Nakon odličnog rezultata Centra ostvarenog na nedavnim lokalnim izborima gdje sve vidite prostor za daljnji napredak? Hoćete li izaći na parlamentarne izbore i hoćete li tražiti koalicijske partnere te tko bi vam u tom smislu bio prihvatljiv?
Stranka Centar je osvojila izbore u Splitu, imamo gradonačelnika, formirano je gradsko vijeće i sad imamo priliku pokazati što znači odgovorno upravljanje resursima i novcem poreznih obveznika. Osim u Splitu dobili smo i niz vijećničkih mjesta u gradovima i županijama, od Rijeke do Bjelovara. Sve su to prilike u kojima ćemo svojim radom pokazati građanima što za nas znači uređena i transparentna lokalna samouprava koja radi na dobrobit zajednice, a ne osobnih interesa. U sljedeće tri godine ćemo raditi na jačanju organizacije i pripremi izlaska na parlamentarne izbore. Kako i na koji način ćemo izaći na izbore još je daleko za prognozirati. Svakako ohrabruje vidjeti da se u cijeloj Hrvatskoj probudile nove snage koje su spremne ugroziti stare političke opcije i na nacionalnoj razini.
Pomažete li savjetodavno suprugu Ivici Puljku u njegovoj novoj ulozi gradonačelnika Splita? Hoćete li mu biti najveći kritičar?
Nisam uključena u procese unutar grada Splita. Pomagala sam i sudjelovala u kampanji pred lokalne izbore, a nakon izbora sam nastavila svoj rad u Saboru. Ivica ima izvrsne zamjenike i s kolegama gradskim vijećnicima iz stranke Centar, nezavisne liste Bojana Ivoševića i partnerima koji čine većinu u gradskom vijeću, već sada rade odlične stvari, a sigurna sam da će i do kraja izvrsno voditi grad. Savjete mogu dati na temelju moja dva mandata u gradskom vijeću Splita, a naravno da sam nekad i kritična jer dobronamjerna kritika čini i ljude i procese puno boljima.
Kako komentirate obrazovnu politiku koju provodi ministar Radovan Fuchs te koje će biti Vaše inicijative i prijedlozi u narednom periodu vezano uz isto?
Obrazovna politika je u prošloj godini bila koncentrirana na pandemiju i izlazak iz krize, a mi ćemo se zalagati za povratak na ideje i vrijednosti cjelovite kurikularne reforme koja je nažalost praktički prekinuta.
Svojedobno ste u Saboru i javnim prosvjedom prije godinu dana apelirali na nužnost početka gradnje brze ceste Trogir – Omiš koja je jedna o najprometnijih dionica u državi s dnevnim priljevom od oko 60 tisuća vozila, dok ljeti dolazi i do prometnog kolapsa. Da li se u međuvremenu išta pokrenulo po tom pitanju ili je i dalje na snazi politika nečinjenja resornog ministra Olega Butkovića?
Brzu cestu Trogir Omiš čekamo već 40 godina, još iz vremena prošle države kad su počela obećanja o rješavanju te ceste. Problem enormnih gužvi je posebno izražen u ljetnim mjesecima, ali ne samo tada. Njoj gravitira oko pola milijuna građana, i jedina je cesta za stanovnike od Omiša do Stobreča, koji u slučaju bilo kakve prirodne katastrofe ili nekog zdravstvenog incidenta nemaju drugu opciju za doći do sigurnosnih ili medicinskih institucija.
Ministar Butković je i nedavno ponovo dao obećanje kako se trebamo strpiti par godina i gužve će nestati. To je još jedno u nizu od tisuća obećanja koje smo se naslušali sve ove godine. Ako pogledate naslove medija, ta se brza cesta otvarala pred svake izbore u prošlih 40 godina, ali do danas nije realizirana. Ja nastavljam i dalje s pritiscima na sve moguće načine, i kroz saborske procedure i drugim kanalima, da ta cesta ugleda svjetlo dana.
Trebalo se navodno krenuti i u početak izgradnje trajektne luke u mjestu Krilo-Jesenice sredstvima iz EU fondova?
Krilo-Jesenice je mjesto s najviše turističkih brodova i jahti na Jadranu. Trenutna luka ne zadovoljava kapacitete i treba naći načina gdje smjestiti sve te brodove. Prijepori postoje oko toga treba li proširiti postojeću luku ili naći neku novu lokaciju, ali rješenje se mora naći. Trajektna luka je bila dio nekakvog multimodalnog rješenja s kojim se trebalo ići na EU fondove, ali nisam sigurna koliko je prometno dobro na tom mjestu, pogotovo bez brze ceste Trogir Omiš, imati i trajektnu luku.

Izvor: Marijana Puljak, privatni album
I sami ste sudjelovali na Festivalu bespravne gradnje i devastacije prirode u uvali Vruja nakon čega su institucije konačno krenule djelovati te je poduzetnik Stipe Latković u kratkom roku osim novčano, kažnjen i time što mu je naloženo uklanjanje bespravno sagrađenih popratnih objekata. Smatrate li da se dosad provlačio radi podrške koju ima od strane predsjednika Milanovića čiji je financijski pokrovitelj?
O dvadesetogodišnjoj devastaciji uvale Vruja sam nedavno progovorila u Saboru nakon medijskih napisa o tome kako gospodin Latković kreće u asfaltiranje tzv. protupožarnog puta kojeg je probio do svojih nelegalnih građevina. Spomenula sam kako gospodin ima podršku raznih političara na visokim položajima, pa i predsjednika Milanovića. Nakon toga je krenula lavina i priča je postala nacionalna. Drago mi je da smo uspjeli skrenuti pažnju javnosti na taj ogroman problem, ne samo u Vruji već diljem Jadrana. Ovo je brutalno nasilje nad našom prirodom i okolišem i ne smije prolaziti nekažnjeno. Pozvali smo ljude da nam prijavljuju sve takve slučajeve, one o kojima se i boje progovoriti u javnosti, pa ćemo ih isto istražiti, objaviti javno i tako izvršiti pritisak na institucije da se ovakva uništavanja prirodnih ljepota zaustave.
Predsjednik Milanović sve do spomenutog prosvjeda već neko vrijeme nije imao teže verbalne ispade. Da li je ovo eklatantni primjer njegovih dvostrukih kriterija te mislite li da bi HDZ ili bilo koga drugog tko dopušta devastaciju koju provodi poduzetnik Latković bez pogovora napao i osudio?
Ne bi posebno komentirala predsjednika Milanovića i njegov način komunikacije. Važnije je zaustaviti sve nezakonitosti ili iskorištavanja rupa u kontradiktornim zakonima na koje se pojedinci pozivaju pri uništavanju naše obale. Slučaj Vruja je ogledni primjer funkcioniranja ili nefunkcioniranja institucija naše države. I kad se dio institucija buni i radi svoj posao, kao što se ovdje događalo da su se dizale tužbe i inspekcije zaustavljale gradnju, bahatost investitora i ignoriranje ostalih institucija dovede do apsurda da netko tko je nelegalno gradio na tuđoj zemlji sad ima legalizirane objekte i traži otkup zemljišta. To je direktan put u propast i bezvlađe, a betonizacija je dugoročno put u pustoš i uništavanje prirodnog okoliša, ali i svake šanse za održivi i moderan turizam.
