Saborska zastupnica iz redova Socijaldemokrata, diplomirana pravnica i nekadašnja zamjenica ministra branitelja u Milanovićevoj Vladi za naš portal progovara o brojnim aktualnostima i gorućim pitanjima: od migrantske krize, problema u hrvatskom pravosuđu te planiranim aktivnostima do isteka saborskog mandata.
Nakon recentnih incidenata na hrvatskoj granici s grupom migranata smatrate li da bi Hrvatska trebala promijeniti politiku ophođenja prema istima?
Nakon migrantskog vala 2015. godine koji je zadesio i našu zemlju, izgleda da se opet kuha sličan scenarij. Bilo je za očekivati da će Europska unija zajednički donijeti učinkovitu politiku prema migrantima, a prvenstveno kako bi se spriječile ilegalne migracije. Međutim, čini mi se da Europska unija nije spremna na eventualno veći migrantski val pa svaka država članica, kao i Republika Hrvatska mora osigurati da ilegalne migracije ne ugroze sigurnost i mir njenih građana. Nedopustivo je ovo što se događalo u Slunju i trebalo je ranije misliti o izgradnji prihvatnog centra kao što je sada planiran u prihvatni Centar u Dugom Dolu na području Krnjaka, ali što do njegove izgradnje i puštanja u funkciju. Građani pograničnih krajeva sa BiH kao što je Slunj su uznemireni i ustrašeni iako vodeći ljudi iz policije i ministar Božinović tvrde da sigurnost u Karlovačkoj županiji nije ugrožena i da nije u porastu broj kaznenih djela koji bi počinili migranti. Slaba je to utjeha za lokalno stanovništvo koje tvrdi da im migranti ulaze u dvorišta i provaljuju u vikendice i da za sobom ostavljaju hrpu otpada. Republika Hrvatska prvenstveno treba u okviru Europske unije, što se tiče politike prema migrantima, spriječiti šverc i ilegalnu migraciju i zaštititi građane Republike Hrvatske da se osjećaju zaštićeno. Za nas je možda u neku ruku sreća da smo zbog svoje neatraktivnosti za ostanak migranata samo protočna zemlja za njih. Ali ako se desi jača recesija u ekonomski jačim zemljama kao SR Njemačka, mogli bi se mi naći u većem problemu kuda s migrantima. Treba već sada o tome razmišljati i paralelno sa zemljama Europske unije i Bosnom i Hercegovinom raditi na učinkovitoj kontroli vanjskih granica Europske unije.
Koje je prema vašem mišljenju najprimjerenije i najefikasnije rješenje koje ne bi dovelo do eskalacije nasilja, a uz poštivanje svih zakonskih uzusa?
Eskalacija nasilja na granici s Bosnom i Hercegovinom, kojoj smo svjedočili kad je grupa migranata zapucala prema pripadnicima hrvatske policije, jasan je znak da krijumčari i ilegalni migranti neće birati sredstva da ostvare svoje ciljeve i tu treba osigurati učinkovitu suradnju policije Bosne i Hercegovine i hrvatske policije uz pritisak Europske unije na Bosnu i Hercegovinu da se ta suradnja ostvari.
Gdje vidite glavni uzrok neodazivanja kandidata na natječaj za ravnatelja USKOK-a te što mislite da bi bilo nužno hitno poduzeti kako bi se poboljšali uvjeti rada na toj poziciji?
To što se niti jedan kandidat nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a trebao bi biti alarm i crvena lampica za glavnu državnu odvjetnicu, Vladu RH i resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave da osiguraju USKOK-u adekvatne financijske, prostorne uvjete kao i adekvatnu informatičku opremu i programsku podršku toj opremi. Ravnatelj USKOKA-a više nije funkcija koja je primamljiva niti plaćom niti statusom u društvu i očito je da toj osobi treba osigurati neovisnost od političkih pritisaka i svakih drugih pritisaka na rad USKOK-a. Glavna državna odvjetnica je pozvana da osigura te uvjete i to javnost s pravom očekuje od nje, Vlade i ministra Malenice.
Prije više od godine dana s kolegicom Ivanom Posavec Krivec založili ste se za uvrštavanje femicida u kazneno zakonodavstvo. Jeste li zadovoljni načinom na koji su ga vladajući sada uvrstili, kao i uvođenjem ostalih mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece?
Pozdravljam činjenicu da su Vlada RH i predsjednik Plenković konačno prihvatili zakonski prijedlog Socijaldemokrata kao svoj i shvatili da „ubojstvo žene zato što je žena, nije prihvatljivo. Žalosno je što im je tako dugo trebalo da to shvate, pa se sada prigodno predizborno hvalisaju kao veliki promotori ženskih prava i rodne ravnopravnosti. Klub zastupnika Socijaldemokrati je prije gotovo dvije godine u proceduru stavio prijedlog kojim se femicid uvodi u Kazneni zakon, ali je Vlada u svom očitovanju na naš prijedlog Zakona odgovorila kako je ta dopuna suvišna i nepotrebna jer da „kazneno djelo počinjeno zbog spola druge osobe već prema važećem zakonodavnom predstavlja zločin iz mržnje“. Ali bolje ikad nego nikad i uvijek može bolje u zaštiti žena od onih koji misle da su žene drugotne i da su njihovo privatno vlasništvo s kojim mogu činiti što ih volja.
Koje će vam teme pretežito biti u fokusu do kraja tekućeg saborskog mandata?
Do kraja tekućeg mandata u mom fokusu biti će teme koje se tiču pravosuđa, javne uprave, ali i druge aktualne teme za koje vidim da bi mogle poboljšati život građana, osobito mladih i politici dati ljudsko lice, a ne populističko prepucavanje radi medijske pažnje i klikova na portalima. Zanimljive su mi teme za koje se kaže „nije još vrijeme”, „pusti to, nisu ljudi još spremni za to“ kao što je naš prijedlog Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, uvođenje četverodnevnog radnog tjedna i elektroničkog glasanja.
Koji su zaključci doneseni nakon s vaše strane nedavno inicirane rasprave na temu četverodnevnog radnog tjedna? Vjerujete li da je Hrvatska sprema za implementaciju istog u skorije vrijeme?
Cilj Okruglog stola „Radno vrijeme po mjeri radnika“ kojeg sam bila moderatorica, bio je da se u Hrvatskom saboru započne stručna i argumentirana rasprava kao zakonodavna podloga budućim Vladinim prijedlozima o skraćenju radnog tjedna na četverodnevni radni tjedan, ali i skraćivanju punog radnog vremena sa zakonski utvrđenih 40 sati tjedno na primjerice 32 ili 36 sati tjedno. Sudionici okruglog stola suglasili su se da je Pandemija Covida 19 ubrzala digitalizaciju i donijela značajne promjene u organizaciji rada poput rada na daljinu koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i veće potrebe za razumijevanje ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života. Ako organizacija radnog vremena oko koje su se suglasili radnik i poslodavac, pridonosi zadovoljstvu i motivaciji radnika, to je dobro za poslodavca i njegovu tvrtku jer je poznato da su zadovoljni i motivirani radnici produktivniji. Hrvatska možda danas nije spremna u većini poduzeća za implementaciju četverodnevnog radnog tjedna, ali treba stvoriti sve zakonske uvjete da one firme koje to žele i to implementiraju, a bez da traže rupe u zakonu i da primjerice slobodan petak tretiraju kao godišnji odmor. Generacija „Z“ kojoj je bitnije slobodno vrijeme od vremena provedenog na poslu više će gurati ovu inicijativu pa će se stvoriti i kritična masa podrške i u jednom trenutku biti će to i prijedlog vladajuće većine, ma kakva ona bila u sljedećem sazivu Sabora.
Kakvu političku budućnost previđate Socijaldemokratima u predstojećem izbornom ciklusu?
Svakako predviđam da će Socijaldemokrati biti jedna od parlamentarnih stranaka u sljedećem sazivu Sabora jer bi to bilo dobro za razvoj liberalne demokracije u hrvatskom društvu i nastavak naših zakonodavnih inicijativa koje su građani prepoznali i podržali.
U kakvom ste odnosu s kolegama iz SDP-a? Pratite li njihov rad i uspjehe u Europskom parlamentu, posebice Freda Matića čija ste bili zamjenica na poziciji ministra branitelja?
Budući da mi je za odnos s SDP-ovcima bitno kakav je tko čovjek, a ne je li pripadnik SDP-a ili ne, s dobrim ljudima sam u dobrim odnosima, loše izbjegavam. Pratim rad europarlamentarca Freda Matića i mislim da odrađuje odličan posao, osobito što se tiče zaštite ljudskih prava, zastupanja prava žena i rodne ravnopravnosti.
