Connect with us

Upišite traženi pojam

Marko Todorov/Cropix

Ostale vijesti

Jesu li ovo povlašteni političara?! Državni stan dobilo je 35 dužnosnika, Jutarnji otkriva tko su ti ljudi

Dio dužnosnika koji godinama žive u državnom stanu nikad se nisu prijavili u Zagrebu

Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda premijera, dobio je od države najveći službeni stan na korištenje, veličine 96,61 četvorni metar, koji plaća 483 kune mjesečno, a Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Leon Žulj, ravnatelj Uprave u Ministarstvu graditeljstva, te Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta, koriste najmanje državne stanove veličine 31 četvorni metar.

Pokazuje to analiza koju smo proveli nakon što se počelo propitkivati na koji je način Frka-Petešić dobio na korištenje državni stan u Jurišićevoj.

Frka-Petešić je prema tadašnjoj Uredbi, podsjetimo, imao pravo na stan jer u svom niti u vlasništvu supruge nije imao nekretninu u Zagrebu i 50 kilometara od njega, niti useljiv stan ili kuću u najmu. Tvrdi da je plaćao najam kod prijatelja u Dubravi, ali da se prije nego što je postao dužnosnik morao iseliti iz toga stana, pa je u tom trenutku bio u otkaznom roku i prebacio prebivalište sa Zagreba na Sali.

Iz Ministarstva graditeljstva pojasnili su kako prebivalište nije uopće uvjet da netko dobije stan, nego samo činjenica da nema nekretninu u vlasništvu niti u najmu, no prema podacima koje objavljujemo, nijedan državni dužnosnik od njih 35 koji koriste stanove, nije imao prijavljeno prebivalište u Zagrebu.

Za 93m2 najam od 468 kuna mjesečno

Iza Frke-Petešića, drugi najveći državni stan koristi Vedrana Šimundža-Nikolić, pomoćnica ministra pravosuđa. Stan je veličine 93,69 četvornih metara, uselila se u rujnu 2016., plaća najam 468 kuna mjesečno.

Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, ima stan od 92,64 četvorna metra, koji koristi od siječnja 2017. i plaća ga 463 kune.

Mario Banožić, ministar obrane, koristi stan od 92,26 četvorna metra, uselio se tamo u kolovozu 2019. i plaća ga 461 kunu.

Svi četvero imaju prijavljeno prebivalište izvan Zagreba, ali boravište u Zagrebu, što znači da plaćaju prirez od 18 posto.

To se pak ne može reći za sedam drugih dužnosnika koji koriste stanove, imaju prebivalište izvan Zagreba, ali nemaju boravište u metropoli, gdje rade.

Tako ministar prometa Oleg Butković na raspolaganju ima državni stan od 66,75 četvornih metara u Ilici, u koji se uselio u prosincu 2016. Prebivalište ima u Novom Vinodolskom, ali boravište nije prijavio u Zagrebu. Novi Vinodolski ima stopu prireza od sedam posto. Da je kojim slučajem prijavio boravište u Zagrebu, Butković bi mjesečno plaćao oko 380 kuna više prireza.

Ministar kaže da više vremena provede u Novom Vinodolskom nego u Zagrebu, pa da zbog toga nije prijavljivao boravište.

– Ja sam veći dio tjedna doma, u ovih šest godina nijedan vikend nisam proveo u Zagrebu. U Novi odem i preko tjedna jer mi je na sat i pol vožnje. Imam malu djecu i obitelj tamo, koji nikad ne dolaze u Zagreb. U Zagrebu prespavam možda samo dan-dva u tjednu – pojašnjava Butković.

Prema Zakonu u prebivalištu, boravište je mjesto i adresa gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila i prijavljuje se ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza vezanih uz životne interese, poput zaposlenja.

Opći porezni zakon pak definira “uobičajeno boravište” koje ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

“Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine”, stoji u Općem poreznom zakonu.

Božo Petrov, saborski zastupnik i predsjednik Mosta, također je dobio stan na korištenje od 66,75 četvornih metara, u koji se uselio u veljači 2016. On ima prebivalište u Metkoviću. Metković ima osam posto prireza i da je prijavljen u Zagrebu, plaćao bi 334 kune više.

Njegov kolega Nikola Grmoja, koji koristi stan od 62,3 četvorna metra, u koji se uselio u rujnu 2020., iako ima prebivalište u Metkoviću, prijavio je boravište u Zagrebu, kao i Mostov Marin Miletić, koji je iz Rijeke, ali ima boravište u metropoli.

Grmoja kaže kako mu se u Zagreb doselila i supruga i dijete, pa je zato prijavio boravište, te se odrekao naknade za odvojeni život, što nije slučaj s Petrovom koji, kaže, stalno putuje u Metković.

– Petrov više boravi u Metkoviću nego u Zagrebu – tvrdi Grmoja, a isti je slučaj, kaže, i s njihovim saborskim zastupnikom Antom Kujundžićem koji koristi stan od 33 kvadrata.

Koliko mjesečno uštede?

Prijavljeno boravište u Zagrebu nemaju ni neki državni tajnici. Mile Horvat, SDSS-ov državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, prijavljen je u Kneževim Vinogradima, gdje nema prireza, a stan od 31 kvadrata koristi od studenog 2012. U Zagrebu bi mjesečno plaćao 658 kuna prireza.

Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, od prosinca 2016. ima stan od 50 kvadrata. Prebivalište mu je u Viškovu, gdje nema prireza, boravište nije prijavio, pa tako ni on ne plaća prirez koji bi u Zagrebu mjesečno iznosio 619 kuna.

Željka Josić, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju, ima stan od 37 kvadrata od studenog 2020., i prijavljeno prebivalište u Sisku. Sisak ima 10 posto prireza, pa mjesečno uštedi dvjestotinjak kuna.

Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva, na korištenje je dobila stan od 68,5 četvornih metara, uselila se tamo u listopadu 2020. Ona ima prebivalište u Slatini, gdje je prirez šest posto, boravište nema u Zagrebu, pa mjesečno uštedi oko 400 kuna.

Ivan Bubić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu, u stan od 37,5 četvornih metara uselio se u travnju 2017. On ima prebivalište u Pazinu gdje je prirez devet posto, pa je uštedio oko 300 kuna mjesečno.

Sanjin Rukavina, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, plaća 10 umjesto 18 posto prireza pa je mjesečno uštedio oko 250 kuna.

Naknada za korištenje stanova u strogom centru od pet do 30 kuna po kvadratu

Državne nekretnine upravljaju sa 122 stana za službene potrebe, od kojih je 86 u Zagrebu.

Državni dužnosnici koriste 35 stanova, a pravosudni 58. U Zagrebu postoje tri zgrade u kojima se nalazi najveći broj tih stanova, i to u Ilici, Palmotićevoj i Kukuljevićevoj. U Ilici dužnosnici najam stana od oko 65 četvornih metara plaćaju 1150 kuna, a onaj od oko 35 kvadrata 795 kuna.

Za Palmotićevu mjesečno moraju izdvojiti 1480 kuna za stan od oko 65 četvornih metara, 1230 kuna za oko 45 kvadrata, a 1040 kuna stoji ih stan od oko 35 četvornih metara. Stanove koji nisu u ovim zgradama, poput onoga u Jurišićevoj, plaćaju samo pet kuna po četvornome metru.

Ovaj cjenik definiran je odlukom koja je na snazi još od 2001., a potpuno je nevjerojatno da Vlada ni nakon 20 godina nije mijenjala pravila, iako su cijene nekretnina u dva desetljeća u Zagrebu narasle više puta.

Sada iz Vlade najavljuju da će mijenjati zakon, uredbe i odluke.

Službene stanove koriste i državni tajnici Dunja Magaš (57,4 kvadrata), Šime Mršić (33 kvadrata), Tomislav Mihotić (50 kvadrata), Žarko Katić (48 kvadrata), Tomislav Paljak (49 kvadrata), kao i ravnatelji uprava u ministarstvima Monika Udovičić (32,75 kvadrata), Siniša Orlić (37,75 kvadrata) te Momir Karin (35,45 kvadrata).

Tu su i saborski zastupnici HDZ-a Goran Ivanović (32,75 kvadrata), Ankica Zmaić (35,45 kvadrata), Ivan Radić (32,75 kvadrata), Vesna Bedeković (37 kvadrata), Nada Murganić (34 kvadrata), Nikolina Baradić (33 kvadrata), Josip Begonja (36 kvadrata), Anita Pocrnić Radošević (38 kvadrata), Nikola Mažar (50 kvadrata) te Ivan Budalić (31,60 kvadrata). Stan je dobila i zastupnica SDP-a Sanja Radolović (37,50 kvadrata).

Izvor: Jutarnji list/Goran Penić

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Politika

Tijekom današnjeg radnog sastanka u Ministarstvu zdravstva s državnim tajnikom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Bernardom Gršićem, te predstavnicima  Centra za kibernetičku sigurnost...

Vijesti

Tijekom boravka na Hvaru, ministar zdravstva izv.prof.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., posjetio je dodatni tim Doma zdravlja Splitsko- dalmatinske županije za pružanje zdravstvene zaštite u...

Politika

Ministarstvo turizma i sporta predvođeno Tončijem Glavinom danas ocjenjuje da je Grad Split odlukom o ograničenju radnog vremena nekih ugostiteljskih objekata postupio suprotno zakonu...

Vijesti

Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini rođeno 32 325 djece, odnosno...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori