najslabijim parlamentarnim i stranačkim sustavom i najmanje funkcionalnim izbornim modelom među ‘starim članicama’ EU”, govori na početku Gjenero. 

Kaže da je ”kriza koja je izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu dovela  do kombinacije deklasifikacije dijela stanovništva, dramatičnog pada prihoda i standarda građana, ali i do još veće neizvjesnosti i neurotskog straha od budućnosti. U takvim okolnostima, naučili smo to u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća, otvara se golem prostor manipulatorima i populistima, koji nude ‘jednostavna rješenja’ i u uvjetima straha koji blokira racionalno razmišljanje, nude svoju neustrašivost kao rješenje za ‘lažno konkretne’ probleme”.

Populisti i ”griješni jarci”

Jer, objašnjava naš sugovornik, ”populistički pokreti uvijek se koriste protu-establišment retorikom, a europska administracija i domaće elite, kao i useljenici, migranti, kao ‘griješni jarci’ idealna su meta za fokusiranje nezadovoljstva građana.

Kada se tome doda i malo ‘vjetra u leđa’ i još više novca od njihova prijatelja, ruskog diktatora Putina, ocrtava se priča o uspjehu.

Italija nema odgovoran stranački sustav, a njeni birači se, pogotovo nakon raspada demokršćanske stranke u protukorupcijskoj akciji ‘Mani pulite’ njišu od ekstrema do ekstrema. Država do sada nije potonula u populističku autoritarnu avanturu, prije svega zbog dobre javne uprave, koja kompenzira neefikasnost stranačke politike i zato što se nakon kriza što ih generiraju političari, pojavi kompetentni ekspertni upravljač”. 

Davor Gjenero analizira dalje novonastalu situaciju u susjednoj državi.

”Ipak, neuspjeh talijanskog stres-testa europske demokracije nije se mogao dogoditi u neugodnijem trenutku. Pred nama su presudni mjeseci za rastakanje Putinove agresije, a on je sada uz Mađarsku dobio još jednog saveznika unutar Europskog vijeća. Doduše, taj se saveznik neće useliti u odaje vlasti još barem mjesec dana, a tek treba vidjeti kako će partnerima iz ‘tri kolone’- analogija s Crnom Gorom možda može nešto govoriti- uspjeti podijeliti političku moć.

Ovakva, na populističkom iracionalizmu zasnovana, vladajuća koalicija ne može trajati dugo, ali može u ključnim trenucima blokirati donošenje odluka unutar EU i razbiti ono što je do sada djelovalo kao neočekivano snažno europsko savezništvo.

S društvom iz ‘triju kolona’ Bruxelles će imati velike brige, a to za europsku periferiju nikada nije dobro, jer onda ona ostaje na marginama političke pozornosti”, zaključuje analitičar Davor Gjenero za Objektivno.hr.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Sport

Hrvatskoj reprezentaciji kalkuliranje Španjolaca ne ide na ruku. Vatrenima je za prolaz skupine potrebna pobjeda nad Italijom, no također ovise i o rezultatu dvoboja...

Politika

Američki predsjednik Joe Biden već duže vrijeme svojim ponašanjem izaziva zabrinutost i sumnju u svoje mentalno zdravlje. Popis nezavidnih trenutaka je predug, od miješanja...

Politika

Za razliku od hrvatske vlade, vodstva drugih zemalja više ne žele slušati diktat iz Bruxellesa koji šteti njihovim građanima. Jedinstvena politika Europske unije sve...

Ostale vijesti

U Italiji su u ponedjeljak stupile na snagu strože mjere protiv koronavirusa koje će isključiti necijepljene osobe iz mnogih javnih aktivnosti pa one neće...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori