Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: Hrvoje Jelavic / Pixsell

Ostale vijesti

Koliko će nam poskupjeti struja? Stručnjak napravio izračun

Generalno gledajući udar na potrošače se može ublažiti jedino boljim poslovanjem HEP-a i investicijama u proizvodnju vlastite električne energije, ističe Nenad Kurtović.

Kad je cijena električne energije u pitanju, nažalost, nema dobrih vijesti. Najavljeno je poskupljenje u travnju, no da stvari budu gore, to je tek prvo u nizu.

“Da, bojim se da nas čekaju poskupljenja u kontunitetu jer cijena električne energije na svjetskom tržištu raste. Dakle, poskupljenje je neizbježno. Što se formiranja cijena struje za kućanstvo tiče, sve je u rukama Vlade, HEP-a i HERA-e. Generalno gledajući udar na potrošače se može ublažiti jedino boljim poslovanjem HEP-a i investicijama u proizvodnju vlastite električne energije koji su jedina alternativa njenom uvozu po sada očito jako visokim cijenama”, kaže Nenad Kurtović, stručnjak za tržište električnom energijom, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Nešto nam ipak ide u prilog

Utješno je da nam neki čimbenici, koji se tiču proizvodnje električne energije, idu u prilog.

“Ne znamo doduše što nas još čeka jer su veljača i ožujak ispred nas, ali za sada smo imali vrlo blagu zimu. I povoljna hidrološka situacija nam je omogućila da manje struje nabavljamo iz tuđih izvora. Zabilježena je i velika proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, a radi se o 370 milijuna kilovatsati, pa nam i to ide u prilog tezi da HEP ima prostora za formiranje cijene struje koja će ipak biti donekle podnošljiva. No, prema nekim mojim proračunima, poskupljenje za prosječno četveročlano kućanstvo u Splitu koje koristi struju za grijanje, kupanje i pripremu hrane, iznosit će oko petnaest posto. Ako uzmemo da je račun prosječnog kućanstva do sada iznosio petsto kuna, on će od prvog travnja biti oko 150 kuna veći”, kaže Kurtović.

Obećanja iz Vlade da će se zaštititi socijalno najugroženije kategorije građana vaučerima od dvjesto kuna, također bude nadu da ćemo preživjeti “strujni udar”.

Vlada je uspjela za jedan dio opskrbljivača osigurati cijenu 1,42 lipe po kilovatsatu, što je tri puta jeftinije nego da su električnu energiju uvozili iz inozemstva.

“Zato cijene, vjerujem, po kućanstvu neće biti veće od petnaest posto jer će ih Vlada, HERA i HEP ipak obuzdati. Na godišnjoj bi razini to značilo da će jedna obitelj u Splitu za struju izdvajati oko 1800 kuna više nego do sada. To je neka moja procjena”, kaže sugovornik.

Tek prvo poskupljenje u nizu

A, zašto je najavljeno poskupljenje struje u travnju, tek prvo u nizu?

“Zato jer je to rezultat energetske krize. Prirodni plin je strašno poskupio, cijene su išle gore po tri i četiri puta, no taj je problem ipak sezonske naravi. Čim se riješi rusko – ukrajinska kriza, a sezona grijanja mine, ovaj će se problem kudikamo manje osjećati. No, što se cijene električne energije tiče, tu nam, realno gledajući, nema pomoći. Nama će se zbog klima uređaja ljeti, u Dalmaciji potrošnja struje približiti onoj iz zimskih mjeseci, a ukapljeni plin je skup i sve manje ga ljudi koristi iz sigurnosnih razloga.

Za razliku od prirodnog plina, njegova cijena ovisi o cijeni nafte i njenih derivata i zato je u principu viša u odnosu na prirodni plin i uvijek će biti tako, dok će prirodni plin, kad se geostrateški odnosi urede, ponovno pojeftiniti”, veli Kurtović i objašnjava vezu između poskupljenja prirodnog plina i rasta cijena električne energije.

“Termoelektrane za proizvodnju električne energije koriste prirodni plin i čim njegova cijena ovako drastično naraste, rastu i troškovi proizvodnje struje.

I one elektrane koje rade na ugljen imaju problema jer su opterećene regulativom o smanjenju štetnih emisija ugljičnog dioksida, a to se tiče i našeg HE Plomina. Dakle, priča oko rasta cijena električne energije nije jednostavna”, ističe Kurtović.

