Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Daniel KASAP

Kolumne

KRIZA VLASTI: Dok se ovnovi na brvnu rogataju, Hrvatska izgubila 700-injak razreda djece!

Sve su šanse da će Hrvatska uskoro opet na izbore, odnosno da predsjednik Vlade i HDZ-a, Andrej Plenković bacanjem udica prema HSS-u i HNS-u neće upecati dovoljno velike ribe koje bi njemu i stranci osigurale dovoljno ‘prostora’ za preslagivanje vlasti i zadržavanje fotelja. No, očito su sve veće šanse za to da će nas masirati, slično kao i Tim Orešković sa svojom ekipom, do zadnjeg časa do kojeg bude moguće fingirati većinu i tako još jednom dovesti do toga da vlast ugrozi promjene koje su nam tako nužne i napredak društva. Naime, dok statistika u zadnje vrijeme pokazuje prve naznake promjene gospodarskog trenda na bolje, pa, recimo, bilježimo porast izvoza i manji vanjskotrgovinski minus, manji broj nezaposlenih i porast zaposlenih, te bilježimo ukupni gospodarski rast, nema nikog tko bi situaciju sagledao kroz realne naočale i shvatio što nam se zapravo događa, već se te dvije, tri brojke udaraju na sve talambase, kao znak da nam nikad nije bilo bolje, nego za ove vlasti. A već i oni na prvoj godini studija ekonomije znaju da se iz gospodarske krize koja je trajala desetak godina ne izlazi za desetak mjeseci, već oporavak traje barem toliko i zahtijeva itekako mudro vođenje gospodarske politike i političku stabilnost koja to može omogućiti.

Nimalo mudro, Vlada je sve svoje snage usmjerila prema Agrokoru, u kojemu će se praktično provesti stečajni postupak bez formalnog stečaja, uz puno nepotrebnog trošenja vremena i energije Vladinih ministara, od čega je efekat vrlo mali, odnosno može biti i negativan. S druge strane, puno je više vremena trebalo da vlast reagira na probleme u Borovu i Petrokemiji, u kojoj svako malo eskaliraju problemi zbog nedovršene dokapitalizacije iz prethodnih godina. Istodobno dok se spašava Agrokor, tvrtke dobavljači počinju imati sve više problema s nepodmirenim dugovima Agrokora i ne treba čuditi ako se dogodi domino efekt i neke od tih tvrtki zapadnu u ozbiljnije probleme. U međuvremenu, počela se kotrljati i kriza u izdavaštvu. Naime, najveći hrvatski lanac knjižara Algoritam, ovih je dana zatvorio trgovine zbog inventure, pritisnut s 30 milijuna kuna duga prema nakladnicima dok se pretpostavlja da ukupan dug koji opterećuje poslovanje seže i do 60 milijuna kuna. Tvrtka nema imovine, dakle, nakladnici nemaju puno šanse za naplatu, a knjiga je mnogima već odavno zadnja na redu na popisu za kupovinu. Trgovine i kiosci Tiska koje također prodaju knjige već su poljujale stabilnost nakladništva, kriza u Algoritmu uzdrmat će ga ozbiljno, što znači da nisu velike šanse da se – bez intervencije države – premoste problemi. A tko god u ovoj zemlji hoda otvorenih očiju, jasno mu je da se ovakav scenarij događa i u mnogim drugim branšama. Samo jedan primjer: Znate li nekoga tko je u zadnje vrijeme potrošio nešto novca na farbanje stana, ili promjenu namještaja, čak i među onima koji uredno rade i primaju plaću? Zidari i maleri koji su nekada imali posla preko glave i živjeli od svog rada kao „gospoda“, danas imaju sve manje posla jer se većina nas odriče svega što nije nužnu za preživljavanje, što podrazumijeva i knjigu i niz usluga koje smo prije podraumijevali kao normalne.

