Prema nedavno usvojenom Vladinom Nacionalnom planu oporavka do 2026. godine, Hrvatska će iz Mehanizma oporavka i sigurnosti Europske unije dobiti čak 75 milijardi kuna. To je najveći iznos koji je dodijeljen jednoj od država članica, a kako bi novac bio odobren potrebne su investicije koje pridonose zelenoj tranziciji, reforme i digitalizacija.
O planu oporavka, ali i krizama s kojima se suočava Hrvatska razgovarali smo s latvijskim ekonomistom i članom Europskog parlamenta Robertsom Zileom koji je i sam radio na Mehanizmu oporavka i sigurnosti. Bivši ministar financija otkrio je što je potrebno kako bi Hrvatska u narednih pet godina povukla ukupan iznos iz fondova Europske unije.
Možete li reći zašto je hrvatsko gospodarstvo zbog korona krize pretrpjelo najgori pad BDP-a?
Nisam stručnjak za hrvatsko gospodarstvo, ali pratim utjecaj koronavirusa na nekoliko država. Značajan dio hrvatskog gospodarstva jest turizam koji je zbog korona krize doživio veliki udarac. Države članice poput Grčke, Španjolske i Italije uvelike ovise o turizmu. To je ujedno i razlog zbog kojeg je BDP u Hrvatskoj pao više nego u drugim zemljama. Naravno, industrijski i proizvodni sektor također imaju velik utjecaj na pad BDP-a. Države koje više izvoze nego uvoze mogu bolje preživjeti korona krizu. Posljednji čimbenik su javne financije koje mogu pomoći tvrtkama u Hrvatskoj da prežive teška vremena.
Po Vašem mišljenju, koja su ključna rješenja za izlazak iz korona krize?
Hrvatska ima komparativnu prednost pred drugim članicama Europske unije, a to je turizam. Kad ste geografski pozicionirani na obali i živite od turizma, u njega isto tako morate ulagati, ali na drugačiji način. Smatram da Hrvatskoj ne treba masovni turizam, već bolja kvaliteta. Također, hrvatska Vlada treba imati dobru komunikaciju i odnos s Hrvatskom udrugom poslodavaca kako bi se pronašlo najbolje rješenje za restrukturiranje gospodarstva. Morate dati više prednosti novim tvrtkama, startupovima koji mogu stvoriti nove proizvodnje i uslugama koje mogu preživjeti pandemiju. To znači veća digitalna orijentacija sa zelenim aspektom.
U kojim će uvjetima Hrvatska povući sav novac iz EU fondova?
Prema Vladinom Nacionalnom planu oporavka do 2026. godine, Hrvatska će iz Mehanizma dobiti čak 75 milijardi kuna, no potrebne su ključne reforme kako bi novac bio odobren. To su investicije koje pridonose zelenoj tranziciji, reforme i digitalizacija. Ovaj put Komisija ima veća prava i vršit će veći pritisak na hrvatsku Vladu. Zbog toga je potrebno da su planovi vrlo detaljni. Postojat će mnogo ključnih točaka i ciljeva kako bi se iz fondova povukao sveukupan iznos. U planu su predstavljene reforme za javnu upravu, pravosuđe i tržište rada, a svaki od tih sektora ima mnogo prekretnica i ciljeva. U nadolazećim godinama Hrvatska mora stvarati kvantitativne brojke, povećavati tržište rada, povećavati plaće i omogućiti što veću socijalnu zaštitu. Ako ne uspijete, Europska unija neće platiti sljedeću tranšu novca.
Hrvatsku je u posljednjih osam godina napustilo čak 300.000 ljudi, od čega su pretežito mladi koji su otišli u potragu za boljim životom. Kako možemo zaustaviti mlade da napuste zemlju?
Slična je situacija i u Latviji koju je u posljednjem desetljeću napustilo oko 200.000 ljudi. Mladi su preselili u druge zemlje kao što su Velika Britanija i Irska. Razlog tome su prilično niske plaće i loši uvjeti rada. Mislim da u mediteranskim zemljama postoji podijeljeno tržište rada – za stariju i mlađu populaciju što nikako nije dobro. Ako se po tom pitanju nešto ne promijeni, čim pandemija završi, mladi ljudi će ponovno odseliti. Hrvatska bi trebala povećati povlastice za mlade i zaštititi njihova prava.
Kako vidite daljnji razvoj krize uzrokovane pandemijom koronavirusa?
Europska unija trenutno radi na digitalnoj zelenoj potvrdi, takozvanoj Covid putovnici koja će omogućiti svakom cijepljenom građaninu putovanje u bilo koju zemlju. To je velik pritisak na Parlament EU-a i nisam zadovoljan tim rješenjem. Ljudi iz Brazila i Južne Afrike također će dolaziti u Europu na odmor te će se izmiješati veliki broj putnika na turističkim mjestima. Logično je da će doći do četvrtog vala.
