Nezavisni saborski zastupnik i donedavni dugogodišnji član Hrvatske stranke umirovljenika u razgovoru za Objektivno.hr odgovorio je na brojna pitanja i na jednostavan način demistificirao eventualne nedoumice pojedinih umirovljenika po pitanju niza u posljednje vrijeme ostvarenih beneficija u sedmogodišnjem mandatu Vlade Andreja Plenkovića. Pojasnio je i jesu li zahtjevi pojednih umirovljeničkih stranka utemeljeni ili pak čisti populizam te zašto tvrdi da Hrvatska već sada ima najpovoljniju formulu usklađivanja mirovina u cijeloj Europi.
Jeste li upoznati sa reakcijama umirovljenika na posljednje povećanje mirovina od 8,42% te jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica rasta troškova života?
Upoznat sam s reakcijama umirovljenika na sve: od promjene vremena do povećanja mirovine. Svakodnevna komunikacija s ljudima uvijek je bio najbolji dio ovog posla ili poziva, kako vam drago.
Bavim se umirovljeničkim temama već 25 godina, ispravljam nepravde u mirovinskom osiguranju i oblikujem nova prava.
Kumulativno usklađivanje mirovina ove godine iznosilo je više od 14% i to je rezultat dobre formule usklađivanja za zadržavanje vrijednosti zarađene mirovine. Onima koji su zaradili male mirovine to nikada nije i neće podići mirovine na željenu razinu, ali dvije jednokratne novčane pomoći umirovljenicima s najnižim mirovinama pomogla su više od usklađivanja. Većina umirovljenika to ocjenjuje dobrodošlim mjerama.
Uz to, uvedena su ove godine i nova mirovinska prava: postupno se ukida umanjenje mirovina po posebnim propisima, najniže mirovine povećane su za 3%, obiteljske mirovine za 10% te je uveden dodatak na obiteljsku mirovinu koji dosad koristi više od 85 000 umirovljenika kojima je mirovina time povećana za u prosjeku 112 eura.
Ukupno je 680 000 umirovljenika ove godine neovisno o usklađivanju dobilo povećanje mirovine od 3% do 27%.
Ukupni mirovinski rashodi u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu povećani su 20% – sa 6 mlrd eura na 7,2 mlrd eura.
Koliko u kontekstu inflacije i rasta plaća znače spomenuta povećanja?
Povećanja mirovina 2023. godine su veća od rasta plaća i inflacije, a sve na temelju uvođenja novih zakonskih prava i usklađivanja mirovina po zakonom utvrđenoj formuli.
Dakle, umirovljenici su to dobili temeljem i moje borbe i zastupanja u Saboru i volje Vlade i parlamentarne većine. Odgovorno tvrdim da je rijetko koja država u jednoj godini napravila ovakve iskorake.
Slažete li se sa zahtjevima ostalih političkih umirovljeničkih opcija, posebice onih u pogledu ponovnog izračuna mirovina za sve umirovljenike na bazi 75-80% neto plaće kroz najboljih ili posljednjih 10 godina uz zaštitni AVM od 17 € i ukidanje penalizacije sa navršenih 65 godina života?
S ulice i opozicije, što se tiče zahtjeva i planova, nebo je granica. Navedeni zahtjevi su populistička nerealna očekivanja s ciljem da se privuku pažnja i glasovi. Na kraju od svega toga ne bude ništa jer mirovinski sustav i proračun ne mogu podnijeti takve poteze. Osim toga, neki su problemi već riješeni, ali ljudi koji ne poznaju sustav si dozvoljavaju iz tog neznanja obećavati. Kompenzacija za deset najboljih godina je riješena dodatkom od 27% na mirovine – time su umirovljenici na dobitku.
Cijela Europa preuzela je izračun mirovine po osnovi cijelog staža i to je vrlo pravično i odgovorno. Deset najboljih godina bi otvorilo novi proces malverzacija u mirovinskom osiguranju za buduće umirovljenike. Za ponovni izračun bi mirovine bile manje kad bi se izuzelo 27% dodatka i zaštita najnižom mirovinom. Izračun na temelju 70-80% prosječne plaće je prošlo vrijeme kada smo u omjeru na jednog umirovljenika imali četiri radnika.
To bi iziskivalo povećanje stavke za mirovine za 3 milijarde eura što gospodarska osnova ove zemlje, postojeći doprinosi i proračun ne mogu podnijeti.
O penalizaciji se uvijek može razgovarati s pozicije izjednačavanja postotaka, jednakosti u odnosu na periode i godine umirovljenja.
Kako odgovarate na optužbe da branite Vladu i nanosite štetu umirovljenicima tvrdnjom da Hrvatska već ima najpovoljniju formulu usklađivanja mirovina u cijeloj EU?
Ne branim Vladu, već branim svoje bivše i sadašnje rezultate koje sam ostvarivao sa svim vladama od 2003. godine, a naročito projekte koji su u realizaciji i od kojih svakomjesečno umirovljenici imaju korist. Da, Hrvatska ima najpovoljniju formulu usklađivanja. Ja to znam jer to izučavam, živim i radim svaki dan. Tvrdim to kao što tvrdim da nijedna formula na svijetu ne može povećati mirovinu koja je pokrivena s malo godina staža, niskim plaćama i malim doprinosima.
Držite li realnim ispunjenje cilja Vlade RH o podizanju mirovina na razinu od 50% udjela u prosječnoj plaći te prepoznajete li senzibilitet i razumijevanje premijera Plenkovića za rješavanjem svih problema i potreba umirovljenika?
Vlada RH je vrlo blizu tog predizbornog obećanja i kada bi se u prosjek uključilo dosadašnjih šest jednokratnih dodataka taj postotak bi bio dostignut. I bez tih jednokratnih dodataka, kada bi se uvažavali statistički podaci po međunarodnom standardu, prosječna starosna mirovina čini 48% udjela u prosječnoj neto plaći, a prosječna starosna mirovina s 40 ili više godina staža je na 70% prosječne neto plaće. Imamo veliki problem s objektivnim prikazivanjem stanja u hrvatskom mirovinskom sustavu.
S premijerom Plenkovićem surađujem izvrsno, dozvolio je da budem sukreator rješenja u mirovinskom sustavu, uvažava moje iskustvo, osjećam da ima razumijevanja za probleme umirovljenika. Razumijem i ja njega da mora voditi računa o svim segmentima i funkcionalnosti društva. Izuzetno dobru suradnju ostvario sam sa svim ministrima, a naročito resornim ministrom Piletićem.
Koji bi prema vašem mišljenju bio najpravedniji model izračuna mirovina kako bi se značajnije smanjio udio umirovljenika u zoni linije siromaštva?
Nema modela izračuna mirovina kojim se možemo boriti protiv siromaštva u Hrvatskoj i mirovinsko osiguranje uostalom nije pozvano rješavati problem siromaštva. Jednostavno je: postavimo cenzuse – prihodovni, dohodovni i imovinski – pobrojimo siromašne, napuštene, same i bolesne, utvrdimo granicu siromaštva i odredimo mjesečni dodatak protiv siromaštva na mirovinu. Siguran sam, svi to znamo, da bi pravi broj bio daleko ispod 800 000 siromašnih u Hrvatskoj. Pravo stanje i pravi broj pomogli bi u osmišljavanju i primjeni socijalnih mjera.
Vjerujete li da bi moglo doći do pomirbe na umirovljeničkoj sceni te tko bi u tom kontekstu trebao poduzeti prvi korak?
Prije će se ujediniti Sjeverna i Južna Koreja nego naši umirovljenici. Mene su optuživali da sam kamen spoticanja, a ja sam prvi korak učinio – maknuo sam se iz stranačenja i rezultat (im) je nula. Zaključujem da problem nisam bio ja već neutemeljene ambicije, nerad i neznanje. Eto, tu treba tražiti uzroke. Posljedice vidimo svi.
Kakve su vaše osobne ambicije po pitanju nastavka političke karijere?
Meni je rad za umirovljenike sve ove godine bila čast i zadovoljstvo, prilika za svakodnevno učenje i stvaranje. Mislim da svoju etapu privodim kraju jer smatram da treba otići s rezultatom. Strast za politikom neće prestati, iskustva koja sam stekao nisu mala i rado ću ih dati svakome tko iskreno želi raditi za umirovljenike.
Ono što mi je oduvijek smetalo je nepoštivanje zdravog razuma umirovljenika i njihovo obmanjivanje nerealnim obećanjima. Bilo kada, bilo gdje i na bilo koji način spreman sam se suprotstavljati tome.
