Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 12.09.2023. -Otvorenje "Konferencije o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027." . foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Vijesti

Ministar Erlić na početku impresivne Konferencije o budućnosti kohezijske politike istaknuo da se njen osnovni cilj u Hrvatskoj uspješno ostvaruje sudeći po skoku BDP-a per capita u zadnjih deset godina sa 60% na današnjih 73%

Jučer je u Zagrebu u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započela dvodnevna Konferencija o budućnosti kohezijske politike nakon 2027. godine.

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije koja teži 30% EU proračuna i koja je zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su se u Hrvatskoj realizirala u proteklom razdoblju uz pomoć EU fondova.

Hrvatska je od svog ulaska u Europsku uniju prije 10 godina postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike, a ova je konferencija okupila brojne predstavnike europskih i nacionalnih institucija, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, upravo kako bi raspravljali i dali doprinos u njenom oblikovanju za naredno programsko razdoblje nakon 2027. godine.

Konferenciju su otvorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, uz video obraćanje potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice iz Bruxellesa.

Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je cilj kohezijske politike u Hrvatskoj da okupi naše nacionalne razvojne prioritete, ubrza transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima te doprinese kreiranju radnih mjesta i većim ulaganjima.

“Najvažniji segment kohezijske politike u biti je provedba kršćanskog načela solidarnosti među državama članicama Europske unije, odnosno da oni koji su razvijeniji pomognu onima koji su manje razvijeni iz različitih, često objektivnih razloga, te da dostignu prosjek razvoja Europske unije”, rekao je premijer o temeljnom smislu kohezijske politike te dodao kako je Europska unija prije svega zajednica prava i vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu i u koju smo mi htjeli ući.

Naglasio je i kako će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz prethodnog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti, a to će ostvariti i kroz apsorpciju sredstava iz nove financijske perspektive.

Nema kraja Hrvatske u kojem se nije ulagalo uz pomoć EU sredstava, od prometne infrastrukture, socijalne infrastrukture, kulturne baštine, vodno-komunalnog gospodarstva ili obrazovanja te je u tom kontekstu spomenuo i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojeg je dosad uloženo 2,9 milijardi eura za 5 slavonskih županija.

“To je utjelovljenje politike ravnomjernog regionalnog razvoja i davanje šanse onim sredinama Hrvatske, i zbog agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, i zbog demografskog deficita, ali i niza drugih okolnosti, koje su bile u degradiranom položaju. Želimo ih transformirati u dio Hrvatske u koji se ulaže i gdje će ljudi ostajati da bi tamo zasnivali svoje obitelji”, kazao je premijer Plenković.

Slični projekti, dodao je, provode se i za sjever Hrvatske kao i za otoke, za Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar i Banovinu, a u novoj financijskoj perspektivi Vlada je odlučila poseban dio sredstava, čak 680 milijuna eura, direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.

Na kraju je podsjetio na nekoliko prioriteta za Hrvatsku u ovom desetljeću za koje će se također koristiti europska sredstva – demografska revitalizacija, digitalizacija, dekarbonizacija, te obrazovanje.

Ministar Šime Erlić istaknuo je kako smo uz pomoć EU fondova državi pomogli da se u svim sektorima podigne standard i kvaliteta javnih usluga na višu razinu. To je omogućilo da rastemo brže, da imamo makroekonomsku stabilnost, da nam BDP raste 10 kvartala zaredom i da se približavamo po BDP-u per capita prosjeku Europske unije.

„Kad je Hrvatska prije 10 godina ušla u Europsku uniju bili smo na 60 % BDP-a per capita, a danas je to 73 %, što govori da se osnovni cilj kohezijske politike kod nas uspješno ostvaruje. Cijeli je niz projekata koji su unaprijedili doslovno svaki kraj naše zemlje, a najveći su svakako Pelješki most, brojne morske luke, preko 1500 projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, 60 vodno-komunalnih projekata u gradovima, na stotine lokaliteta kulturne i prirodne baštine, preko 1.9 milijardi eura vrijednih projekata u poduzetništvu, izgrađenih 40 poslovnih zona, zatim još toliko poduzetničkih inkubatora i brojni drugi projekti“ kazao je ministar.

Naglasio je da je današnja konferencija iznimno važna jer će njeni zaključci biti integrirani u stajalište Republike Hrvatske koji će doprinijeti oblikovanju kohezijske politike u razdoblju koje slijedi nakon 2027. godine.

„Hvalevrijedna je inicijativa Europske komisije koja je inicirala dijalog na ovu temu. Iako se 2027. čini daleko, danas se definiraju ključne pozicije koje će se pretočiti u novi zakonodavni okvir EU. Ovdje su s nama brojni predstavnici ministarstava, civilnog sektora, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, i svi će oni tijekom 2 dana rasprava definirati kako bi kohezija trebala odgovoriti na izazove današnjice i kako će glavna ulagačka politika EU izgledati u desetljeću pred nama. Zaključci s konferencije bit će integrirani u zajednički stav Republike Hrvatske po pitanju budućnosti kohezije i poslani prema Europskoj komisiji kako bi na temelju njih formirala novi zakonodavni paket za korištenje fondova u perspektivi iza 2027.“, zaključio je ministar Erlić.

Konferencija sadržajem pokriva sve bitne elemente za analizu dosadašnje provedbe i kreiranje budućeg fokusa kohezijske politike, a što vas danas očekuje možete vidjeti na nižem linku:

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Politika

Na sutrašnjoj 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice donosi se povijesna odluka kojom vrtići u Velikoj Gorici postaju besplatni za roditelje. Jedno je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori