JESMO LI DOTAKNULI DONO?! Srpski film pokopao je hrvatski i tri su vrlo jasna razloga zašto

Što se događa s hrvatskom kinematografijom?

Kako prenosi Index proteklog vikenda najgledaniji film u Hrvatskoj bio je naslov koji su pogledala 46.263 gledatelja. To je uvjerljivo najbolje otvaranje jednog filma u protekle dvije pandemijske godine.

>>Pogledali smo Južni vjetar: Ubrzanje. Ovo su dojmovi

I ne, ne radi se o najnovijem Marvelovom blockbusteru, animiranom filmu, holivudskom akcijskom trileru, SF spektaklu ili novoj komediji Vinka Brešana. Radi se o drugom nastavku srpskog igranog filma Južni vjetar: Ubrzanje. Film je u 80 kinodvorana zaradio preko dva milijuna kuna i svrstava se među najbolja filmska otvaranja u novijoj hrvatskoj kinopovijesti.

Nastavak je to recentne dominacije srpskog filma, i to ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj regiji, pa i šire. U rujnu je u distribuciju krenuo biografski film Dragana Bjelogrlića Toma. Nakon dva mjeseca prikazivanja u susjednim zemljama, kao i u europskim kinima, priču o boemu Tomi Zdravkoviću je pogledalo više od milijun gledatelja. U Hrvatskoj je film, nakon mjesec dana, prodao 45.449 ulaznica, što je već sada bolji rezultat od zbroja gledatelja svih domaćih filmova ove godine.

Ako pak pogledamo rezultate tih istih filmova u srpskim kinima, oni su još impresivniji. Južni vjetar: Ubrzanje je pogledalo 266.438 kinoposjetitelja u prvih 11 dana pandemijskog prikazivanja. Toma je nakon gotovo jedanaest tjedana na brojci 659.010 prodanih karata te će postati drugi najgledaniji film u Srbiji u novom stoljeću, nakon Zone Zamfirove. Tu valja svakako spomenuti i nedavni sjajan rezultat od preko 75.000 gledatelja ekranizacije romana Bore Stankovića Nečista krv u kojoj već spomenuti Bjelogrlić igra i glavnu ulogu.

>>Bjelogrlićev hit zaradio 19 milijuna kuna, svi hrvatski filmovi zajedno pola milijuna

A još dolaze do kraja godine Nebesa Srđana Dragojevića i Nije loše biti čovek Dušana Kovačevića. I još dodajmo i Strahinju Banović, apsolutnog pobjednika festivala u Karlovyim Varyima, jednom od najbitnijih europskih filmskih festivala. I ne zaboravimo da se to sve događa usred četvrtog vala epidemije covida.

Što se dogodilo?

Već neko vrijeme sve češće i javno i u kuloarima nameću se usporedbe brojki dvije susjedne kinematografije. Još prije samo desetak godina hrvatski film je bio vitalniji i popularniji i kod naše publike, ali i susjedne. HAVC je bio primjer organizirane filmske institucije svim filmskim fondovima i centrima u regiji. Od audiovizualne agencije koja je stajala iza hvaljenih projekata, od podupiranja filmova svih kategorija do potpora aktivnostima kao što su strane koprodukcije, filmski festivali te financiranja i sudjelovanja u raznim vrlo dobrim radovima izvan hrvatskih granica.

Što se dogodilo u posljednjih nekoliko godina da je došlo do ovakvog preokreta?

Postoje tri konkretna i specifična razloga zbog kojih se naša produkcija trenutno diferencira od filmske produkcije istočnih nam susjeda.

Motivacija

Hrvatski producenti i redatelji od HAVC-a, ali i od EU fondova i ostalih manjinskih nacionalnih koproducenata dobivaju značajno veća financijska sredstva od srpskih kolega. Dok hrvatski filmaši mogu komotno osigurati kompletna sredstva za realizaciju projekata prije samog početka distribucije, Filmski centar Srbije svoje autore potiče s eventualno pola iznosa potrebnog za stvaranje dugometražnog projekta.

Hrvati dobivaju između 4.5 i 5.5 milijuna kuna za ozbiljne filmske projekte, a njihovi srpski kolege od FCS-a mogu se nadati ciframa od 250 do 300 tisuća eura. Zbog toga su redatelji i producenti u Srbiji puno ovisniji o tržištu, sponzorima i drugim oblicima financiranja. Što više kinogledatelja, to više prihoda. Što jači prihod na kinoblagajnama, to je veća cijena za emitiranje na televizijama. A isto tako, ako je film hit na domaćem terenu, ima i puno veću šansu da bude otkupljen za distribuciju i izvan domicilne zemlje.

Zbog toga autori u svakom trenutku stvaranja filma razmišljaju i o gledateljima koji će za taj kreativni uradak platiti ulaznicu. A to je nešto o čemu, nažalost, hrvatski filmaši ne razmišljaju.

Marketing i distribucija

Marketing i distribucija filma počinju prije nego što je pala prva klapa. Glavna kampanja kreće kada ste krenuli u montažu. Odredite datum otvaranja filma. Prvi teaser. Prvi najavni plakat. Prvi intervjui i presica. I tako dalje. To su samo neka od pravila kojih se drže većinom svi filmaši. Nezavisni ili holivudski. Europski ili azijski.

Bjelogrlić trubi o Tomi još od kraja prošle godine. I tim filmom je premijerno zatvorio Sarajevo Film Festival, i dalje najbitniji regionalni festival. Južni vjetar: Ubrzanje je svoju svjetsku premijeru imao u Puli. S vodećom ekipom. I dok je u Srbiji prikazati film u sklopu najstarijeg filmskog festivala i dalje pojam, za naše filmaše Pula je sve manje referentno mjesto, bez strasti, napetosti, atmosfere, druženja, tuluma i svih onih stvari koje razlikuju festival od revije. A Pulski filmski festival se sve više pretvara u reviju.

No idemo dalje. Na dan hrvatske premijere Južnog vjetra: Ubrzanje ekipa filma je četiri sata provela s novinarima, zatim je otišla na HTV, pa na rasprodanu premijeru u dva Cinestara, pokloniti se u svih 14 (da, dobro ste pročitali, četrnaest) dvorana i još je glava regionalna zvijezda, producent i autor Miloš Biković stigao do RTL-a u Šprajcovu emisiju. I tako i u Sarajevu i Banjoj Luci i u još puno gradova.

>>Zvijezda Južnog vjetra za Index: Privatno sam potpuno drugačiji od Baće

>>Biković za Index otkrio koliko nastavaka Južnog vjetra gledatelji još mogu očekivati

A što se distribucije tiče, ako ne komunicirate s vlastitom publikom, nemate što raditi s inozemnom. Bit će prilike vidjeti koliko će na kraju balade Toma i Južni vjetar inkasirati na kinoblagajnama izvan regije. Da pozitivnih primjera ima kod nas, pokazao je Rostuharov dokumentarac Ljubav oko svijeta koji je pogledalo 16.346 kinoposjetitelja. S putujućom distribucijom i interakcijom s gledateljima nakon filma došli su vjerojatno do najboljeg domaćeg kinorezultata u 2021. Sličnom putujućom distribucijom Diana Budisavljević je Dnevnikom Diane Budisavljević skupila 26.642 gledatelja u 2019. godini.

Tematika

Ne jednom je bilo spomenuto kako hrvatski film jednostavno ne korespondira s publikom. To jest, tematika kojom se hrvatski film bavi prečesto nije dovoljan mamac za privlačenje Hrvata u kinodvorane. Posebno je to nevjerojatno jer je naša TV produkcija u zadnjih nekoliko godina uspjela potaknuti gledanje serija kojima možemo biti vrlo zadovoljni.

Trilogija Počivali u miru, zatim tri sezone Novina, nekoliko sezona popularnog Crno-bijelog svijeta i recentni Dnevnik velikog Perice samo su neki od primjera kako kreirati kvalitetan sadržaj za široku publiku. I da apsurd bude veći, dobar dio autora spada među glavne kreativce hrvatskog filma.

Zašto se ta uspješna formula ne može primijeniti i na domaći dugometražni igrani film, postaje sve veći misterij. Srbi se i dalje drže filmskih adaptacija jakih tekstova, rade franšizne projekte, biografske filmove, sportske filmove, žanrovske filmove, filmske verzije popularnih TV projekata i ostalih publici puno bližih tema.

O ovoj temi će se još puno pričati, raspravljati i debatirati. No jedno je sigurno: konkurencija i natjecanje zdrave su stvari i tjeraju ljude da daju još više i bolje od sebe. Nadamo se…

I na kraju, podsjetimo da je, kao i Parada koja je harala hrvatskim kinima prije točno deset godina, i Južni vjetar 2: Ubrzanje hrvatska produkcija. Manjinski, ali i dalje naša produkcija. Tužna, ali istinita utjeha.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close