Tajming za prikazivanje ”Šutnje” koju hrvatski gledatelji s nestrpljenjem očekuju, gotovo je idealan pošto u posljednje vrijeme medijski prostor vrvi ispovijestima tzv. zviždača, a takvim se percipira i jedan od glavnih protagonista serije – policijski inspektor Vladimir Kovač. Vjerujete li da će i iz te perspektive gledanost ”Šutnje” biti velika?
Uloga spomenutog lika kao zviždača više je naglašena u prvom romanu Drage Hedla ”Izborna šutnja”. Vladimir je u seriji više prikazan kao jedan desperatan lik – pomalo umoran od života pošto se i u poslu nagledao puno slučajeva gdje su istrage bile zaustavljene ili gurnute pod tepih, ali je pritisnut i strašnim osobnim problemima ipak odlučio ići do kraja. To je točnija definicija lika, no ona naravno u sebi nosi i elemente zviždača radi hrabrosti da se suprotstavi sustavu i nastaviti putem kojim misli da mu nalažu profesija i moral.
Publiku će svakako privući i taj element – likovi nam nose priču i vjerujem da će se dosta ljudi identificirati s Vladimirom. Drugi element koji nas nažalost čini aktualnim je i situacija u Ukrajini.
Koji element mislite da će javnost najviše zaintrigirati?
Ovo je jedina hrvatsko-ukrajinska dramska serija koja se trenutno nalazi na europskom tržištu. Gledateljima će sigurno biti najintrigantnija činjenica da se temelji na romanima pisanim prema istinitim događajima iz 2009. kada su mediji izvještavali da je u jednom domu za maloljetnice u Osijeku otkriven lanac maloljetničke prostitucije. U stvarnosti je zviždača koji je upozoravao na strašne događaje u tom domu kasnije koštalo i karijere. Smjestili su ga svojedobno i u ludnicu, ali je u konačnici ipak dobio sudsku zadovoljštinu. To će zasigurno zainteresirati gledatelje i podsjetiti ih na slučaj koji je prvotno punio naslovnice hrvatskih novina, a potom nažalost vrlo brzo otišao u zaborav. Autor tih novinarskih tekstova Drago Hedl, nije htio da te djevojčice ne dočekaju pravdu te je krenuo u pisanje romana ”Izborna šutnja”, ”Ispovjedna tajna” i ”Kijevska piletina” prema kojima se serija i ekranizirala. Vjerujemo da će upravo taj element stvarnosti gledatelje najviše i privući.
Hoće li scene biti šokantne?
Takva priča se nažalost ne može raditi bez određenih scena koje nisu namjenjene mlađoj publici i za svačije oči. U suštini je to krimi serija te je na svojevrsan način ono pravilo kada je takav žanr u pitanju. Kod prikazivanja scena zlostavljanja maloljetnica smo itekako bili oprezni i mislim da je Dalibor Matanić pronašavši pravu mjeru to vrlo uspješno odradio.
Plan za ekraniziranje do tad objavljenih romana Drage Hedla izvorno je bio planiran početkom 2016. godine. Iz kojeg razloga se projekt još tada nije realizirao?
Te godine smo najavili razvoj projekta i prvi put ga predstavili u sklopu CineLink programa na Sarajevo film festivalu u potrazi za partnerima. Kod stvaranja dramskih serija je to uobičajeno drugotrajan proces – tako je primjerice i u slučaju ”Novina” od inicijalne ideje Ivice Đikića do realizacije prošlo četiri godine. Kada je riječ o ovom konkretnom slučaju, nisu nam bila dostatna sredstva HRT-a već smo morali pronaći koprodukcijske partnere i srećom smo uspjeli stvoriti zbilja vrhunski koprodukcijski setup kojeg čine ruska Star Media i priznati ukrajinski streaming servis OLL.TV. Pridružili su nam se i partneri iz Beta Filma kao najveći europski distribucijski i produkcijski sustav i pomogli u ostvarenju povijesnog uspjeha time što je i ZDF/ARTE po prvi sudjelovao kao koproducent na jednom hrvatskom dramskom televizijskom projektu.
Kakve su reakcije nakon prikazivanja serije u sklopu programa Berlinale Series Market Selects na nedavno održanom Berlinskom filmskom festivalu te vjerujete li da će ono dodatno doprinjeti interesu stranih platformi za njenim prikazivanjem pored onih s kojima već imate dogovorenu suradnju?
Reakcije nakon prikazivanja na tom prestižnom festivalu gdje je sudjelovalo samo 14 projekata iz cijelog svijeta su bile jako dobre. Već smo do tada ostvarili sjajne rezultate, a tijekom održavanja festivala smo objavili informaciju da je serija prodana HBO Europe za srednjoeuropski dio, a prava za prikazivanje kupio je i belgijski Lumière za flamanski dio Beneluxa. Brojni razgovori su još uvijek u tijeku, što veoma zadovoljnim čini naše distributere iz Beta Filma. Sasvim je logičan porast interesa tržišta pošto je berlinski program i namjenjen predstavljanju projekata za koje su njihovi selektori ocjenili da istodobno imaju veliku umjetničku vrijednost, ali i snažan tržišni potencijal.
Dio radnje smješten je i u Ukrajini. Kakve impresije nosite sa snimanja?
Nosimo divne impresije jer su Ukrajinci divan narod, kao i sam Kijev. Svakako želim istaknuti da smo imali fenomenalnu suradnju i sa ruskim partnerima koji su radi aktualnih dešavanja u Ukrajini bezgranično nesretni i potpuno otvoreno iskazuju stav protiv agresije, uništavanja i ubijanja. Prateći na vijestima kako sva ta mjesta i ulice u kojima smo snimali sada nestaju pred našim očima nas zbilja žalosti. Imali smo silnu želju da naši partneri nazoče premijeri ”Šutnje” u Osijeku.
Jeste li u kontaktu s tamošnjim kolegama te kako mislite da će se ta tragedija između ostalog odraziti i na njihovu filmsku i televizijsku industriju?
U kontaktu smo koliko nam okolnosti to dopuštaju. Rusija je zadnjih nekoliko godina doživjela pravu renesansu u produkciji dramskog sadržaja. Dolaskom Netflixa na tržište trebala su se otvoriti vrata i ostalim velikim globalnim streamerima. Ukrajinska kinematografija je također bilježila zapažene uspjehe, a sada je sve nažalost stalo. Slijedi period izolacije i prekidanja veza što će rezultirati devastirajućim posljedicama i urušiti ono što se desetljećima gradilo.
