Connect with us

Upišite traženi pojam

Ivan Begić, autor S. Pašalić
Ivan Begić, autor S. Pašalić
Ivan Begić, autor S. Pašalić

Top Tema

INTERVJU IVAN BEGIĆ: Ciljna grupa mi nisu samo i osnovno Hrvati, iako o problemu povratnika pričam i slušam mjesecima – imam prijatelje svih nacija i vjera.

Svestrani 25-godišnjak nekadašnji je član Partije demokratskog progresa i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a na predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini izlazi kao nezavisni kandidat za predsjednika RS-a. U opsežnom intervju predstavlja nam ključne smjernice svog izbornog programa, po čemu se izdvaja od drugih. Donosi svoje viđenje političkih konstelacija u BiH te kako se nosi s raznim podmetanjima.

Je li točno da ste jedan od najmlađih političara u BiH na ovim izborima?

Jeste. I ponosim se tom činjenicom. To što sam najmlađi nije me spriječilo da budem prvi u bitkama protiv korupcije i nepravde u mojoj zemlji. Da sudjelujem u radu mnogih bitnih procesa sa svega 20 godina i budem jedan od najboljih vijećnika po broju osobnih glasova u Gradskoj upravi Banja Luka. Mnogo je stvari koje sam prvi i najmlađi odradio i u svim sam pobijedio.

S obzirom da ste po nacionalnosti Hrvat iz okolice Prijedora, kakve si šanse za dobar rezultat predviđate na izborima baš u RS-u?

Baš zato što sam Hrvat iz okoline Prijedora, očekujem uspijeh. I pobjedu. Moja prednost je što sam odrastao u mjestu pored Prijedora, zajedno sa Hrvatima, ali i drugim nacijama i vjerama, gledajući svakodnevno šta se dešava. Srbima i Bošnjacima, problemi nisu kod nas rezervirani samo za jedan narod, nego za sve. Što sam imao priliku da slušam, učim i pamtim. Problemi Hrvata ne odnose se samo na moj Prijedor. Već i na Posavinu, Banja Luku, Orašje, Hercegovinu. Mnogo je to glasova koji se do sada nisu mogli čuti, a moći će kroz mene u kampanji, a dan nakon izbora i iz moje nove kancelarije u Palati predsjednika Republike Srpske. Iz kabineta potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda. I kancelarije koja će svaki dan biti otvorena za sve ljude koji imaju potrebu reći nekome koji problem imaju.

Već ste ste našli u sukobu sa Dodikom i Vučićem oko skidanja njihovih plakata u Banja Luci. Opišite nam ukratko navedeni slučaj.

Moj sukob sa spomenutom dvojicom, prvenstveno sa Dodikom je i politički. O Vučiću i nemam neko mišljenje, sve dok se njegov lik ne nalazi iza nečega šta su stanovnici RS platili svojim novcima, a prisvojeno je politički i za osobnu promociju. Mogao bih reći da je on bio kolateralna šteta Dodika. Vučić je čak dosta pomogao moju Banja Luku i zahvalan sam mu na tome, možda je pomogao on više ljude u RS u protekle 2 godine nego Hrvatska država, odnosno taj kraj u kojem žive Hrvati u posljednih 10 godina. U cijelu priču umiješani su i privatno-poslovni odnosi rukovodstva RS-a, a iza cijele priče kriminal, nepotizam, korupcija i nelegalnost. Radi se o lokalnoj firmi koja je već optuživana za poslovni kriminal, koja je gradila autoput i iznad vijadukta: slike Vučića i Dodika uz natpis-svjetlo na kraju tunela. Da razgraničimo. Niti su njih dvojica “svjetlo”, niti trebaju da “vise” na vijaduktu. Zakoni su isti za sve, pa i za Vučić i Dodika. Bilo bi mnogo bolje da su to upamtili.

Politički protivnici iz Dodikove stranke su vas prozvali ustašom. Jeste li ih tužili radi izrečenog?

Naravno da jesam. Uopće se ne pronalazim u toj priči, riječi, ali svi trebaju znati da se javno izgovorena riječ, skupo plaća. Da postoji društvena odgovornost, ako već nema moralne. Danas je protiv tog čovjeka podignuta optužnica zbog ozbiljnog kaznenog djela javnog izazivanja i poticanja na nasilje i mržnju.

Potom su vas ucjenjivali eksplicitnim snimkama i za iste tražili novac. Jeste li se uplašili i radi tog nakratko otišli iz politike?

Kolege bi me optužile za svašta. Snimak je bio nešto što su jedva čekali. Mnogi. Bilo je strašno mjesecima sjediti i čekati poziv.

Novu ucjenu, u vrijeme kada se od mene za prestanak torture traže milijuni! Ej, milijuni! Nije problem doći do mojih financijskih podataka. Imam svoje poduzeće, nisam u minusu, ali nisu to ni velike zarade. Odakle meni milijuni? Naravno da sam momentalno odlučio napustiti politiku! Sva moja intima, privatni život, bačeni su mimo moje volje na uvid svima. Znanim i neznanim. Roditeljima, komšijama, poznanicima…Pojedini su me deklarirali kao jedno, a sve godine mog rada nestale su u sekundi. Sve što ste radili 10 godina nestalo je za svega par klikova. Izašao sam nesmotreno iz politike.

Onda sam shvatio da imam dug prema svim narodima ovdje da budem jak. Sada sam se vratio da se borim, ponovo. Da nastavim gdje sam stao i još mnogo više!

Zašto ste se odlučili u zadnji trenutak ponovno politički aktivirati?

Sami ste spomenuli da sam Hrvat. Nisam zbog toga imao većih problema, ali jesu me javno nazivali “ustašom”. Izmišljali i crtali novo obiteljsko porijeklo. Kao Hrvat sam se sretao sa neriješenim pitanjima koja  muče i ostale. Od infrastrukture, obnove, nadalje. I znao sam da nemaju kvalitetnog predstavnika. Iz stranke sam izašao, djelomično sam, a i od nekih i istjeran. Tada mi je bilo malo krivo. Sada bih im se svima zahvalio. Učinili su mi uslugu svojim direktnim napadima, ali i podmuklim spletkarenjima. Tu moram zahvaliti nevjerovatnoj podršci mog Gradskog odbora stanke u Banjaluci.

Za vas tvrde da ste politički aktivist i da je to lažni mamac za birače kojima podilazite. Kako to komentirate?

Moj politički aktivizam ima konkretne rezultate, nije problem ,,vikati“ da nešto ne valja i ukazivati na probleme. E, ja radim i to, ali nakon toga nudim i konkretna riješenja kako te anomalije riješavati. Bez predlaganja rješenja politički aktivizam je meni smiješna društvena pojava.

Ali uvijek ljudi pričaju. Isti oni ljudi koji uspijeh ne opraštaju. Koji se ponašaju da im je sve servirano na dlanu. Meni nije bilo. Došao sam u Banja Luku, koja je sada moj grad isto kao i Prijedor iz Gornje Ravske, koja je oko 30 kilometara od Prijedora. Mjesta gdje se borimo za internet, asfalt, obnovu, mjesta u kojem nemamo niti jedan stup javne rasvjete…Kao da je 1995. godina. Bavio sam se naukom, strukom, bio predsjednik najveće omladinske organizacije, podigao je na noge. Napravio malu, ali stabilnu firmu, sa par radnika, prijatelja i entuzijasta, sada rastemo, lagano, ali sigurno, to je moje životno djelo. Karijeru. Što bih se sada osvrtao na “glasine” i priče, kada sam za 25 godina naučio da je samo rad pravo mjerilo?

Ivan Begić
Ivan Begić

Na koje glasove računate i kako gledate na politiku koju u BiH provodi HDZ-ov Dragan Čović?

Ciljna grupa mi nisu samo i osnovno Hrvati, iako o problemu povratnika pričam i slušam mjesecima. Imam prijatelje svih nacija i vjera.

Računam na glasove svih onih koji razumiju i prepoznaju ideju da je vrijeme za promjene. Računam na glasove i podršku svojih prijatelja iz bivše stranke. Možda smo se rastali kao stranačke kolege, nismo kao ljudi. I od njih dobijam uvjeravanja da će me podržati.

Politika Dragana Čovića je monopolistička. Predsjednik je stranke sa hrvatskim predznakom, HDZ BiH već dva desetljeća. Predsjednik je Hrvatskog narodnog sabora. HDZ je konstantno u vlasti na svim nivoima. Sva priča o Hrvatima u BiH, samim time u RS, ide preko ove dvije organizacije. Kadroviranje. Postavljaju “svoje” kadrove kako hoće i kuda hoće, kada uđu u vlast. Čović jednostavno drži monopol na pitanje Hrvata u BiH. A oni masovno odlaze. I iz BiH, i iz RS. To je najbolji pokazatelj šta je Čović napravio.

Na koje se 4 ključne teme u kampanji oslanjate?

U kampanji želim pričati o onome što je istinski problem, ma koliko nekome prozaično izgledalo. Od infrastrukture, koje negdje ni nema, obnovi i povratku, demografiji – odnosno iseljavanju mladih i pravima koja se tiču svih nas. Ne smatram da su takozvane “velike teme” jedina stvar o kojoj se treba pričati. Kandidati obećavaju, prikazuju statistike, a nitko se ne trudi objasniti kako dovesti internet u selo i šta koja mjera znači za penzionera koji u prodavaonicu ide sa penzijom manjom od 150 eura. Imam mišljenje i stav o svemu tome što sam naveo pod “velike teme”. Ali, idemo prvo objasiti gdje nam je pola milijuna mladih i zašto su otišli, ako već vlada ovakvo blagostanje, koje gledamo kod vladajućih. Opozicija, koja je samo čekajući izborne rezultate mogla profitirati na greškama vlasti, nije uspjela ništa. Uz par izuzetaka. A, trebali su mnogo više. Imali su sve uslove.

Kratko rečeno:

Imaju li prema Vašem mišljenju Hrvati u BiH uopće perspektivu za bolju budućnost?

Naravno. Da to ne mislim ne bih sjedio ovdje. Hrvati u BiH trebaju samo nove ideje i bolje rukovodstvo. Ova priča se ne mijenja od 2000. godine. 2.10. je vrijeme za promjene. Ima budućnosti za sve, BiH i Hrvatska i Srbija mogu primiti još 5 milijuna ljudi da žive ovdje i da nam ne bude ,,tijesno“.

Kako ocjenjujete politiku Plenkovića, odnosno Milanovića prema Hrvatima u BiH?

Politika koju Hrvatska, odnosno Plenković i Milanović sprovode, ono što pričaju i rade, kao predsjednik i premijer države koja je supotpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, garant, država s kojom imamo najveću granicu, naš “najveći i najbliži susjed”, ponekad je konfuzna. Hoću misliti  da nisu dovoljno informirani. Baš to hoću da mislim. Loša informisanost. Posljednjih par dana, sve konfuznije i konfuznije, naravno, ni na čiju korist, osim dnevno – političku. Stav prema pitanju Hrvata u BiH je posebno zabrinjavajući. Nas ne interesuje kako se zove i preziva predsjednik i premijer Hrvatske, ni Srbije, niti bilo koje druge zemlje ali nas zanimaju institucije koje oni predstavljaju. 32,5 miliona kuna ide svake godine od Hrvatske u BiH, a nisam vidio neke projekte u Krajini, u Banjaluci, Prijedoru, da sam ih ja osjetio na svojoj koži.

Poslije izbora želim za istim stolom da sjedim i sa Plenkovićem i sa Milanovićem i da razgovaramo kako da pomognemo ljudima u BiH.

Zalažete li se za rušenje Daytonskog sporazuma?

Ne. Ne vidim kako da rušimo nešto što je označilo kraj jednog rata, bez opasnosti da započnemo novi. Situacija u BiH je došla do točke ključanja. Kao i svake izborne godine. Nacionalizam je, prema analitičarima koji svakodnevno prate kampanju, prva i jedina stvar u BiH (oko 80 posto zastupljenosti u medijima). Povijesne i etno-povijesne teme. U ovakvom okruženju, sa temama koje nisu riješene stotinu godina, bilo kakva rasprava o rušenju DMS-a pada u vodu. Ne kažem da izmjene ne trebaju. Ali, svi pregovori o ustavnim promjenama, nisu izmijenili jednu jedinu riječ, ne neku radikalniju stvar – rečenicu. Tko se sada sjeća Prudam ili “aprilskih pregovora o Ustavu BiH”? Ništa bolje nije ni u regiji, pogotovo na međunarodnoj sceni. Ako dođe do situacije da se pregovara o manjkavostima ustavnog uređenja BiH, biti će mnogo toga za raspravu. Od manjina, nadalje. U ovom trenutku, Dejtonski mirovni sporazum ne treba dirati.

Povezane vijesti

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori