Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici: Vesna Nađ

Intervju

INTERVJU VESNA NAĐ: Zanimljive su mi teme za koje se kaže „nije još vrijeme”, kao što je naš prijedlog Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, uvođenje četverodnevnog radnog tjedna i elektroničkog glasanja

Saborska zastupnica iz redova Socijaldemokrata, diplomirana pravnica i nekadašnja zamjenica ministra branitelja u Milanovićevoj Vladi za naš portal progovara o brojnim aktualnostima i gorućim pitanjima: od migrantske krize, problema u hrvatskom pravosuđu te planiranim aktivnostima do isteka saborskog mandata.

Nakon recentnih incidenata na hrvatskoj granici s grupom migranata smatrate li da bi Hrvatska trebala promijeniti politiku ophođenja prema istima?

Nakon migrantskog vala 2015. godine koji je zadesio i našu zemlju, izgleda da se opet kuha sličan scenarij. Bilo je za očekivati da će Europska unija zajednički donijeti učinkovitu politiku prema migrantima, a prvenstveno kako bi se spriječile ilegalne migracije. Međutim, čini mi se da Europska unija nije spremna na eventualno veći migrantski val pa svaka država članica, kao i Republika Hrvatska mora osigurati da ilegalne migracije ne ugroze sigurnost i mir njenih građana. Nedopustivo je ovo što se događalo u Slunju i trebalo je ranije misliti o izgradnji  prihvatnog centra kao što je sada planiran u prihvatni Centar u Dugom Dolu na području Krnjaka,  ali što do njegove izgradnje i puštanja u funkciju. Građani pograničnih krajeva sa BiH kao što je Slunj su uznemireni i ustrašeni iako vodeći ljudi iz policije i ministar Božinović tvrde da sigurnost u Karlovačkoj županiji nije ugrožena i da nije u porastu broj kaznenih djela koji bi počinili migranti. Slaba je to utjeha za lokalno stanovništvo koje tvrdi da im migranti ulaze u dvorišta i provaljuju u vikendice i da za sobom ostavljaju hrpu otpada. Republika Hrvatska prvenstveno treba u okviru Europske unije, što se tiče politike prema migrantima, spriječiti šverc i ilegalnu migraciju i zaštititi građane Republike Hrvatske da se osjećaju zaštićeno. Za nas je možda u neku ruku sreća da smo zbog svoje neatraktivnosti za ostanak migranata samo protočna zemlja za njih. Ali ako se desi jača recesija u ekonomski jačim zemljama kao SR Njemačka, mogli bi se mi naći u većem problemu kuda s migrantima. Treba već sada o tome razmišljati i paralelno sa zemljama Europske unije i Bosnom i Hercegovinom raditi na učinkovitoj kontroli vanjskih granica Europske unije.  

Koje je prema vašem mišljenju najprimjerenije i najefikasnije rješenje koje ne bi dovelo do eskalacije nasilja, a uz poštivanje svih zakonskih uzusa?

Eskalacija nasilja na granici s Bosnom i Hercegovinom, kojoj smo svjedočili kad je grupa migranata zapucala prema pripadnicima hrvatske policije, jasan je znak da krijumčari i ilegalni migranti neće birati sredstva da ostvare svoje ciljeve i tu treba osigurati učinkovitu suradnju policije Bosne i Hercegovine i hrvatske policije uz pritisak Europske unije na Bosnu i Hercegovinu da se ta suradnja ostvari.

Gdje vidite glavni uzrok neodazivanja kandidata na natječaj za ravnatelja USKOK-a te što mislite da bi bilo nužno hitno poduzeti kako bi se poboljšali uvjeti rada na toj poziciji?

To što se niti jedan kandidat nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a trebao bi biti alarm i crvena lampica za glavnu državnu odvjetnicu, Vladu RH i resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave da osiguraju USKOK-u adekvatne financijske, prostorne uvjete kao i adekvatnu informatičku opremu i programsku podršku toj opremi. Ravnatelj USKOKA-a više nije funkcija koja je primamljiva niti plaćom niti statusom u društvu i očito je da toj osobi treba osigurati neovisnost od političkih pritisaka i svakih drugih pritisaka na rad USKOK-a. Glavna državna odvjetnica je pozvana da osigura te uvjete i to javnost s pravom očekuje od nje, Vlade i ministra Malenice.

Prije više od godine dana s kolegicom Ivanom Posavec Krivec založili ste se za uvrštavanje femicida u kazneno zakonodavstvo. Jeste li zadovoljni načinom na koji su ga vladajući sada uvrstili, kao i uvođenjem ostalih mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece?

Pozdravljam činjenicu da su Vlada RH i predsjednik Plenković konačno prihvatili zakonski prijedlog Socijaldemokrata kao svoj i shvatili da „ubojstvo žene zato što je žena, nije prihvatljivo. Žalosno je što im je tako dugo trebalo da to shvate, pa se sada prigodno predizborno hvalisaju kao veliki promotori ženskih prava i rodne ravnopravnosti. Klub zastupnika Socijaldemokrati je prije gotovo dvije godine u proceduru stavio prijedlog kojim se femicid uvodi u Kazneni zakon, ali je Vlada u svom očitovanju na naš prijedlog Zakona  odgovorila kako je ta dopuna suvišna i nepotrebna jer da „kazneno djelo počinjeno zbog spola druge osobe već prema važećem zakonodavnom predstavlja zločin iz mržnje“. Ali bolje ikad nego nikad i uvijek može bolje u zaštiti žena od onih koji misle da su žene drugotne i da su njihovo privatno vlasništvo s kojim mogu činiti što ih volja.

Koje će vam teme pretežito biti u fokusu do kraja tekućeg saborskog mandata?

Do kraja tekućeg mandata u mom fokusu biti će teme koje se tiču pravosuđa, javne uprave, ali i druge aktualne teme za koje vidim da bi mogle poboljšati život građana, osobito mladih i politici dati ljudsko lice, a ne populističko prepucavanje radi medijske pažnje i klikova na portalima. Zanimljive su mi teme za koje se kaže „nije još vrijeme”, „pusti to, nisu ljudi još spremni za to“ kao što je naš prijedlog Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, uvođenje četverodnevnog radnog tjedna i elektroničkog glasanja.

Koji su zaključci doneseni nakon s vaše strane nedavno inicirane rasprave na temu četverodnevnog radnog tjedna? Vjerujete li da je Hrvatska sprema za implementaciju istog u skorije vrijeme?

Cilj Okruglog stola „Radno vrijeme po mjeri radnika“ kojeg sam bila moderatorica, bio je da se u Hrvatskom saboru započne stručna i argumentirana rasprava kao zakonodavna podloga budućim Vladinim prijedlozima o skraćenju radnog tjedna na četverodnevni radni tjedan, ali i skraćivanju punog radnog vremena sa zakonski utvrđenih 40 sati tjedno na primjerice 32 ili 36 sati tjedno. Sudionici okruglog stola suglasili su se da je Pandemija Covida 19 ubrzala digitalizaciju i donijela značajne promjene u organizaciji rada poput rada na daljinu koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i veće potrebe za razumijevanje ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života. Ako organizacija radnog vremena oko koje su se suglasili radnik i poslodavac, pridonosi zadovoljstvu i motivaciji radnika, to je dobro za poslodavca i njegovu tvrtku jer je poznato da su zadovoljni i motivirani radnici produktivniji. Hrvatska možda danas nije spremna u većini poduzeća za implementaciju četverodnevnog radnog tjedna, ali treba stvoriti sve zakonske uvjete da one firme koje to žele i to implementiraju, a bez da traže rupe u zakonu i da primjerice slobodan petak tretiraju kao godišnji odmor. Generacija „Z“ kojoj je bitnije slobodno vrijeme od vremena provedenog na poslu više će gurati ovu inicijativu pa će se stvoriti i kritična masa podrške i u jednom trenutku biti će to i prijedlog vladajuće većine, ma kakva ona bila u sljedećem sazivu Sabora.

Kakvu političku budućnost previđate Socijaldemokratima u predstojećem izbornom ciklusu?

Svakako predviđam da će Socijaldemokrati biti jedna od parlamentarnih stranaka u sljedećem sazivu Sabora jer bi to bilo dobro za razvoj liberalne demokracije u hrvatskom društvu i nastavak naših zakonodavnih inicijativa koje su građani prepoznali i podržali.

U kakvom ste odnosu s kolegama iz SDP-a? Pratite li njihov rad i uspjehe u Europskom parlamentu, posebice Freda Matića čija ste bili zamjenica na poziciji ministra branitelja?

Budući da mi je za odnos s SDP-ovcima bitno kakav je tko čovjek, a ne je li pripadnik SDP-a ili ne, s dobrim ljudima sam u dobrim odnosima, loše izbjegavam. Pratim rad europarlamentarca Freda Matića i mislim da odrađuje odličan posao, osobito što se tiče zaštite ljudskih prava, zastupanja prava žena i rodne ravnopravnosti.

Povezane vijesti

Politika

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, održao je konferenciju za medije ispred Hrvatskog sabora na temu: – Barikadama zaštitite hrvatske granice, a ne sebe i...

Politika

Da o političarima među građanima ne vlada samo negativna percepcija svjedoči današnje iskustvo saborskog zastupnika Socijaldemokrata Domagoja Hajdukovića koji je isto podijelio sa svojim...

Vijesti

U sklopu slobodnih govora saborska zastupnica iz redova SDP-a Andreja Marić osvrnula se na probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U nastavku prenosimo govor u...

Intervju

S trenutnom predsjednicom jednog od ključnih saborskih odbora i zastupnicom iz redova Socijaldemokrata, inače specijalisticom psihijatrije iz Zadra porazgovarali smo na temu najavljenog prelaska...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori