Connect with us

Upišite traženi pojam

Tomislav Sokol; izvor: EPP group

Top Tema

INTERVJU doc. dr. sc. TOMISLAV SOKOL: Novim pravilima o potrošačkim kreditima predviđa se zabrana slanja nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese i zabrana jednostranog povećanja limita prekoračenja na računima

Istaknuti član HDZ-a u kratkom se vremenu prometnuo u jednog od vodećih hrvatskih eurozastupnika, a posebno priznanje zastupniku Sokolu odala je i Europska pučka stranka imenovavši ga izvjestiteljem u brojnim prestižnim odborima pri Europskom parlamentu koji su za pretežiti dio građana EU-a od posebne važnosti. Što je sve u dosadašnjem mandatu zastupnik poduzeo, a što ga nesumnjivo svrstava u gotovo sigurne kandidate da i u sljedećem razdoblju nastavi zastupati hrvatske interese – doznajte u nastavku razgovora.

Kako ste obilježili 10-godišnju obljetnicu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji?

Ono što je najvažnije je da smo desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji dočekali kao u potpunosti europski integrirana država, a to znači da smo članica Schengena i Eurozone. Tuđmanova politička doktrina Hrvatsku je snažno pozicionirala u zapadnoeuropski civilizacijski krug s kojim je Hrvatska povijesno, kulturno i vrijednosno oduvijek bila nerazdvojno povezana. Desetu godišnjicu Hrvatskog članstva u Europskoj uniji obilježili smo nizom manifestacija kako u Hrvatskoj tako i Bruxellesu.

Što smatrate krunom dosadašnjeg participiranja Hrvatske spomenutom savezu, a što Vi osobno u dosadašnjem djelovanju kao eurozastupnik?

Biti dijelom najvećeg svjetskog prostora slobodnog kretanja među državama – Shengena i istovremeno imati uvedenu zajedničku europsku valutu, kruna je desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Uz to, državni teritorij nakon više stoljeća konačno je povezan izgradnjom Pelješkog mosta, kojeg građani doživljavaju možda i najvažnijim simbolom našeg članstva u Europskoj uniji. Treba napomenuti da su za Hrvatsku vidljive i financijske koristi članstva u Europskoj uniji. Naime, razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU prešla je deset milijardi eura. Dodajmo tome da Hrvatska uživa i rekordan, investicijski kreditni rejting, što je snažan signal investitorima da je Hrvatska pouzdano mjesto za investiranje. Viši kreditni rejting i Eurozona znače niže kamate za naše građane. Kao zastupnik u Europskom parlamentu od početka mandata zalažem se za bolju zaštitu potrošača u Odboru za unutarnje tržište Europskog parlamenta (IMCO). To je rezultiralo ostvarivanjem konkretnih inicijativa kao što su uvođenje jedinstvenog punjača za mobitele i drugu elektroničku opremu, izmjena pravila o označavanju meda i zaštita potrošača od samovolje banaka kod potrošačkih kreditiranja. Osim što sam aktivan u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) i Odboru za regionalni razvoj (REGI), prepoznat sam kao ključna osoba Kluba zastupnika EPP-a za zdravstvo. Djelujem u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), Posebnom Odboru za borbu protiv raka (BECA), ali i Pododboru za javno zdravlje Europskog parlamenta (SANT) gdje obnašam i dužnost koordinatora Kluba zastupnika EPP-a. Izvjestitelj sam Europskog parlamenta za  Uredbu o europskom prostoru za zdravstvene podatke, a pored toga imenovan sam i izvjestiteljem Kluba zastupnika EPP-a za reformu EU zakonodavstva o lijekovima. Drugim riječima, trenutno radim na dva najznačajnija zakonodavna akta u području zdravstva na razini Europske unije.

Nedavno ste uvršteni na popis najutjecajnijih zastupnika na području zdravstva, sudjelujete u zakonodavnom procesu uvođenja EU digitalne zdravstvene putovnice te reforme EU zakonodavstva o lijekovima. Navedite nam ukratko koje će sve benefite od uvođenja istih imati državljani zemalja Europske unije te koliko još postoji prostora da se sredstvima iz europskih fondova dodatno osnaži i unaprijedi i hrvatski zdravstveni sustav?

Zadovoljan sam što je moj dosadašnji rad na zdravstvenim temama u Europskom parlamentu prepoznat i što sam uvršten na popis najutjecajnijih zastupnika na području zdravstva. Nastavljam se zalagati za pacijente te ostajem predan poboljšanju zdravstvene skrbi, kako na EU razini, tako i u Hrvatskoj. Kao koordinator EPP-a u Odboru za zdravstvo (SANT) zadužen sam za definiranje i jačanje europskih zdravstvenih politika te praćenje njihove provedbe, dok kao izvjestitelj Europskog parlamenta za EU digitalnu zdravstvenu putovnicu i izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za dio reforme EU zakonodavstva o lijekovima radim na stvaranju europske zdravstvene unije. Konkretno, građani će zahvaljujući EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku, ali bit će i u mogućnosti podijeliti svoje zdravstvene podatke sa zdravstvenim stručnjacima u svojoj državi ili u drugim državama članicama. EU digitalna zdravstvena putovnica omogućit će hrvatskim građanima bolje i brže liječenje, kao i olakšati liječenje u inozemstvu te osigurati jednak pristup zdravstvenoj zaštiti u svim državama EU. Pritom bih istaknuo da će građani imati potpunu kontrolu nad svojim podacima te da će biti poštovani sigurnosni protokoli najviših razina kada je u pitanju zaštita osobnih podataka. S druge strane, zahvaljujući reformi europskog zakonodavstva o lijekovima građani će imati sigurnost opskrbe ključnim lijekovima u vremenima kada se suočavamo s njihovom sve češćom nestašicom. Primjerice, lijekovi za liječenje raka, dijabetesa, upala i poremećaja živčanog sustava čine više od polovine deficitarnih lijekova. Ako nas u budućnosti pogodi nova zdravstvena kriza, države članice moraju imati pristup lijekovima te nam to mora biti jedan od glavnih prioriteta. Ključno je stoga stvoriti novi pravni okvir koji će omogućiti stvaranje jedinstvenog tržišta za lijekove da bi svi pacijenti u Uniji mogli dobiti sigurne, učinkovite i povoljne lijekove u pravodobnom roku. Kada govorimo o osnaživanju i unapređenju našeg zdravstvenog sustava uz pomoć europskih sredstava, u trenutnom programskom razdoblju Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 25 milijardi eura, a najviše sredstava je previđeno iz kohezijske politike i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO). Jedan od glavnih dijelova Plana upravo je zdravstvo, za koje je predviđeno oko 2,56 milijardi kuna odnosno oko 340 milijuna eura. S druge strane, sredstva kohezijske politike mogu biti korištena za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu ili u zdravstvenu radnu snagu odnosno financiranje njihovih specijalizacija ili subspecijalizacija. Također, nužno je nastaviti ulaganja u razvoj novih inovativnih tehnologija i modernizaciju bolnica.

izvor: EPP group

Također ste ispred EPP-a bili izvjestitelj nove Direktive o potrošačkim kreditima. U kojoj je fazi provedba iste te na koji se način predloženim pravilima štite potrošači od samovolje banaka?

Točno, dovršili smo pregovore o novoj Direktivi o potrošačkim kreditima na kojoj sam radio kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu. Najvažnije obilježje nove direktive je da smo njome ojačali poziciju potrošača kao slabije ugovorne strane u pravnom odnosu s bankama. Za potrošače u Hrvatskoj nova pravila o potrošačkom kreditiranju znače i bolja pravila kod prešutnih prekoračenja. Naime, zakon o potrošačkom kreditiranju koji je na snazi nije predviđao pravila o zaštiti potrošača u slučaju kad bi banke odlučile zatražiti povrat iznosa prešutnih prekoračenja. Zato pravila nove direktive sprječavaju da banke mogu bez najave i bez davanja mogućnosti obročne otplate zatražiti povrat prešutnih prekoračenja od građana. Nadalje, novim pravilima o potrošačkim kreditima predviđa se zabrana slanja nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese i zabrana jednostranog povećanja limita prekoračenja na računima. Učestalo se događalo da su banke na kućne adrese slale nezatražene kreditne kartice i povećavale limite dopuštenog i prešutnog prekoračenja na tekućim računima. Takva praksa štetna je za potrošače jer oni često nisu ni svjesni da je došlo do pomicanja limita i da troše sve više. Nova Direktiva donosi i stroža pravila o procjeni kreditne sposobnosti. Između ostalog, procjena kreditne sposobnosti građana neće se smjeti temeljiti na zdravstvenim podacima o potrošačima, a u tu svrhu zabranjuje se i korištenje podataka građana prikupljanih s društvenih mreža. Značajno je i to što su se u direktivu ugradila i posebna pravila o zabrani diskriminacije osoba koja su preboljele rak.

Koje ciljeve još kanite ostvariti do kraja tekućeg mandata?

