Ministar zdravstva u drugom mandatu za Objektivno.hr otkriva širok spektar povijesnih ulaganja u hrvatski zdravstveni sustav te hoće li zdravstvo i dalje ostati visoko na listi prioriteta Vlade Andreja Plenkovića, izražavaju li zdravstveni djelatnici i dalje zadovoljstvo povećanjem njihovih materijalnih prava te provodi li se smanjenje listi čekanja prema planiranom.
Prema pisanju slovenskog Dela prestao je odljev hrvatskih liječnika u Sloveniju radi izjednačava s tamošnjim plaćama, a u pojedinim područjima je iznos čak i premašen. Raduje li vas taj podatak? Kakve ste povratne reakcije liječnika i sami dobili nakon spomenutih povećanja?
Hrvatska nije iznimka po pitanju izazova vezanih uz nedostatne ljudske resurse u zdravstvenom sustavu. Trendove smanjenja interesa za studiranje kao i rad u zdravstvu bilježe gotovo sve države članice EU i članice OECD-a. Na nama je da provođenjem programa ove Vlade nastavimo s pozitivnim iskoracima koji će u konačnici, vjerujem, dovesti do promjene negativnog trenda. Povećanje materijalnih prava jedan su od elemenata pozitivne kadrovske politike.
Raduje me da su rezultati naše reforme već vidljivi te da je, osim hrvatske, i slovenska javnost upoznata sa značajnim poboljšanjem materijalnog položaja liječnika i zdravstvenog osoblja u Hrvatskoj. Povećanje plaća jedan je od koraka u stvaranju što povoljnijih uvjeta rada i poticaj za ostanak kadrova unutar hrvatskog javnozdravstvenog sustava.
Nastavljamo raditi i na poboljšanju uvjeta u zdravstvu. Opremamo bolnice i druge zdravstvene ustanove suvremenom opremom i uređajima, ulažemo značajna sredstva u poslijepotresnu obnovu bolnica i izgradnju potpuno novih kapaciteta poput bolničkog kompleksa ”Žena i dijete” KBC-a Rijeka, pulske Opće bolnice, 3. faze razvoja KBC-a Zagreb, planiranog KBC-a Osijek i objedinjenih hitnih bolničkih prijama (OHBP) diljem Hrvatske. Kada uzmemo u obzir ulaganja ove Vlade u javni zdravstveni sustav u proteklom mandatu – sveukupno više od 2,2 milijarde eura, jasno je da su ovoj Vladi skrb i briga o pacijentima i povećanje kvalitete zdravstvenih usluga itekako važni. Ostvarenjem naše vizije, vidljive na konkretnim primjerima u zdravstvenom sustavu, znatno podižemo standard i zaposlenicima i hrvatskim pacijentima. Mijenjamo percepciju javnosti spram hrvatskog javnozdravstvenog sustava – činjenjem. Stoga, reakcije najvećeg dijela zaposlenika u našem zdravstvu potvrđuju taj vidni napredak. Kao ministar imam puno izravnih kontakata s kolegicama i kolegama liječnicima tako da sam se i osobno uvjerio da se cijene napori koje ulažemo.
Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović Čaić u istom se tekstu čudi nepostupanjem slovenskog ministra zdravstva nakon višemjesečnog štrajka liječnika, dok s druge strane ističe spremnost hrvatske Vlade za promptnom reakcijom i pronalaskom adekvatnih rješenja, kao i da je slovenski ministar u jeku štrajka zdravstva otišao na godišnji odmor, za što tvrdi da u Hrvatskoj ne bi mogao biti slučaj. Znače li ovakve riječi potpuno zadovoljstvo resornih sindikata postignutim te nastavak pozitivnog dijaloga?
Ova Vlada njeguje partnerski odnos sa sindikatima. Donijeli smo Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim i državnim službama, koja je imala izravnog odraza na razinu plaća i u zdravstvenom sustavu. Mi smo o svemu sa sindikatima razgovarali, slušali prijedloge i uvažavali primjedbe koje su stizale od struke. Bilo je nagovještaja štrajka, što je tekovina demokratskog uređenja i oblik sindikalne borbe za prava članova i zaposlenika. Drago mi je što smo i u tim razgovorima nailazili na razumijevanje sindikata kao što su i predstavnici zaposlenika prihvaćali argumente Ministarstva zdravstva i Vlade o realnim financijskim mogućnostima države. Ne mogu komentirati situaciju u susjednoj državi. Znam da je svaki ministar zdravstva pred mnogim izazovima kao i ja, ali samo argumentirani razgovori mogu dovesti do rješenja, a ne uzmicanje pred problemima. Odustajanje od štrajka i prihvaćanje razine povećanja plaća i drugim materijalnih prava zaposlenika u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu meni su jasan znak i poruka da smo kao odgovorna Vlada osigurali maksimum.
S kojim ste sve postignućima u proteklom mandatu posebno zadovoljni?
Unatoč pandemiji COVID-19 i seriji potresa koji su ostavili znatne posljedice na bolničkim ustanovama Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke te Krapinsko-zagorske županije, puno toga je što smo ostvarili u proteklom mandatu. U najkraćem, osim značajnog povećanja financijskih uvjeta za naše zaposlenike, ostvarili smo sve zadane indikatore – uvjete za povlačenje sredstava EU kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. Uspostavili smo helikoptersku hitnu medicinsku službu, brze brodice pomorske hitne medicinske službe, pokrenuli smo Pilot – projekt preventivnih zdravstvenih pregleda za najugroženiju populaciju od 40 i više godina, a koji ćemo nastaviti u sljedećem razdoblju na području cijele države i vremenom širiti populacijski obujam. Ostvarili smo i dosad najveću i najznačajniju nabavu opreme za onkološke bolesnike u javnozdravstvenom sustavu – 21 linearni akcelerator za 6 bolnica. Ukupno ćemo u javnozdravstvenom sustavu imati 25 linearnih akceleratora što je 6,5 uređaja na 1.000.000 stanovnika čime premašujemo EU prosjek. Uz to, u KBC Zagreb smo otvorili laboratorij za gensko testiranje karcinoma i stvaranje baze podataka čime će se značajno unaprijediti liječenje i praćenje ishoda liječenja onkoloških pacijenata. Pokrenuli smo i revitalizaciju Imunološkog zavoda, strateški projekt kojeg je ova Vlada prepoznala kao jedan od važnijih kada je u pitanju samoodrživost zdravstvenog sustava u kontekstu proizvodnje zmijskog protuotrova ne samo za potrebe Hrvatske već i drugih država. Uz tvornicu za preradu krvne plazme i proizvodnju lijekova iz ljudske krvne plazme, izgradit će se i pogon za proizvodnju cjepiva po čemu je ranije Imunološki zavod bio svjetski poznat. Drago mi je da je naša Vlada dobila povjerenje građana da i dalje vodi Hrvatsku u sljedeće četiri godine jer je to priznanje za sve ono što je premijer Plenković sa svojim timom ostvario do sada, ali je to prigoda i da nastavimo uspješan niz već započetih brojnih projekata u zdravstvu.
Imate li slobodne ruke prilikom odlučivanja o ključnim strateškim projektima i punu podršku i razumijevanje Vlade predvođene Andrejem Plenkovićem, kao i ostalih kolega ministara?
Zdravstvo je kontinuirano visoko na listi prioriteta Vladi premijera Plenkovića. Kad je riječ o strateškim projektima u zdravstvu, onda je posve jasno da o njima odlučujemo timski kao članovi Vlade, jer svaki zahtjevniji projekt uključuje više područja i zato je neophodna međuresorna suradnja i koordinacija. Ministarstvo zdravstva je inicijator i nositelj projekata u javnozdravstvenom sustavu, ali bez zajedništva ih sigurno ne bismo mogli ostvariti. Svatko od nas ukazano povjerenje pokazuje i dokazuje rezultatima, a građani su ti koji to potvrđuju na izborima. I protekli izbori su najkonkretnija poruka da smo kao Vlada i tim radili u korist građana i naše zemlje. Premijer Andrej Plenković sastavom nove Vlade poručio je što misli o članovima svog kabineta i njihovu dosadašnjem radu.
Koji su kratkoročni ciljevi i prioriteti?
Nastavljamo raditi na strateškim projektima te provoditi reformu zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu kroz opće i specifične ciljeve te razradu reformskih mjera kroz tri glavna reformska područja – organizacijsko, područje ljudskih resursa i financijsko. Daljnje jačanje javnog zdravstva, zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, nastavak ulaganja u ljudske resurse, fokus na kvaliteti i vrednovanju ishoda liječenja, digitalizacija zdravstva i postizanje financijske održivosti sustava.
Posljedice pandemije i potresa, naglasile su potrebu za značajnijim ulaganjem u prevenciju i promociju mentalnog zdravlja. S tim u vezi među kratkoročnim ciljevima planiramo mnoge aktivnosti kako bismo djelovali tamo gdje je dugoročni učinak najveći – među mladima i na samom začetku problema.
Daju li poduzete mjere u cilju smanjenja listi čekanja u bolnicama pozitivne efekte?
Na dan 31.05.2024. godine prosječno vrijeme čekanja na sve dijagnostičke postupke u Hrvatskoj iznosi 134 dana čime pokazujemo učinkovitost i održivost zadanog indikatora te, uz sve kontinuirane poslovne aktivnosti sukladno donesenim dokumentima Taksonomija za smanjenje lista čekanja i Metodologija za smanjenje lista čekanja te Akcijskom planu, Ministarstvo zdravstva predano radi na daljnjem smanjenju prosječnog vremena čekanja. Prosječno vrijeme čekanja na sve bolničke dijagnostičke preglede, koje smo najavili u prošlom mandatu smanjiti s prosječno 400 na 270 dana, već smo smanjili daleko ispod te nam je cilj do 2028. godine vrijeme čekanja za sve dijagnostičke, ali i na specijalističke i elektivne postupke unutar javnozdravstvenog sustava smanjiti za dodatnih 30%.
Aktivno upravljanje listama čekanja jedna je od glavnih poluga u provedbi reforme kroz dva nova načela – kvalitete i integracije koja dodatno stavljaju pacijenta u središte zdravstvenog sustava što je ujedno i glavni cilj reforme zdravstvenog sustava ove Vlade. Ključnu ulogu u ostvarenju postavljenih ciljeva imalo je Ministarstvo zdravstva zajedno sa svim ravnateljima zdravstvenih ustanova, ali i čelnicima organizacijskih cjelina u tim ustanovama koji jedini imaju zakonsko utemeljenje za poduzimanje mjera i aktivnosti u aktivnom upravljanju listama čekanja.
Slijedom navedenog i vašeg upita, možemo potvrditi kako sve poduzete mjere kao i provođenje kontinuiranih aktivnosti u cilju smanjenja prosječnog vremena čekanja na sve dijagnostičke postupke daju rezultate. Svakodnevno provođenje mjera i aktivnosti oko smanjenja lista čekanja ostaje naša obveza i temeljno usmjerenje Ministarstva zdravstva i u budućnosti, jer nam je pacijent u fokusu, a „Zdravlje je prvo“.
U posljednjim istupima ste najavili kako ćete posebnu pažnju posvetiti razvoju zdravstvene pismenosti, na koji način to kanite ostvariti?
Zdravstvena pismenost ima konkretnu i izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja pojedinaca i poboljšanju zdravlja društva.
Temelji su postavljeni donesenim zakonskim i strateškim dokumentima u prethodnom mandatu, a u ovom mandatu planiramo implementaciju novih projekata usmjerenih podizanju razine zdravstvene pismenosti. Nadalje, promocija zdravstvene pismenosti element je preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini, kao i brojnih javnozdravstvenih akcija. Uključili smo edukaciju o zdravstvenoj pismenosti i u Katalog državnih i međužupanijskih stručnih skupova za 2024. Agencije za odgoj i obrazovanje.
Vezano uz važnost brige o vlastitom zdravlju te načinu na koji se to može postići, osmišljen je novi projekt u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje, a koji povezuje obrazovanje i zdravstvo odnosno javne ustanove postaju “Prijatelji zdravlja”. Projekt je osmišljen kroz više faza i na više razina. Početna faza projekta uključuje obrazovne ustanove, vrtiće i osnovne škole, a puna primjena planira se kroz školsku godinu 2024./2025. Nakon toga, u drugoj fazi planiramo daljnje širenje aktivnosti na srednje škole, na fakultete, ali i domove za starije.
