Osim što ste jedna od najaktivnijih zastupnica, kako biste i iz perspektive vođenja sjednica kao potpredsjednica Sabora ocijenili kvalitetu rasprava aktualnog saziva u odnosu na prethodna dva u kojima ste participirali?
Sjednice ne vodim često, vodila sam ih tek nekoliko puta u ovih nešto više od godinu dana koliko sam potpredsjednica Sabora. Ne samo ja, nego i drugi potpredsjednik iz redova opozicije. To ne ovisi o nama. Takva je valjda „politika“ organizatora rasporeda vođenja sjednica, da tu odgovornost i posao predsjedavanja sjednicama nevoljko dijele. To baš i nije bila praksa u dosadašnjim mandatima. No za tu promjenu prakse valjda postoji, meni doduše nerazumljiv, razlog. Stoga mi je teško na vaše pitanje odgovoriti iz perspektive predsjedavajuće na sjednicama osim tehnički da se povećala zlouporaba instituta „povrede poslovnika“ otkad je ograničen broj replika, ali suštinski mogu nešto reći iz perspektive zastupnice. Ekstrema uvijek ima i uvijek će ih biti. Različitih stilova i pristupa također. No, ono što je zajedničko svima trima mandatima u kojima sam participirala jest to da su saborske rasprave načelno puno sadržajnije, kvalitetnije i ozbiljnije u kasnim poslijepodnevnim satima i večernjim satima kada se ugase ili priguše svjetla medijskih reflektora. Zašto je tomu tako, prosudite sami!
Što bi se više moglo učiniti kako bi se poboljšala percepcija o radu zastupnika koja je generalno loša?
Nema univerzalnog odgovora. Svatko od nas 151 treba iskreno odgovoriti sam sebi što ja/on/ona može učiniti kako bi radio kvalitetnije svoj posao i jačao povjerenje ljudi u nas same, a onda posredno i u Sabor. Na taj način bismo mijenjali i percepciju politike, ali i atmosferu u društvu. Ruku na srce, Sabor je zakonodavno, ali i predstavničko tijelo građana i on je zrcalo našeg društva. Društva koje ima ogroman potencijal, ali se guši u podjelama na raznim osnovama, nerijetko je previše fokusirano na ono što nas dijeli, a manje na ono što nas spaja, ne njeguje kulturu dijaloga i uvažavanja, umjesto tolerancije i uključivosti uzgaja netrpeljivost i isključivost, umjesto vladavine znanja, odgovornost i sposobnosti preferira se klijentelizam, korupcija, karijerizam i nepotizam, umjesto poniznosti bahatost, a umjesto sadržajnosti površnost. I možemo mi promijeniti sto poslovnika, donijeti pet etičkih kodeksa, otvoriti vrata Sabora građanima svaki dan, ali dok se mi sami ne počnemo mijenjati (i kao političari i kao građani) neće nam biti puno bolje.
Oporba se pohvalila brojem prikupljenih potpisa za opozivom ministra graditeljstva Darka Horvata. Iako je teško za očekivati da bi istom vladajući uskratili podršku, koga smatrate dovoljno kompetentnim da u kratkom roku bude u stanju uspješno iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti namjenjena za financiranje zahtjevne obnove potresom pogođenih područja?
Da je SDP na vlasti, znali bismo. Ne zaboravite da smo se vrlo vješto nosili s kriznim situacijama (poplava u Gunji, prva migrantska kriza) i u relativno kratkim rokovima uspješno rješavali probleme. To i jest posao Vlade. Ne znam postoji li u „rasadniku talenata“ Andreja Plenkovića itko tko će uspjeti izvući nas iz problema u koje nas je doveo Horvat i ova Vlada svojim nečinjenjem i nesposobnošću. Znam samo da se inzistiranjem na Horvatovom ostanku samo gubi dragocjeno vrijeme i strpljenje kojega ljudi, koji se već skoro dvije godine u Zagrebu, a godinu na Baniji ne mogu vratiti u svoje domove, imaju sve manje i manje.
Od početka pandemije kritični ste prema načinu organizacije nastave u odgojno-obrazovnim ustanovama. Koji drukčiji model biste primjenili da ste bili u prilici?
Nismo baš prema svemu bili kritični. Podržali smo i pohvalili brzu prilagodbu našeg obrazovnog sustava novonastalim okolnostima u početcima pandemije, predlagali da se odlučivanje o organizaciji nastave spusti na razinu lokalnih stožera što se i prihvatilo. Bilo je dosta dobro odrađenih stvari. No, bilo je i propusta na koje smo upozoravali, a to je nedovoljna stručna nastavnička, ali i psihološka podrška djeci, nastavnicima, učiteljima, pa čak i roditeljima. Na tome inzistiramo i danas. Pokušali smo i kroz amandmane na proračun za 2022. godinu izboriti više novca za sustavnu podršku učenicima u nadoknadi svega onoga što su izgubili u nastavnom procesu tijekom pandemije i potresa (za tzv. pravovremeno „krpanje rupa“ u znanju) te još važnije, sustavnu stručnu podršku u očuvanju mentalnog zdravlja djece koje je nakon svih ovih trauma koje su preživjeli u velikoj mjeri narušeno. To pokazuju brojna istraživanja, s tim se moramo suočiti i pravovremeno djelovati. U suprotnom, danas naizgled mali obrazovni problem sutra bi mogao postati veliki javnozdravstveni i društveni problem. Ako smo i izgubili tri normalne obrazovne godine, ne smijemo dozvoliti da nečinjenjem nepovratno izgubimo tri generacije.
Držite li uvođenje nove mjere covid testiranja učenika u školama dovoljno dobrom solucijom kako bi se smanjilo njihovo učestalo slanje u izolaciju?
Uopće ne razumijem smisao te mjere. Ona je nepotrebna, nelogična i besmislena. Od toga treba odmah odustati jer neće dati nikakve rezultate, a samo će izmaltretirati djecu i roditelje.
Izražavate li poput kolege Grmoje iz Mosta sumnju da u pozadini svega moguće postoji želja za nečijom zaradom s obzirom da će za isto biti potrebno izdvojiti čak 70 milijuna kuna?
Nemam nikakvih saznanja da bih mogla tvrditi da se radi o lošoj namjeri. Prije bih rekla da ja ponovno riječ o nesposobnosti upravljanja Covid krizom čije rezultate gledamo svaki dan u broju necijepljenih, zaraženih i umrlih i stvaranju privida da se nešto radi i „kontrolira“. No držim da je masovno (samo)testiranje školaraca kod kuće kojega ne možete nikako kontrolirati i njime nećete dobiti pouzdane rezultate, a za tu namjenu ćete naručiti 3 milijuna testova je suluda. Tih 70 milijuna se može puno pametnije utrošiti, npr. za ublažavanje posljedica udara inflacije koja će posebno pogoditi naše najsiromašnije građane pa i djecu čiji roditelji možda već ovaj mjesec nemaju za plin, struju, kruh, mlijeko, ulje, povrće itd.
Vidite li među istaknutim kandidatima koji pretendiraju na mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu osobu koja bi isto mogla voditi transparentnije od aktualnog rektora Borasa?
Voditi Sveučilište s manje skandala nego ih je to bilo do sada zaista ne bi trebao biti velik izazov. No, smatram da od Sveučilišta u Zagrebu trebamo očekivati puno više. Ono treba (ponovno) postati rasadnik znanja, inovacija i istraživanja, hram otvorene i slobodne misli, demokracije, uključivosti, otvorenosti i primjer/uzor kako bi nam društvo danas i sutra trebalo izgledati. S programima kandidata sam upoznata načelno, čini mi se da za dva tjedna i službeno predstavljaju svoje programe. Nadam se da će biti snage da se na čelo Sveučilišta izabere osoba koja će imati svoj integritet.
Vjerujete li da će prof. Viktor Gotovac svojom politikom uspjeti vratiti povjerenje Zagrepčana kako bi osim partnera, SDP postao i žestoka konkurencija Možemo!?
Možemo i SDP su partneri, nema tu prostora za žestoku konkurenciju ako aludirate na svađe, neslaganja, kalkulacije, nemire i podmetanja. Toga nema, nema fige u džepu. Ali nemam ništa protiv konkurentnosti ideja od kojih Zagreb može imati samo koristi. Uvjerena sam da će se Viktor Gotovac zajedno s cijelim zagrebačkim SDP-om staviti na raspolaganje Zagrebu i Zagrepčanima, u svakom pogledu – predanim radom, vremenom, idejama, ljudima, i rješenjima – te tako vraćati izgubljeno, ali i stjecati novo povjerenje svojih sugrađana.
Mandat vaše stranačke kolegice Biljane Borzan u EU parlamentu obilježen je brojnim uspjesima. Imate li i sami ambiciju biti kandidatkinja u sljedećem izbornom ciklusu te koje prijedloge biste voljeli da vam od strane istog parlamenta budu usvojeni?
Točno. Biljana, Fred i Tonino nižu uspjehe, svatko u svom području djelovanja i na to sam kao SDP-ovka, ali i kao građanka ponosna jer pokazuju ljudima da se i u EU parlamentu može raditi za ljude, ako se hoće. U ovom trenutku, moja je jedina ambicija da ja, ali i sve moje kolegice i kolege u ovom mandatu u Saboru budemo jednako tako uspješni i da se borimo za ljude. Nikad ne znaš što ti život u budućnosti nosi, na to često ne možeš ni utjecati, ali zato možeš napraviti čuda danas.
