Kako doznaju Index Istrage, uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.
Riječ je o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sustava, a čini se da će posljednju riječ imati strani regulatori poput Europske središnje banke te Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) jer sve upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, kao i nečemu što Europska središnja banka strogo zabranjuje.
Zaposlenici HNB-a imaju povlaštene informacije o bankama čijim dionicama trguju
Naime, HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposlenici HNB-a u određenom trenutku tako raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih istih banaka o kojima imaju povlaštene informacije. Iz toga je jasno zašto zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnim papirima institucija koje izravno nadziru.
Zlouporaba povlaštenih informacija definirana je u Kaznenom zakonu na sljedeći način:
Dio Kaznenog zakona
Europska središnja banka strogo brani trgovanje bilo kakvim vrijednosnicama banaka
Europska središnja banka, čiji je HNB član, svojim zaposlenicima strogo zabranjuje trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka. Zašto to onda rade u HNB-u? I to vodeći ljudi koji sasvim sigurno znaju kakva su pravila u njihovoj čelnoj instituciji, Europskoj središnjoj banci, a i sasvim sigurno su upoznati s kaznenim djelom trgovanja povlaštenim informacijama. Ne samo to, čak i u Etičkom kodeksu samog HNB-a stoji da zaposlenici HNB-a ne bi trebali trgovati vrijednosnicama banaka koje nadziru.
Kada smo HNB pitali za tu praksu, rekli su da je prema njihovom vlastitom zakonu, Zakonu o HNB-u, zabranjeno trgovanje dionicama banaka guvernerima, viceguvernerima i izvršnim direktorima, no nije im, primjerice, zabranjeno trgovanje obveznicama tih istih banaka. Zanimljivo, u daljnjem odgovoru rekli su nam kako će i to zabraniti od ožujka ove godine.
Pitali smo HNB i jesu li do sada imali slučajeve nedozvoljenog trgovanja vrijednosnicama banaka te smo dobili negativni odgovor. Nakon toga sučelili smo ih s konkretnim imenima zaposlenika HNB-a, datumima i nazivima vrijednosnica banaka. Odgovorili su nam da će temeljem podataka koje smo im dostavili napraviti dodatne analize.
No, krenimo redom.
Kako točno HNB nadzire banke i kojim podacima raspolaže
Jedna od temeljnih dužnosti HNB-a je nadzor banaka koje posluju u Hrvatskoj, a HNB bankama izdaje i dozvole za rad. HNB provjerava posluju li kreditne institucije u skladu s postavljenim pravilima i standardima i to obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvješća, obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditnih institucija, nalaganjem supervizorskih mjera te naposljetku izdavanjem mišljenja, odobrenja i suglasnosti te procjenjivanjem kreditnih institucija.
Prema aktualnom Zakonu o HNB-u, dužnosnici te ustanove, a to su guverner, zamjenici, izvršni direktori i članovi Savjeta, ne bi smjeli biti imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama koje HNB nadzire.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji HNB je postao sastavni dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), a koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih 27 država članica EU. Europska središnja banka čini jezgru ESSB-a i Eurosustava.
Zaposlenicima (Europske središnje banke) izričito je zabranjeno iskorištavati, izravno ili neizravno preko trećih strana, svoj položaj i funkcije u ESB-u ili povlaštene informacije… zabrana se odnosi na: ulaganja u vrijednosnice (dionice, obveznice, prava na kupnju ili prodaju, opcije, terminske ili bilo koje druge vrijednosne papire u najširem smislu tog pojma, kao i ugovore o upisu, stjecanju ili otuđivanju takvih vrijednosnih papira)…
Zaposlenicima ESB-a izričito su zabranjene financijske, odnosno investicijske transakcije prema bankama. Članak 18. Etičkog kodeksa HNB-a koji definira sukob interesa također zabranjuje da zaposlenici budu u posjedu dionica financijskih institucija kojima HNB izdaje odobrenja za rad, odnosno čije poslovanje nadzire.
Nitko nije kažnjen zbog trgovanja vrijednosnicama banaka koje nadziru
Istraživanje Index Istaga pokazalo je da je unatoč tim zabranama, potencijalnoj zlouporabi povlaštenih informacija, što je kažnjivo zatvorom po Kaznenom zakonu, te potencijalnom sukobu interesa, više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnim papirima banaka koje nadziru i kojima daju odobrenje za rad. Dvoje zaposlenika HNB-a imalo je gotovo 50 različitih trgovanja prema bankama, a ukupna brojka od više od 400 transakcija za 40-ak zaposlenika HNB-a pokazuje kako trgovanje vrijednosnicama banaka nije izuzetak, nego pravilo.
U sklopu našeg istraživanja uputili smo upit je li itko unutar HNB-a trgovao vrijednosnicama banaka te na koji su način rješavani ti slučajevi.
“Guverner i članovi Savjeta HNB-a nisu imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama koje HNB nadzire. Također, guverner, članovi Savjeta i izvršni direktori dužni su se u redovnim intervalima očitovati, odnosno potvrditi da nisu u sukobu interesa u odnosu na relevantne zakone i zakonske odredbe”, stajalo je u prvom odgovoru HNB-a iz čega proizlazi da dosad nitko nije procesuiran zbog trgovanja vrijednosnim papirima banaka unutar HNB-a.
Kako su trgovali Vujčić, Švaljek i ostali?
Naš sljedeći upit HNB-u na ovu temu sadržavao je konkretna imena, i to guvernera Borisa Vujčića koji je trgovao dionicama Erste i Zagrebačke banke 2001. godine dok je bio zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke.
Naveli smo primjer Sandre Švaljek, aktualne zamjenice guvernera, koja je trgovala obveznicama Erste banke 2012. godine kada je bila članica Savjeta HNB-a i koja je, kako smo utvrdili, te obveznice prikazala kao nasljedstvo.
Naveli smo i imena zaposlenika HNB-a koji se navode kao savjetnici guvernera te posebno Davora Holjevca koji je zaposlenik HNB-a, a do 2012. godine bio je viceguverner. On je trgovao obveznicama Erste banke dok je bio viceguverner.
“Boris Vujčić je dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-ih godina 20. stoljeća, kada još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a, ali i u vremenu kada Zakon o HNB-u nije zabranjivao niti guverneru HNB-a i članovima Savjeta da imaju u svom posjedu dionice banaka koje HNB nadzire.
Upravo je novo rukovodstvo HNB-a 2000. godine iniciralo promjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB”, kaže se u odgovoru HNB-a u kojem se dodaje da je guverner Vujčić dionice Erste&Steiermärkische Bank d.d., koja je u međuvremenu kupila Riječku banku, i Zagrebačke banke d.d. prodao u ožujku 2001. godine.
Vujčić je imao dionice dok se moglo po hrvatskom zakonu
“Dakle mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi Zakona o HNB-u, a to su tada prenijeli i mediji. Guverner HNB-a nije, dakle, prekršio niti jednu zakonsku odredbu, a dionice je prodao i prije nego što je novi Zakon o HNB-u, a koji je iniciralo upravo rukovodstvo kojega je on bio dio, stupio na snagu”, stoji u odgovoru HNB-a.
No, ostaje činjenica da je Vujčić, prije nego što je postao zamjenik guvernera, devedesetih godina bio jedan od direktora HNB-a. Europska središnja banka, koja je osnovana 1998. godine, od početka ima pravilo, a zbog sukoba interesa i potencijalne zlouporabe povlaštenih informacija, da zaposlenici ne smiju imati ni trgovati dionicama financijskih institucija.
Švaljek je milijunsko nasljedstvo odmah uložila u obveznice Erste banke
Objašnjenje za Sadru Švaljek još je i zanimljivije. Naime, Sandra Švaljek je od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, a 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d. i držala ih je do dospijeća 2017. godine, odnosno do isplate obveznice.
Podaci iz Imovinske kartice Sandre Švaljek sugeriraju da je obveznice naslijedila
“Ne postoji zakonsko ograničenje koje bi određivalo da član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti imatelj obveznice, odnosno dužničkog vrijednosnog papira pravne osobe kojoj Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje za rad ili čije poslovanje nadzire”, stoji u objašnjenju HNB-a.
Samo u Hrvatskoj regulatori smiju trgovati obveznicama banaka
Naime, HNB pravi razliku od dionice banke i obveznice banke jer je po njima sasvim legalno trgovati obveznicama. Samo ne dionicama. Kako?
Po definiciji, obveznica i dionica su vrijednosni papiri pa je tako obveznica dužnički vrijednosni papir, a dionica vlasnički vrijednosni papir. Imatelju obveznice, u određenom roku, pripada pravo na povrat određenog iznosa glavnice i pripadajuće kamate. Tako je i Švaljek 2012. godine, dok je bila članica Savjeta HNB-a, kupila obveznice Erste banke koje je unovčila 2017. godine.
Zakon o HNB-u zabranjuje samo trgovanje dionicama odnosno udjelima banaka i to samo za dužnosnike, no Europska središnja banka zabranjuje svim zaposlenicima trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirom banaka. I dionicama i obveznicama. Točnije, zaposlenici Europske središnje banke ne smiju imati dionice, obveznice, prava na kupnju ili prodaju ili bilo koje druge vrijednosne papire u najširem smislu tog pojma, kao i ugovore o upisu, stjecanju ili otuđivanju takvih vrijednosnih papira.
Zaposlenici ne smiju trgovati bilo kojim vrijednosnim papirom financijske institucije koju nadziru
Štoviše, pravilo Europske središnje banke pravilo je gotovo svih središnjih banaka uređenih zemalja.
Tako središnje banke eurozone, Velike Britanije i Švedske smiju trgovati ostalim vrijednosnicama uz dozvolu, no strogo im je zabranjeno trgovati vrijednosnicama financijskih institucija koje nadziru. S druge strane, zaposlenici Središnje banke Japana ne smiju trgovati ni jednim vrijednosnim papirom, a kamoli vrijednosnicama banaka.
Što sve banka mora dostaviti HNB-u
No ovo je Hrvatska pa je moguće dobiti i javnu potvrdu trgovanja vrijednosnicama banaka za dužnosnika HNB-a te u isto vrijeme i odgovor kako je to u skladu sa zakonom. Hrvatskim zakonom.
Prikazala obveznice kao nasljedstvo
No, vratimo se na Švaljek. Naime, Švaljek je svojedobno u Imovinskoj kartici upisala kako ima obveznice Erste banke te da je do njih došla nasljedstvom. No, nije. Švaljek je, kako tvrdi, naslijedila veliki novac i onda odmah taj novac uložila kroz obveznice banke.
“Kako je obveznice kupila sredstvima naslijeđenim nakon smrti oca, kao način stjecanja unijela je ‘Nasljedstvo’ jer niti jedan drugi od ponuđenih načina stjecanja nije bolje odgovarao načinu stjecanja izvora sredstava za kupnju navedene obveznice. To znači, između ostalog, da je Sandra Švaljek ispravno i korektno ispunila Imovinsku karticu”, objašnjavaju iz HNB-a.
Švaljek je u Imovinskoj kartici prijavila obveznice u vrijednosti od 2.5 milijuna kuna. Godišnja kamata na obveznice bila je 5.875 posto, a dospijeće obveznice bilo je za pet godina. Apsolutni prinos, odnosno zarada iznosila je tako 740.361,71 kuna.
I viceguverner u poslu s obveznicama banaka
Spomenimo i slučaj Davora Holjevca koji je trenutno viši savjetnik u Uredu guvernera, a do 2012. godine obnašao je funkciju viceguvernera. On je prema podacima Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD) bio izuzetno aktivan na tržištu vrijednosnica.
“Sukladno njegovim redovnim izjavama u vezi vlasništva dionica i udjela u nadziranim i s njima povezanim pravnim osobama i revizorskim društvima, HNB nema saznanja da je Davor Holjevac imao u vlasništvu dionice ili vlasničke udjele pravnih subjekata koje HNB nadzire za vrijeme dok je bio viceguverner HNB-a. Prema njegovim navodima, novcem od nasljedstva kupio je obveznicu Erste&Steiermärkische Bank d.d. 2009. i držao je do dospijeća, odnosno do isplate obveznice 2014. godine”, kažu nam iz HNB-a.
HNB uvodi pravilo o zabrani trgovanja za zaposlenike
Iako smo ih suočili s nekoliko imena zaposlenika HNB-a koji su trgovali vrijednosnicama banaka, iz Hrvatske narodne banke kažu nam da nema druge pravne osnove da samostalno ispituju ili istražuju niti imaju zakonsku mogućnost pristupa podacima SKDD-a radi provjere istinitosti podataka sadržanih u izjavama spomenutih zaposlenika.
“Navedene zakonske odredbe ne odnose se na ostale zaposlenike HNB-a, ali se i od njih očekuje da se suzdrže od trgovanja dionicama i vlasničkim udjelima banaka koje HNB nadzire. Pritom podsjećamo kako treba razlikovati dionice i vlasničke udjele od korporativnih obveznica banaka: nije protivno zakonu da bilo koji zaposlenik posjeduje korporativne obveznice banaka, pa niti guverner, član Savjeta, odnosno izvršni direktor.
No, to se pravilo promijenilo, pa zaposlenici HNB-a od 1. ožujka 2022. neće smjeti trgovati korporativnim obveznicama banaka koje su osnovane u EU ili imaju podružnicu u EU”, stoji u odgovoru HNB-a.
Banke dostavljaju podatke HNB-u na dnevnoj bazi
Naime, kako nam kažu, HNB je 2019. osnovao Ured za usklađenost poslovanja čiji je zadatak osiguranje integriteta i najviših etičkih standarda te je novi Etički kodeks HNB-a stupio na snagu 6. listopada 2020.
HNB: Unaprijedit ćemo mehanizme
“Naime, kako bi se etička pravila primjereno i dosljedno primjenjivala, potrebno ih je nadzirati i pratiti pouzdanim mehanizmima. Promicanje usklađenosti postupanja zaposlenika i nadzor nad provedbom Etičkog kodeksa u nadležnosti je Ureda za usklađenost poslovanja, kontrolne funkcije Banke koja neposredno odgovara guverneru. Jedna je od glavnih funkcija Ureda njegova edukativna uloga, u smislu promoviranja etičkih načela, pružanja pomoći zaposlenicima u razumijevanju načela etičke odgovornosti i tako sprječavanja potencijalnog neetičnog ponašanja u budućnosti.
Temeljna pravila sadržana u Etičkom kodeksu odnose se na sukob interesa, povlaštene informacije i zabranu primanja koristi”, stoji u odgovoru HNB-a u kojem se dodaje da je uspostavljanjem bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke HNB prihvatio i Smjernice ECB-a o etičkom okviru te će nastaviti unaprjeđivati nadzor i mehanizme koji osiguravaju ne samo pridržavanje zaposlenika HNB-a svih zakonskih odredbi nego slova i duha Etičkog kodeksa HNB-a i smjernica ECB-a.
Već od 2013. u sustavu europskih banaka, no pravilo o zabrani trgovanja nisu uveli
“Stoga ćemo, u skladu sa zakonskim mogućnostima, napraviti dodatne analize i napore kako bismo provjerili navode iz Vašeg dopisa i postupiti sukladno rezultatima te analize, ali i dodatno, koliko je to moguće, poboljšali sustav unutarnje kontrole”, kažu na kraju iz HNB-a.
Recimo na kraju da je HNB u sustavu europskih banaka od 2013. godine, prihvatili su gotovo sve, osim odredbe o zabrani trgovanja vrijednosnicama banaka. To će, kako smo gore i napisali, učiniti tek ove godine.
Originalno objavljeno na Index istrage
Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.
Izvor: Index/Ilko Ćimić