Riječ je o posljedicama krize koje će se vući još dugo i zbog koje sve više građana Hrvatske traži rješenje izvan granica. Iako nemamo podatke o građanima koji su proteklih godina otišli iz Hrvatske, ponešto govori činjenica o velikom padu broja nezaposlenih, koja nema „pokriće“ u brou zaposlenih. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska danas ima 14,4 posto nezaposlenih, a samo godinu ranije bila je 17,7 posto. Ili, sa 276.406 nezaposlene osobe evidentirane na Zavodu za zapošljavanje, pali smo na 194.404 nezaposlene osobe do kraja travnja ove godine, odnosno do razlike od oko 82.000 osoba. S druge strane, prema podacima HZMO-a, krajem ožujka 2016. godine imali smo 1.425.201 osiguranika, dok ih je krajem ožujka ove godine bilo 1. 452.052, odnosno oko 26.800 osoba više. Ukratko – oko 45.000 nezaposlenih u samo godinu dana negdje je ‘nestalo’. Doduše, pošteno valja upozoriti da su među njima vjerojatno i oni koji godinama povremeno rade preko autorskih ugovora, za koje se od početka ove godine plaćaju doprinosi, pa je dio njih zbog zarade veće od 1900 kuna (koliko otprilike iznosi najviša naknada za nezaposlene), brisan iz evidencije nezaposlenih, no statistika odavno ukazuje na to da Hrvatska pomalo nestaje. Tako su mediji ovih dana izračunali da je u ovu školsku godinu upisano više od 17.000 odnovnoškolaca premalo u odnosu na broj djece rođene 2007. godine, koja su trebala biti u školskim klupama. Imamo gotovo 680  razreda manje nego što bismo ih u školama trebali imati. Školuju se negdje u bijelom svijetu, gdje su njihovi roditelji potražili bolji život.

Ukratko, dok mi nadugo i naširoko raspravljamo o tome koji je ustavni rok za izbor novih ministara i je li Vlada prekršila ustavne odredbe time što sada tu dužnost obnašavaju državni tajnici ili v.d. ministri, ili o tome tko koga može smijeniti s funkcije, i nazivamo to krizom vlasti ili ustavnom krizom, država nam se osipa i raspada, zajedno sa šansama za to da u skorom razdoblju ipak udarimo temelje za promjene na bolje. I pitanje je političke odgovornosti hoćemo li nastaviti tako u nedogled, ili presjeći i predati odluku u ruke građanima, izlaskom na nove izbore, koji nam u konačnici ne ginu. Izbori, naravno, ne moraju riješiti ništa, odnosno mogu nas dovesti u novu pat-poziciju oko formiranja nove vlasti, s nekom strančicom o kojoj će ovisiti prevaga, pa i do scenarija kakve već gledamo. No, barem bismo znali da je i ta mogućnost iscrpljena i bili u poziciji da se vlast preslaguje u skladu sa željama građana.

Ona najveća želja – da se u vrhu vlasti napokon okupe pametni i sposobni ljudi koji znaju osmisliti rješenja za to da pomalo krenemo naprijed, te ljudi koji su spremni dati priliku drugim pametnim i sposobnim ljudima da sudjeluju u tome, jer su tako jači – ako je suditi po onima koji se sada ponašaju kao ovnovi na brvnu, ostaje za neka druga, bolja vremena. Ako se dotad ne ostvari onaj vic, da će u Hrvatskoj jednog dana živjeti sami penzioneri i političari.

Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Povezane vijesti

Politika

Hrvatski sabor je novu, 19. sjednicu započeo aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 40 zastupničkih pitanja. Bradleyi...

Top Tema

Kako doznaje Jutarnji list Ministarstvo gospodarstva tražit će od velikih trgovaca da vrate veći dio cijena za neke od 360 namirnica koje se nalaze...

Top Tema

Dječja pravobraniteljica, Helenca Pirnat Dragičević za naš se portal osvrnula na brojne aktualne i goruće teme – od sveprisutnog vršnjačkog nasilja, slučaja ”Zambija” do...

Top Tema

Dugogodišnja aktivna članica HDZ-a te predsjednica stranačke Zajednice žena Katarina Zrinski Splitsko-dalmatinske županije otkriva nam plan aktivnosti u predstojećem saborskom mandatu i komentira ostale...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori