Kako komentirate usvajanje rezolucije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u Europskom parlamentu SDP-ovog zastupnika Predraga Freda Matića?
Za razliku od svih ostalih političkih opcija u Hrvatskom saboru, Hrvatski suverenisti su po pitanju zaštite života iznimno eksplicitni i kod nas nema ali, tako da je i u slučaju usvajanja izvješća Predraga Matića Freda naš stav bio iznimno jasan. Mi smo protiv takvog izvješća i smatramo da se njime grubo krši načelo supsidijarnosti i upravo zbog toga smo i danas u Hrvatskom saboru dali u proceduru rezoluciju po uzoru na onu koju je napravio slovački parlament prije dvadesetak dana. Njome se upozorava Europsku uniju da se izvješćima koja se miješaju u pitanje zdravstva i u pitanje obrazovanja grubo krše načela supsidijarnosti koje je definirano Zakonom o funkcioniraju Europske unije člankom 164. st.7.
Dali smo priliku HDZ-u, odnosno predsjedniku Hrvatskog sabora Jandrokoviću, da po žurnom postupku već danas ili sutra tu rezoluciju stavi u proceduru Hrvatskog sabora te da se usvoji i pošalje jasna poruka Europskoj uniji o stavu Hrvatskog sabora, odnosno hrvatske države. Ako to gospodin Jandroković ne napravi, nakon dva mjeseca koliko je potrebno da zakon odnosno rezolucija stoji u protokolu Hrvatskog sabora, ćemo početi prikupljati potpise i sa potrebnih trideset pokušati dovesti je na plenarnu sjednicu kako bi se usvojila.
Na čije sve potpise računate?
Vidjet ćemo, mislim da je rezolucija dobro sastavljena, kopiran je taj slovački model u kojem se ne spominje pobačaj niti išta slično tome već isključivo načelo supsidijarnosti, odnosno govori o tome da se Europski parlament nema pravo miješati nijednoj zemlji članici u zakonodavstvo pogotovo po pitanjima koja sam gore već naveo.
Ladislav Ilčić biti će zamjena u Europskom parlamentu Ruži Tomašić koja odlazi u mirovinu. U kojem smjeru će Hrvatski suverenisti nastaviti djelovati?
Dobro ste to primjetili. Kolega Ilčić od 1. srpnja kreće na novu funkciju, kao zastupnik u Europskom parlamentu. Ruža Tomašić se danas oprostila od politike najavivši odlazak u mirovinu koju će formalizirati kroz nekoliko dana, a u Hrvatskom saboru zamijenit će ju kolega Marko Milanović Litre. Znamo da je bila iznimno aktivna u Odboru za ribarstvo gdje je napravila goleme pomake na zaštiti kvota hrvatskih ribara po pitanju male plave ribe – srdela i inćuna. U istom odboru će raditi i Ladislav Ilčić, siguran sam da će to nastaviti na isti način kako je to radila Ruža Tomašić i uz to se još namjerava posvetiti pitanju energetske učinkovitosti, odnosno konkretno energetskih kuća pomoću solarnih panela. To je neistraženo polje, a on je pionir u Hrvatskoj po tom pitanju pošto je sagradio obiteljsku kuću prema najmodernijim standardima te želi stečena iskustva izgradnje prenijeti Europskom parlamentu, a kasnije i implementirati ih kroz izviješća i rezolucije te time osigurati hrvatskim građanima da imaju manju cijenu režija.
Recite nam nešto i o realizaciji projekta Batižele ”Novi Šibenik – korak u budućnost” koji ste sami inicirali, a koji će biti od iznimnog značaja za Vaš rodni grad.
U gradu Šibeniku postoji zona Batižele – to je bivša tvornica elektroda i ferolegura tzv. TEF i trenutno je najvrijednije područje na Jadranu od 220 hektara. Na moju osobu te inicijativu Hrvatskih suverenista u Gradskom vijeću Grada Šibenika donesena je odluka o raspisivanju narodnog javnog poziva za iskaz interesa međunarodnih investitora koji će trajati od 1.8. do 29.10.2021. godine i očekujemo da će se, a već se i javio velik broj ozbiljnih investitora. Kroz koju godinu, kada se riješe sve procedure i dozvole imati ćemo najveće gradilište u Hrvatskoj i investiciju vrijednu milijardu eura koja će biti druga najznačajnija pored izgradnje Pelješkog mosta. S obzirom da će most uskoro završiti sa izgradnjom, drago mi se pohvaliti da osobno sudjelujem i koordiniram tim najvećim građevinskim projektom koji će označiti jednu novu renesansu grada Šibenika, čitave regije i Dalmacije.
Imate podršku vladajućih struktura u gradu i državi za navedeni projekt?
Siguran sam da će ga Andrej Plenković podržati s obzirom da je taj projekt uvrstio kao strateški projekt Republike Hrvatske, čak štoviše nazvao ga je i projektom svog prošlog mandata. Međutim nije ispalo kako je bilo planirano, ali nema veze, sada se otvara druga šansa. Uvjeren sam da ćemo bez obzira na stranačke boje staviti taj prostor u funkciju i otvoriti još jedno značajno gradilište u Hrvatskoj na dobrobit Šibenika, Šibensko-kninske županije, Dalmacije i naravno čitave Hrvatske.
Spomenuli ste izgradnju Pelješkog mosta koja je u nadležnosti dugogodišnjeg ministra Olega Butkovića. Kako komentirate njegovo političko djelovanje?
Kolega Butković je ministar jednog velikog resora i moram priznati da imam određene simpatije prema ministrima koji datiraju iz vremena Karamarkove vlade koja je kadrovski bila jedna od najboljih hrvatskih vlada ikada. Mogu ga pohvaliti što se tiče Pelješkog mosta i pozivam ga da sa svoje strane što prije pripremi i da prema obećanjima, odnosno na temelju javnih natječaja koji su provedeni, osigura novac za obnovu obale dr. Franje Tuđmana u Šibeniku.
Iz kojeg razloga u političkom smislu gajite simpatije prema Tomislavu Karamarku?
Dosta često i to jedini spominjem gospodina Karamarka – nitko od kolega u Hrvatskom saboru to ne čini, ni od strane HDZ-a, niti drugih opcija. Činjenica je da je on proglašen nevinim u tom famoznom montiranom procesu zvanom sukob interesa i da je zahvaljujući tome i medijskoj hajci dijela liberalnih medija politički umirovljen te je to možda i jedna od najvećih političkih nepravdi u povijesti hrvatske države. On je u to vrijeme bio proglašen crvenom krpom i uvjeren sam da ga se trebalo maknuti samo radi njegovih čvrstih ideoloških i svjetonazorskih stavova.
Je li saga i inzistiranje predsjednika Milanovića za imenovanjem Zlate Đurđević predsjednicom Vrhovnog suda nedovoljnom podrškom u Saboru konačno završena?
Nisam posve siguran je li ta saga završila te hoće li Zoran Milanović zajedno sa Zlatom Đurđević pokušati još jedan salto mortale i po treći put pokušati ju postaviti za predsjednicu Vrhovnog suda. Također nisam siguran kada bi se taj scenarij dogodio bi li HDZ-ova većina taj treći put možda i podržala Đurđević. Znam da je po tom pitanju stav Hrvatskih suverenista iznimno čvrst i da nam ona kao kandidat nije prihvatljiva jer je izrazito ideološki obojana, odnosno eksponent je zeleno-lijeve politike te je iz tog razloga nikada nećemo podržati. Moguće je i da će se Milanović i Plenković dogovoriti oko nekog drugog kandidata te time konačno spustiti loptu na zemlju.
Koji profil osobe bi Vam bio prihvatljiv kao kandidat?
S obzirom da smo u oporbi moram reći nešto što možda čak nije politički pragmatično, ali bilo koji kandidat predložen od strane predsjednika države koji je izrazito ideološki obojan ima i određenu ideološku moć. Radi se o važnoj funkciji i često sam u raspravama prije par dana koristio primjer američkog Vrhovnog suda gdje je Donald Trump postavio nekoliko sudaca konzervativnog svjetonazora i na dugo vremena time zabetonirao odnose snaga na spomenutom sudu. Od devet sudaca troje ih je još liberalnog svjetonazora, a najbolji primjer je Amy Coney Barrett koja je jedan izrazito snažan predstavnik konzervativne ideje i Vrhovni sud SAD-a će dugo vremena u svjetonazorskom i ideološkom smislu provoditi politiku na način kako je to zamislio Donald Trump.