Do manje proizvodnje električne energije u Njemačkoj došlo je i zbog gašenja nuklearnih elektrana, a Francuska je zbog problema s nuklearnim reaktorima, smanjila proizvodnju električne energije na godišnjoj razini za preko šesnaest milijardi kilovatsati, a toliko struje otprilike potroši cijela Hrvatska.

Zbog svega toga cijena električne energije na svjetskom tržištu raste.

Kako uštedjeti na potrošnji?

Kako se od toga možemo zaštititi? Kako uštedjeti na potrošnji električne energije?

“Jedino tako da se odreknemo vlastitog komoda. Novonastalim uvjetima prilagodimo grijanje i hlađenje kuće ili stana, korištenje tople vode. Uštedjet ćemo ako ubuduće budemo stan zagrijavali na dvadeset, a ne na dvadeset i dva stupnja, a tuširanje s pet skratimo na tri minute. Perilice s ručnim programom zagrijavanja, mogu se namjestiti na manju temperaturu i tako uštedjeti nešto struje. Isto je i s korištenjem kućanskih aparata višeg razreda čija je energetska efikasnost veća, a potrošnja manja”,  objašnjava Nenad Kurtović.

Je li rješenje u drvima?

On osobno koristi drva za ogrjev jer se taj način grijanja pokazao puno isplativijim.

“Koristim kalijevu peć i to se pokazalo najkvalitetnijim rješenjem za grijanje zimi. Iako ni ono nije jeftino kao što je bilo do sada, za jedanaest tisuća kilovatsati grijanja potroši se 250 kuna, a za struju 1000 kuna. Znači, cijena je četiri puta niža ako ćete sami dostaviti i pripraviti drva za ogrjev, što je moguće na selu ili u prigradskim naseljima, no u gradu to mnogi ne mogu sami pa se te stavke moraju dodatno zaračunati”, veli Kurtović.

A solarnim pločama?

Isplati li se koristiti solarne ploče? Bi li njihovom ugradnjom ostvarili znatnije uštede?

“Tu ima puno “ali”. Kao prvo, da bi se ispunilo uvjete za takvo što, treba imati riješene imovinsko – pravne odnose i biti vlasnik nekretnine jer se takvo što u suvlasničkim zajednicama ne isplati. Dalje, treba znati da i onima koji ih imaju, nedostaje otprilike 7000 kilovatsati godišnje jer one proizvedu oko 1500 kilovat sati električne energije.

One se isplate samo onima koji i žive u tim kućama cijelu godinu jer ukoliko ne potroše ono što su proizveli, višak struje ide HEP-u, a to ih automatski svrstava u viši platni razred pa se na njih gleda kao na poduzetnike koji prodaju struju. Znači, sunčevom energijom valja znati upravljati da bi se u konačnici ostvarile bitne uštede”, kaže Kurtović.

Kako doskočiti poskupljenjima?

Na koji način doskočiti poskupljenjima struje koja će se očito periodično događati u dužem razdoblju?

“Jedino ulaganjem u hidroelektrane, pogotovo one akumulacijske, u protivnom ćemo se sa svakim poskupljenjem struje na svjetskom tržištu nositi ad hoc. Jedino na taj način proizvodimo baznu energiju koja je dva puta jeftinija od vršne koju dobivamo iz vjetroelektrana. Ako vjetroelektrane ne rade, odmah smo prisiljeni kupovati struju vani po cijenama koje su u tom trenutku na snazi. E, sad, pitanje je koliko vodotoci naših rijeka dozvoljavaju izgradnju novih hidroelektrana, no sasvim je sigurno da bi ulaganja u postojeće bila isplativa”, kaže sugovornik Slobodne Dalmacije.

Izvor:N1

Povezane vijesti

Politika

“Grad Sinj na čelu s gradonačelnikom Mirom Buljom za proračunsku transparentnost u prošloj godini ocijenjen je ocjenom 3 (tri)” HDZ Sinj oglasio se priopćenjem...

Top Tema

Nekadašnja HDZ-ova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s pozicije predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u intervjuu nam detaljno...

Politika

-“O reformi zdravstva i načinima na koje rješavati nagomilane probleme u našem zdravstvenom sustavu razgovaramo sa svim dionicima, od komora i strukovnih udruga liječnika...

Politika

Stranke koje su popravile svoj rejting predvodi Domovinski pokret sa 7,22 posto. Slijede Socijaldemokrati s 3,32 posto. Prve isplate povećanih mirovina očito su se...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori