EUROZASTUPNIK TOMISLAV SOKOL: Hrvatskim tradicionalnim proizvodima posebna pravila u označavanju namirnica

Sustav označavanja hranjive vrijednosti namirnica koji će uskoro postati obavezan u EU-u mora imati posebna pravila za maslinovo ulje i druge hrvatske tradicionalne proizvode kako se ne bi dogodilo da nezašećerena Coca-Cola ispadne zdravija od njih, rekao je eurozastupnik Tomislav Sokol u razgovoru za Hinu o novoj EU strategiji za poticanje lokalne i ekološke proizvodnje. Pitanje obaveznog označavanja kvalitete hrane u EU već […]

Sustav označavanja hranjive vrijednosti namirnica koji će uskoro postati obavezan u EU-u mora imati posebna pravila za maslinovo ulje i druge hrvatske tradicionalne proizvode kako se ne bi dogodilo da nezašećerena Coca-Cola ispadne zdravija od njih, rekao je eurozastupnik Tomislav Sokol u razgovoru za Hinu o novoj EU strategiji za poticanje lokalne i ekološke proizvodnje.

Pitanje obaveznog označavanja kvalitete hrane u EU već je neko vrijeme aktualno, posebno od kad je najavljeno da će označavanje prehrambenih proizvoda biti obavezno za sve države članice. Europska će komisija tako krajem 2022. predstaviti prijedlog oznake koja će biti jedinstvena za sve zemlje EU.

Jedan od kandidata, moguće i favorita, je Nutri-Score oznaka koja se upotrebljava u Francuskoj od 2017., a koriste je i Španjolska, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Švicarska, Luksemburg.

Ova oznaka rangira namirnice prema udjelu šećera, masnoća, zasićenih masnih kiselina, proteina, vlakana i soli, te ih smješta u kategorije A, B, C, D ili E, označene bojama od zelene do crvene, pri čemu je A (zelena) najviša, a E (crvena) najniža ocjena.

Cola zdravija od maslina? 

Iako je cilj označavanja hranjive vrijednosti namirnica da pomogne potrošačima u zdravstveno osviještenom izboru hrane te da proizvođače potakne na proizvodnju zdravijih namirnica, način na koji Nutri-Score označava neke tradicionalne proizvode postiže suprotan učinak. Primjerice, maslinovo ulje zbog visokog udjela masnoća ima ocjenu C dok Coca-Cola Zero ima ocjenu B – jer ne sadrži šećer već umjetna sladila.

Zbog ove se nelogičnosti bune maslinari u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Španjolska je čak najavila da će potpuno izuzeti maslinovo ulje iz sustava označavanja.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol, kao izvjestitelj europskih pučana (EPP) za strategiju Od polja do stola u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, u razgovoru za Hinu upozorio je da označavanje maslinovog ulja onako kako to provodi sustav Nutri-Score, šalje krivu poruku potrošačima, a možda i šteti tržišnoj poziciji maslinovog ulja.

“Ne smije se potrošače navoditi na zaključak da je konzumacija gaziranog pića s umjetnim sladilom poželjnija od konzumacije maslinovog ulja. Stoga sam od Komisije zatražio da za proizvode sa zaštićenom oznakom porijekla vrijede posebni uvjeti označavanja”, rekao je Sokol u razgovoru za Hinu.

Osim označavanja hranjivih vrijednosti, prehrambeni proizvodi bi trebali dobiti i oznaku održivosti proizvodnje.

“Strategija ima neka područja koja treba doraditi i ovo je jedno od njih, neke stvari se temelje na studijama, neke ne, zbog čega smo predložili amandman, koji je i usvojen, da sva rješenja moraju biti znanstveno utemeljena”, kaže Sokol.

Kada je riječ o nejednakoj kvaliteti proizvoda unutar različitih zemalja EU-a, Sokol smatra da treba otići korak dalje od trenutnog rješenja: “Razlike u kvaliteti treba jasno definirati kao nepoštene poslovne prakse, naime, različita kvaliteta proizvoda još uvijek nije na crnoj listi nepoštenih poslovnih praksi i na potrošaču je teret dokazivanja lošije kvalitete. To nije u redu jer omogućava relativizaciju kvalitete”.

“Istraživanje Komisije pokazalo je da su razlike u sastavu proizvoda koji se prezentiraju na isti ili sličan način pronađene kod gotovo trećine ispitanih uzoraka u državama članicama EU-a”, navodi Sokol no napominje da “treba reći da ne postoji određeni geografski obrazac pojavnosti tih razlika”.

“Ne možemo reći da su proizvodi u istočnoj Europi uvijek manje kvalitetni nego u zapadnoj i obrnuto”, dodaje hrvatski europarlamentarac.

Strategiju treba pratiti edukacija poljoprivrednika

Implementacija strategije Od polja do stola trebala bi donijeti pravedniji i održiviji sustav proizvodnje i prodaje hrane u EU, no postavlja se pitanje u kojoj će mjeri smjernice Strategije biti izvedive na lokalnoj razini i kako će to utjecati na hrvatsku poljoprivredu, s obzirom na troškove i druge zahtjeve tog procesa.

“Implementacija smjernica Strategije ne smije dovesti do pada proizvodnje, troškovi tranzicije moraju biti popraćeni europskim sredstvima, a na proizvođačima je da pripreme projekte i povuku sredstva”, smatra Sokol.

Uz financije, jedno od najvažnijih pitanja zelene tranzicije je i edukacija poljoprivrednika, uz uvođenje novih proizvodnih praksi, što u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini. Sokol smatra da je po tom pitanju za Hrvatsku ključno ojačati vezu između znanstveno-akademske zajednice i gospodarstva.

“To je veliki potencijal koji nije iskorišten. No, u nacionalnom planu oporavka predviđeno je 7,5 milijardi kuna za obrazovanje i znanost, a tu spadaju i ulaganja u prirodne i tehničke znanosti, što uključuje i edukaciju u području poljoprivrede”, naveo je Sokol.

Zabrana uvoza neekoloških proizvoda

Važan segment Strategije od polja do stola je i regulacija vanjskotrgovinskih odnosa radi sprečavanja eksternalizacije zagađenja, kako se ne bi dogodilo da EU proizvodi uz nizak ugljični otisak, a istovremeno se uvoze proizvodi napravljeni uz znatno niže ekološke standarde.

EU tako planira u vanjskotrgovinske sporazume uvrstiti klauzule o održivosti što bi, primjerice, rezultiralo zabranom uvoza proizvoda koje se temelje na krčenju šuma i sl.

“Outsourcing proizvodnje prakticira se već desetljećima, prvo u Kinu, danas u Vijetnam i Filipine. Kada govorimo o zemljama koje su manje tehnološki razvijene, one će preuzeti svu industriju koju mogu sa zapada, a kasnije će onda razmišljati o ekološkim standardima”, tumači Sokol.

Dodaje da je ovo pitanje jedan od ključnih problema Zelenog plana.

“EU emitira oko 8-9 posto CO2 na svjetskoj razini, a najviše ulaže u tranziciju, te svojim ulaganjima kratkoročno sebi smanjuje konkurentnost, međutim, na globalnoj razini to nema značajan učinak jer puno veći proizvođači slijede svoje političke agende”, naveo je Sokol.

“Razvoj ove situacije ovisi o snazi EU-a na globalnoj sceni, a najveći problemi su nedostatak jedinstvenog sustava odlučivanja, različiti interesi članica te nedostatak alata kojima bi se uvjetovalo poštivanje ugovornih obveza”, zaključio je Sokol u razgovoru.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close