Brojne su inicijative na kojima sam angažiran u Europskom parlamentu u području zdravstva i zaštite potrošača. Nakon dugih i teških pregovora očekujem da ćemo nakon ljeta na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta potvrditi dogovor o potrošačkim kreditima čime ćemo dovršiti zakonodavni postupak u ovoj stvari i potrošačima isporučiti vrijedan alat zaštite kod potrošačkog kreditiranja. S druge strane kao izvjestitelj Europskog parlamenta za EU digitalnu zdravstvenu putovnicu želim završiti pregovore s političkim grupacijama u Europskom parlamentu i započeti pregovore s državama članicama s ciljem da do kraja mandata imamo spremna pravila koja će omogućiti uspostavu EU digitalnih zdravstvenih putovnica. U konačnici moja ambicija je da provedemo reformu EU zakonodavstva o lijekovima i donesemo nova europska pravila o označavanju meda, ali i pravila za označavanje prehrambenih proizvoda na prednjoj strani pakiranja proizvoda. Na vanjskopolitičkom planu nastavljam snažno podupirati Hrvate u Bosni i Hercegovini. Naime, nakon što su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH koje su onemogućile da se izvršna vlast u BiH formira bez sudjelovanja Hrvata, sada preostaje da se dovršavanjem reforme izbornog zakona spriječi da osobe bez izbornog legitimiteta poput Željka Komšića ikada više budu izabrane kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu države. Dakle, nastavljam borbu za punu ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.

Koliko mandata očekujete da će HDZ osvojiti na predstojećim izborima za Europski parlament te imate li i dalje želju nastaviti zastupati hrvatske interese?

HDZ će zasigurno ostvariti premoćnu pobjedu na izborima za Europski parlament. Građani jasno vide koji zastupnici u Europskom parlamentu beskompromisno zastupaju hrvatske interese, a koji kalkuliraju kad je u pitanju njihova zaštita. To se najbolje može vidjeti na primjeru SDP-ovih zastupnika koji su glasovali za zakon kojim se onemogućava zaštita tradicionalnog naziva ‘Prošek’ na europskoj razini. U potpunosti sam skoncentriran na rad na zakonodavnim aktima za koje me je Europski parlament i Klub zastupnika EPP-a imenovao svojim izvjestiteljem, a nadležna stranačka tijela kad za to bude vrijeme donijet će najbolju odluku o kandidatima za predstojeće izbore za Europski parlament. Kao što to i sada činim, ako dobijem podršku stranačkih tijela, naravno da ću se nastaviti boriti za interese građana u Europskom parlamentu.

Može li prema Vašem mišljenju Republika Srbija s predsjednikom Vučićem na čelu konkurirati za ulazak u Europsku uniji ili pak držite da je jedina garancija istome promjena političkog vodstva?

U odnosu na pitanje članstva Srbije u Europskoj uniji moj stav ostaje nepromijenjen. Za ovakvu Srbiju nema mjesta u Europskoj uniji, a njihovo buduće članstvo ovisit će isključivo o spremnosti srpskih vlasti da riješe sva otvorena pitanja, a posebno pitanja nestalih. Sudbina nestalih i nasilno odvedenih osoba i danas je najteže pitanje vezano uz srpsku agresiju na Republiku Hrvatsku. Nažalost, još je uvijek nepoznata sudbina 1.418 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 394 smrtno stradale osobe iz Domovinskog rata. Srpske vlasti do sada nisu pokazale dovoljnu i iskrenu predanost rješavanju pitanja nestalih iz Domovinskog rata, a pitanje pronalaska nestalih pitanje je poštivanja temeljnih europskih vrijednosti o kojima često ovdje govorimo. S druge strane Srbija i dalje hrvatskoj manjini ne jamči jednaka prava kakva srpska manjina uživa u Hrvatskoj, što je nedopustivo. Uz to, njihovi pokušaji da se srbijanskim sudovima dodijeli univerzalna nadležnost za navodne ratne zločine su neprihvatljivi. O Srbiji sam raspravljao i s povjerenikom EU-a za proširenje Várhelyijem kojemu se vjerojatno nije dopao moj stav o Srbiji. Tad sam povjerenika upozorio na to da srpska hegemonistička politika doprinosi destabilizaciji Crne Gore. Također, ukazao sam na činjenicu da Srbija vodi neusklađenu vanjsku politiku prema Rusiji i pozvao Europsku uniju da u kontekstu politike proširenja razmotri mjere kojima će spriječiti širenje hegemonističkog koncepta ‘srpskog sveta’ u Crnoj Gori i natjerati Srbiju da uskladi svoju vanjsku politiku s europskom.

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sudjeluje od 9. do 11. srpnja na samitu NATO-a u Washingtonu. Glavne su teme samita daljnja pomoć...

Politika

Strani turisti s područja Europske unije kao i domaći turisti, osiguranici HZZO-a, moći će tijekom ljeta dobiti zdravstvenu uslugu besplatno kod dodatnih timova u...

Politika

Na sutrašnjoj 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice donosi se povijesna odluka kojom vrtići u Velikoj Gorici postaju besplatni za roditelje. Jedno je...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori