Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici: Vili Beroš, foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Intervju

INTERVJU VILI BEROŠ: Odustajanje od štrajka i prihvaćanje razine povećanja plaća i drugim materijalnih prava u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu – jasan su znak i poruka da smo kao odgovorna Vlada osigurali maksimum

Ministar zdravstva u drugom mandatu za Objektivno.hr otkriva širok spektar povijesnih ulaganja u hrvatski zdravstveni sustav te hoće li zdravstvo i dalje ostati visoko na listi prioriteta Vlade Andreja Plenkovića, izražavaju li zdravstveni djelatnici i dalje zadovoljstvo povećanjem njihovih materijalnih prava te provodi li se smanjenje listi čekanja prema planiranom.

Prema pisanju slovenskog Dela prestao je odljev hrvatskih liječnika u Sloveniju radi izjednačava s tamošnjim plaćama, a u pojedinim područjima je iznos čak i premašen. Raduje li vas taj podatak? Kakve ste povratne reakcije liječnika i sami dobili nakon spomenutih povećanja?

Hrvatska nije iznimka po pitanju izazova vezanih uz nedostatne ljudske resurse u zdravstvenom sustavu. Trendove smanjenja interesa za studiranje kao i rad u zdravstvu bilježe gotovo sve države članice EU i članice OECD-a. Na nama je da provođenjem programa ove Vlade nastavimo s pozitivnim iskoracima koji će u konačnici, vjerujem, dovesti do promjene negativnog trenda. Povećanje materijalnih prava jedan su od elemenata pozitivne kadrovske politike.

Raduje me da su rezultati naše reforme već vidljivi te da je, osim hrvatske, i slovenska javnost upoznata sa značajnim poboljšanjem materijalnog položaja liječnika i zdravstvenog osoblja u Hrvatskoj. Povećanje plaća jedan je od koraka u stvaranju što povoljnijih uvjeta rada i poticaj za ostanak kadrova unutar hrvatskog javnozdravstvenog sustava.

Bolnica za ženu i dijete, Rijeka, foto: vlada.hr

Nastavljamo raditi i na poboljšanju uvjeta u zdravstvu. Opremamo bolnice i druge zdravstvene ustanove suvremenom opremom i uređajima, ulažemo značajna sredstva u poslijepotresnu obnovu bolnica i izgradnju potpuno novih kapaciteta poput bolničkog kompleksa ”Žena i dijete” KBC-a Rijeka, pulske Opće bolnice, 3. faze razvoja KBC-a Zagreb, planiranog KBC-a Osijek i objedinjenih hitnih bolničkih prijama (OHBP) diljem Hrvatske. Kada uzmemo u obzir ulaganja ove Vlade u javni zdravstveni sustav u proteklom mandatu – sveukupno više od  2,2 milijarde eura, jasno je da su ovoj Vladi skrb i briga o pacijentima i povećanje kvalitete zdravstvenih usluga itekako važni. Ostvarenjem naše vizije, vidljive na konkretnim primjerima u zdravstvenom sustavu, znatno podižemo standard i zaposlenicima i hrvatskim pacijentima. Mijenjamo percepciju javnosti spram hrvatskog javnozdravstvenog sustava – činjenjem.  Stoga, reakcije najvećeg dijela zaposlenika u našem zdravstvu potvrđuju taj vidni napredak. Kao ministar imam puno izravnih kontakata s kolegicama i kolegama liječnicima tako da sam se i osobno uvjerio da se cijene napori koje ulažemo.

foto HINA/ Miljenko KLEPAC/ tm

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović Čaić u istom se tekstu čudi nepostupanjem slovenskog ministra zdravstva nakon višemjesečnog štrajka liječnika, dok s druge strane ističe spremnost hrvatske Vlade za promptnom reakcijom i pronalaskom adekvatnih rješenja, kao i da je slovenski ministar u jeku štrajka zdravstva otišao na godišnji odmor, za što tvrdi da u Hrvatskoj ne bi mogao biti slučaj. Znače li ovakve riječi potpuno zadovoljstvo resornih sindikata postignutim te nastavak pozitivnog dijaloga?

Ova Vlada njeguje partnerski odnos sa sindikatima. Donijeli smo Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim i državnim službama, koja je imala izravnog odraza na razinu plaća i u zdravstvenom sustavu. Mi smo o svemu sa sindikatima razgovarali, slušali prijedloge i uvažavali primjedbe koje su stizale od struke. Bilo je nagovještaja štrajka, što je tekovina demokratskog uređenja i oblik sindikalne borbe za prava članova i zaposlenika. Drago mi je što smo i u tim razgovorima nailazili na razumijevanje sindikata kao što su i predstavnici zaposlenika prihvaćali argumente Ministarstva zdravstva i Vlade o realnim financijskim mogućnostima države. Ne mogu komentirati situaciju u susjednoj državi. Znam da je svaki ministar zdravstva pred mnogim izazovima kao i ja, ali samo argumentirani razgovori mogu dovesti do rješenja, a ne uzmicanje pred problemima. Odustajanje od štrajka i prihvaćanje razine povećanja plaća i drugim materijalnih prava zaposlenika u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu meni su jasan znak i poruka da smo kao odgovorna Vlada osigurali maksimum.

S kojim ste sve postignućima u proteklom mandatu posebno zadovoljni?

Unatoč pandemiji COVID-19 i seriji potresa koji su ostavili znatne posljedice na bolničkim ustanovama Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke te Krapinsko-zagorske županije, puno toga  je što smo ostvarili u proteklom mandatu. U najkraćem, osim značajnog povećanja financijskih uvjeta za naše zaposlenike, ostvarili smo sve zadane indikatore – uvjete za povlačenje sredstava EU kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti. Uspostavili smo helikoptersku hitnu medicinsku službu, brze brodice pomorske hitne medicinske službe, pokrenuli smo Pilot – projekt preventivnih zdravstvenih pregleda za najugroženiju populaciju od 40 i više godina, a koji ćemo nastaviti u sljedećem razdoblju na području cijele države i vremenom širiti populacijski obujam. Ostvarili smo i dosad najveću i najznačajniju nabavu opreme za onkološke bolesnike u javnozdravstvenom sustavu –  21 linearni akcelerator za 6 bolnica. Ukupno ćemo u javnozdravstvenom sustavu imati 25 linearnih akceleratora što je 6,5 uređaja na 1.000.000 stanovnika čime premašujemo EU prosjek. Uz to, u KBC Zagreb smo otvorili laboratorij za gensko testiranje karcinoma i stvaranje baze podataka čime će se značajno unaprijediti liječenje i praćenje ishoda liječenja onkoloških pacijenata. Pokrenuli smo i revitalizaciju Imunološkog zavoda, strateški projekt kojeg je ova Vlada prepoznala kao jedan od važnijih kada je u pitanju samoodrživost zdravstvenog sustava u kontekstu proizvodnje zmijskog protuotrova ne samo za potrebe Hrvatske već i drugih država. Uz tvornicu za preradu krvne plazme i proizvodnju lijekova iz ljudske krvne plazme, izgradit će se i pogon za proizvodnju cjepiva po čemu je ranije Imunološki zavod bio svjetski poznat. Drago mi je da je naša Vlada dobila povjerenje građana da i dalje vodi Hrvatsku u sljedeće četiri godine jer je to priznanje za sve ono što je premijer Plenković sa svojim timom ostvario do sada, ali je to prigoda i da nastavimo uspješan niz već započetih brojnih projekata u zdravstvu.

foto: Ministarstvo zdravstva

Imate li slobodne ruke prilikom odlučivanja o ključnim strateškim projektima i punu podršku i razumijevanje Vlade predvođene Andrejem Plenkovićem, kao i ostalih kolega ministara?

Zdravstvo je kontinuirano visoko na listi prioriteta Vladi premijera Plenkovića. Kad je riječ o strateškim projektima u zdravstvu, onda je posve jasno da o njima odlučujemo timski kao članovi Vlade, jer svaki zahtjevniji projekt uključuje više područja i zato je neophodna međuresorna suradnja i koordinacija. Ministarstvo zdravstva je inicijator i nositelj projekata u javnozdravstvenom sustavu, ali bez zajedništva ih sigurno ne bismo mogli ostvariti. Svatko od nas ukazano povjerenje pokazuje i dokazuje rezultatima, a građani su ti koji to potvrđuju na izborima. I protekli izbori su najkonkretnija poruka da smo kao Vlada i tim radili u korist građana i naše zemlje. Premijer Andrej Plenković sastavom nove Vlade poručio je što misli o članovima svog kabineta i njihovu dosadašnjem radu.

Na slici: Marin Piletić i Vili Beroš, foto: Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Koji su kratkoročni ciljevi i prioriteti?

Nastavljamo raditi na strateškim projektima te provoditi reformu zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu kroz opće i specifične ciljeve te razradu reformskih mjera kroz tri glavna reformska područja – organizacijsko, područje ljudskih resursa i financijsko. Daljnje jačanje javnog zdravstva, zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, nastavak ulaganja u ljudske resurse, fokus na kvaliteti i vrednovanju ishoda liječenja, digitalizacija zdravstva i postizanje financijske održivosti sustava.

Posljedice pandemije i potresa, naglasile su potrebu za značajnijim ulaganjem u prevenciju i promociju mentalnog zdravlja. S tim u vezi među kratkoročnim ciljevima planiramo mnoge aktivnosti kako bismo djelovali tamo gdje je dugoročni učinak najveći – među mladima i na samom začetku problema.

Daju li poduzete mjere u cilju smanjenja listi čekanja u bolnicama pozitivne efekte?

Na dan 31.05.2024. godine prosječno vrijeme čekanja na sve dijagnostičke postupke u Hrvatskoj iznosi 134 dana čime pokazujemo učinkovitost i održivost zadanog indikatora te, uz sve kontinuirane poslovne aktivnosti sukladno donesenim dokumentima Taksonomija za smanjenje lista čekanja i Metodologija za smanjenje lista čekanja te Akcijskom planu, Ministarstvo zdravstva predano radi na daljnjem smanjenju prosječnog vremena čekanja. Prosječno vrijeme čekanja na sve bolničke dijagnostičke preglede, koje smo najavili u prošlom mandatu smanjiti s prosječno 400 na 270 dana, već smo smanjili daleko ispod te nam je cilj do 2028. godine vrijeme čekanja za sve dijagnostičke, ali i na specijalističke i elektivne postupke unutar javnozdravstvenog sustava smanjiti za dodatnih 30%.

Aktivno upravljanje listama čekanja jedna je od glavnih poluga u provedbi reforme kroz dva nova načela – kvalitete i integracije koja dodatno stavljaju pacijenta u središte zdravstvenog sustava što je ujedno i glavni cilj reforme zdravstvenog sustava ove Vlade. Ključnu ulogu u ostvarenju postavljenih ciljeva imalo je Ministarstvo zdravstva zajedno sa svim ravnateljima zdravstvenih ustanova, ali i čelnicima organizacijskih cjelina u tim ustanovama koji jedini imaju zakonsko utemeljenje za poduzimanje mjera i aktivnosti u aktivnom upravljanju listama čekanja.

Slijedom navedenog i vašeg upita, možemo potvrditi kako sve poduzete mjere kao i provođenje kontinuiranih aktivnosti u cilju smanjenja prosječnog vremena čekanja na sve dijagnostičke postupke daju rezultate. Svakodnevno provođenje mjera i aktivnosti oko smanjenja lista čekanja ostaje naša obveza i temeljno usmjerenje Ministarstva zdravstva i u budućnosti, jer nam je pacijent u fokusu, a „Zdravlje je prvo“.

foto: vlada.hr

U posljednjim istupima ste najavili kako ćete posebnu pažnju posvetiti razvoju zdravstvene pismenosti, na koji način to kanite ostvariti?

Zdravstvena pismenost ima konkretnu i izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja pojedinaca i poboljšanju zdravlja društva.

Temelji su postavljeni donesenim zakonskim i strateškim dokumentima u prethodnom mandatu, a u ovom mandatu planiramo implementaciju novih projekata usmjerenih podizanju razine zdravstvene pismenosti. Nadalje, promocija zdravstvene pismenosti element je  preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini, kao i brojnih javnozdravstvenih akcija. Uključili smo edukaciju o zdravstvenoj pismenosti i u Katalog državnih i međužupanijskih stručnih skupova za 2024. Agencije za odgoj i obrazovanje.

Vezano uz važnost brige o vlastitom zdravlju te načinu na koji se to može postići, osmišljen je novi projekt u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje, a koji povezuje obrazovanje i zdravstvo odnosno javne ustanove postaju “Prijatelji zdravlja”. Projekt je osmišljen kroz više faza i na više razina. Početna faza projekta uključuje obrazovne ustanove, vrtiće i osnovne škole, a puna primjena planira se kroz školsku godinu 2024./2025. Nakon toga, u drugoj fazi planiramo daljnje širenje aktivnosti na srednje škole, na fakultete, ali i domove za starije.

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Plinska stanica Cerić u vukovarsko-srijemskoj općini Stari Jankovci investitora kanadske tvrtke Vermilion puštena je danas u rad, a u njoj bi se nakon priključenja...

Politika

Na sutrašnjoj 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice donosi se povijesna odluka kojom vrtići u Velikoj Gorici postaju besplatni za roditelje. Jedno je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori