EKSKLUZIVNI INTERVJU VESNA ŠKARE OŽBOLT: “SPOJILA BIH ZAGREBAČKE OBRTNIKE I UMIROVLJENIKE SLABIJEG IMOVINSKOG STATUSA KOJI BI SVAKI MJESEC DOBILI 500 KN ZA NJIHOVE USLUGE I PROIZVODE”

Koji bi prema Vašem mišljenju bio najsretniji i najpravedniji načina izbora predsjednika Vrhovnog suda? Pošto su trenutno pretendenti na tu funkciju taoci sukoba vladajućih i predsjednika Milanovića. Kako mislite da će se ova teška situacija razriješiti? Najpravedniji način bi bio da Predsjednik Republike ispoštuje proceduru i nakon toga predloži svog kandidata. Ne vidim ništa problematično […]

Koji bi prema Vašem mišljenju bio najsretniji i najpravedniji načina izbora predsjednika Vrhovnog suda? Pošto su trenutno pretendenti na tu funkciju taoci sukoba vladajućih i predsjednika Milanovića. Kako mislite da će se ova teška situacija razriješiti?

Najpravedniji način bi bio da Predsjednik Republike ispoštuje proceduru i nakon toga predloži svog kandidata. Ne vidim ništa problematično u postojećoj proceduri. Predsjednik Republike predlaže Hrvatskom saboru svog kandidata, Sabor ga potvrđuje i izbor je time okončan. Izravnu ovlast koju predsjednik ima prema Ustavu prethodna parlamentarna većina je na neki način “zarobila” tako što je usvajanjem Zakona o sudovima Državnom sudbenom vijeću (DSV) omogućila da raspiše natječaj na koji se trebaju javiti kandidati na mjesto predsjednika Vrhovnog suda, a potom DSV samo kao poštar prebacuje to predsjedniku Republike koji između prijavljenih odabire. Predsjednik Milanović odlučio je primijeniti izravnu ustavnu ovlast, a ta je da samostalno predlaže svog kandidata i bilo bi dobro da predsjednik u ovom slučaju istu poštuje. Pošto smo već došli do faze u kojoj je Zlata Đurđević pristala na kandidaturu – cijela procedura je postala besmislena, a točka prijepora je nastala radi inzistiranja Sabora da procedura prođe kroz filter DSV-a. Prijepor je također nastao i oko same kandidatkinje koju parlamentarna većina ne želi. Još je samo tri mjeseca do kraja proljetnog zasjedanja Sabora. Ako se do 1.7. ne imenuje predsjednik VSRH na neki način ćemo imati krizu sudbene vlasti. A kako će se ova situacija razriješiti – pa mislim dogovorom. Iza svakog sukoba ide dogovor.

Na koji način biste birali glavnog državnog odvjetnika?

Kada je riječ o glavnom državnom odvjetniku zalažem se za potpuno neuobičajen, odnosno američki model, a to je da se glavni državni odvjetnik bira izravno na mandat od 5 godina, što je različito trajanje mandata u odnosu na Sabor i Vladu kako ne bi ovisili o utjecaju izvršne vlasti. Model prema kojem glavnog državnog odvjetnika predlaže Vlada, a potvrđuje Sabor mi djeluje kao utjecaj vlasti, što vjerujem da smeta svakoj osobi koja vodi računa o trodiobi vlasti.

Odlično ste ukazali na problem da je Zakon o obnovi nedorečen u pogledu financiranja zamjenske gradnje višestambenih zgrada oštećenih u potresu te tražite njegovu hitnu izmjenu. Na koji način bi spomenuti zakon trebalo regulirati te koje rješenje nudite po tom pitanju?

Do ovog rješenja i konstatacije sam došla terenskim radom s ljudima. Obišla sam cijelo Podsljeme, vidjela sam s kojim se problemima suočavaju ljudi koji žive u obiteljskim kućama. Obišla sam i centar grada, razgovarala s puno vlasnika stanova i odjednom shvatila da postoje kuće u gradu koje su potpuno iseljene jer im je narušena statika te su kao takve opasne po život stanara. Nije ih više moguće popraviti i predviđene su za rušenje. Upitala sam ljude hoće li dobiti zamjenske objekte, na što su mi rekli da im nitko nije rekao da hoće. Potom sam išla proučiti Zakon o obnovi te sam ustanovila da to područje uopće nije regulirano zakonom. Iz tog razloga sam odlučila reagirati jer su u pitanju stotine stanova ljudi u gradu koji se praktički nikad neće vratiti ako se spomenuta odredba ne unese u zakon. Tko će izgraditi višestambenu kuću u Petrinjskoj ulici koja je predviđena za rušenje?! Ako će se i rušiti, to je prema zakonu u ingerenciji države. Nužno je izgraditi nove zamjenske nekretnine, za što je pak potrebna suglasnost vlasnika. Primjerice kao vlasnik nekretnine može biti upisan stari institut bivšeg socijalističkog sustava GNO Zagreb u jednom dijelu, a u drugom je ista u društvenom vlasništvu. Hoćemo li čekati tri ili više godina da se Republika Hrvatska i grad Zagreb dogovore čije je to vlasništvo?!

Rješenje je da zakon predvidi ovu stavku i da se ti ljudi vrate u svoje nekretnine. Mora se riješiti pitanje vlasništva zemljišta, kao i tko će biti zadužen za izgradnju višestambenih zgrada. To je puno skuplja priča od izgradnje obiteljskih kuća, a socijalna slika u gradu Zagrebu nije sjajna. Hvala vam što ste mi uopće dali priliku da to sve objasnim i prezentiram javnosti.

Koji problem u Zagrebu je još hitno potrebno rješavati?

Prvo je obnova, drugo je infrastruktura, a treće su poslovi u Gradu. Podijelila bi ih po kategorijama: obrtnici, mladi i poduzetnici. Priču oko obrtnika bih pokrenula uz pomoć tzv. zagrebačke kartice koju bi dobili umirovljenici slabijeg imovinskog statusa tako što bi im svaki mjesec na račun bilo uplaćeno 500 kuna. Taj iznos bi morali potrošiti u tekućem mjesecu, inače isti iznos neće moći dobiti sljedeći mjesec. Spomenuta potrošnja bi bila namjenska te se može potrošiti samo na proizvode i usluge zagrebačkih obrtnika. Tako bi poboljšali status umirovljenika, pokrenuli obrtnike i male poduzetnike te primjerice kulturu ili sportske manifestacije koje ionako grad već financira. Neki bi rekli da je rješenje koje predlažem skupo, ali nije skupo jer se svi ti iznosi tako vraćaju u gradski proračun. Bitno je mobilizirati umirovljenike i obrtnike. Mjesečna isplata od 500 kuna na umirovljenika je veliki zamašnjak. Hoće li ga ostaviti kod frizera, krojača, postolara, taxi prijevoz ili proizvođača OPG-a na području grada Zagreba je sasvim svejedno – svi će biti na dobitku.

Da li bi se zagrebački HDZ sa svom mogućom stranačkom infrastrukturom koju ima na raspolaganju trebao zabrinuti s obzirom na to da ste prema trenutnim istraživanjima u postocima gotovo izjednačeni s njima? Da li ste im Vi najveća konkurencija i predstavljate veći problem i od trenutno glavnog favorita izbora Tomislava Tomaševića?

Mislim da mediji potenciraju dojam da Tomislav Tomašević ima više ”publike u gledalištu” nego što to doista ima. Moram priznati da sam  zadovoljna svojim rejtingom. On nije vezan niti uz jednu stranku, ni uz kakvu logistiku – vezan je isključivo uz moj minuli rad, ostvarene rezultate te korektnost i empatiju koji gajim prema ljudima, maksimalno se trudeći rješavati njihove konkretne probleme. To sam ja i takva ću uvijek biti. U odnosu na sve druge protukandidate mislim da imam najviše iskustva, znam upravljati krizom te što je sve potrebno napraviti u Zagrebu. Radi ekipe koja trenutno upravlja Zagrebom sam se i kandidirala. Kandidatkinja stranke Bandić Milan 365, Jelena Pavičić Vukičević nije novo rješenje jer je svojim dugogodišnjim radom uz gradonačelnika Bandića bila u tijeku svih stvari i suodgovorna je za trenutno stanje.

HDZ-ov kandidat Filipović je poprilično zaoštrio retoriku prema ostalim kandidatima. Kako se odnosi prema Vama? Možda Vas ne želi u jednakoj mjeri napadati u slučaju da dođe do 2. kruga jer računa na Vašu podršku kao i na ruke u Skupštini? Koliko zastupničkih mjesta očekujete da ćete osvojiti?

Očekujem da ću biti iznenađenje i u Skupštini i da ću biti gradonačelnica. Ne zamaram se ostalim kandidatima, bez obzira o kome je riječ. Nastojat ću da što više novih mladih stručnih ljudi uđe u Skupštinu jer to potencijal koji okupljam – struku, mlade i prosperitetne ljude s iskustvom koji ne ovise o stranačkim utezima.

Ako postanete gradonačelnica hoćete li provesti reviziju financijskog poslovanja Grada Zagreba te tražiti odgovornost ako utvrdite da je oštećen proračun te sami podnijeti kaznene prijave i nadležnim tijelima dostaviti svu potrebnu dokumentaciju?

Već sada uspoređujem aktualni gradski proračun s onima iz prijašnjih godina. Analiziramo javno dostupne podatke iz Zagrebačkog holdinga. Trebate čarobni štapić da utvrdite na koji način se došlo do tih podataka te njihova vjerodostojnost. Definitivno će trebati nezavisna revizija, naročito za Holding prema kojoj bi se onda odredila daljnja sudbina Holdinga, odnosno što bi ostalo kao njegova osnovna djelatnost, a koji dio bi bio privatiziran.

I pored zaposlenih pravnika u Gradskoj upravi, sklapani su i ugovori s velikim brojem odvjetničkih ureda koji su u nemali broj slučajeva radi pogrešnog vođenja parnica (primjerice radi naplate dugovanja za komunalne usluge) iste gubili iz procesnih razloga. U konačnici bi spomenuti nepotrebni i visoki parnični troškovi predstavljali veliki teret za gradski proračun. Na koji način biste Vi organizirali taj segment poslovanja Grada?

Kad netko izjavi da će sve otpustiti ili da će raskinuti sve ugovore – time pokazuje nezrelost i neozbiljnost. Ja sam legalista i pravnica te se tako nešto nikad ne bih usudila izgovoriti. Svaku riječ koju izgovorite kao kandidat vas obvezuje prema biračima. Sve treba pregledati, potrebno je postupati sukladno zakonu, ne možete otpuštati ljude samo zato što pripadaju garnituri bivšeg gradonačelnika. Isti ti djelatnici mogu podignuti tužbe te mi zasigurno ne pada na pamet da radi neosnovanih otkaza stvaram građanima dodatne troškove.

Što biste za kraj poručili biračima?

Sa mnom kao gradonačelnicom dolazi novo vrijeme – vrijeme izgradnje, vrijeme uzleta Zagreba. Cilj mi je da Zagreb bude jedan od najkvalitetnijih mjesta za život.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close