Možete li nam opisati na koji način cjepivo štiti organizam od virusa SARS-CoV-2?
Cijepljenje je najbolji način zaštite od SARS-CoV-2 jer znamo da ne postoji metoda predviđanja tko će od nas dobiti lake, a tko teške simptome. Danas znamo da sva cjepiva štite od teških simptoma, hospitalizacije i smrtnog ishoda. Prilikom cijepljenja za sada odobrenim cjepivima, stvaramo imunost izlaganjem proteinu S, šiljak (engl. spike) SARS-CoV-2 i pri tome ne možemo oboliti od bolesti Covid-19 jer se ne cijepimo cijelim virusom nego samo jednim dijelićem virusa. Informaciju za stvaranje proteina S u tijelo unosimo na dva načina. Prvi je putem mRNA za protein S upakiranom u lipidne čestice i to su tzv. mRNA cjepiva tvrtki Pfizer i Moderna. Prema tome, putem cjepiva unosimo informaciju za stvaranje proteina S na koji tijelo zatim reagira stvaranjem imunosti. Drugi je način da pomoću replikacijski defektnog adenovirusa čimpanze ili čovjeka (cjepiva AstraZeneca ili Johnson & Johnson) unosimo DNA za protein S, a rezultat takvog postupka je da se na temelju unesene DNA u našem organizmu stvara mRNA za protein S i konačno sam protein S. Važno je naglasiti da se adenovirusi u našem organizmu ne mogu umnažati i stvarati nove adenoviruse i zato ih opisujemo kao replikacijski defektne. Prema tome svim cjepivima je zajedničko da organizam stvara imunosni odgovor izlaganju proteinu S bez obzira kako je unesen. Taj imunosni odgovor se sastoji od dva dijela, specifičnih protutijela i stanica koje specifično prepoznaju protein S. Protutijela npr. mogu prepoznati SARS-CoV-2 kada se njime inficiramo i spriječiti ga da inficira naše stanice i uzrokuje bolest. Najvažnije stanice koje specifično prepoznaju protein S su citototoksični T limfociti koji prepoznaju naše vlastite stanice koje su inficirane virusom i ubijaju ih i time sprječavaju umanažanje i širenje virusa u organizmu. Ova dva dijela imunosnog sustava rade koordinirano i uspješni su u zaštiti protiv bolesti Covid-19. Kod nekih ljudi imunosni sustav može biti sporiji ili manje djelotvoran u stvaranju imunosnog odgovora, ali čak i slab imunosni odgovor može biti presudan u tome da simptomi u te osobe ne budu jako teški i da se spriječi hospitalizacija. Ono što je također jako važno je da cijepljenjem sprječavamo dugotrajne posljedice za organizam, tzv. long Covid koji može trajati mjesecima nakon preboljevanja.
Jeste li zadovoljni s organizacijom masovnog cijepljenja u Hrvatskoj?
Usprkos početnim teškoćama u organizaciji cijepljenja, prvenstveno zbog ograničene dostupnosti cjepiva, strategija cijepljenja u Hrvatskoj dobro je postavljena u smislu da su se prvo cijepili najstariji koji imaju najveći rizik oboljevanja sa teškim simptomima. Rezultati cijepljenja starijih najbolje se vide u sustavu domova za starije u kojima je trenutno relativno malo oboljelih zbog visoke procijepljenosti. Iako cijepljeni mogu biti inficirani sa SARS-CoV-2 pokazalo se da ne oboljevaju s teškim simptomima i vrlo se brzo oporavljaju. Istovremeno cijepljenje smanjuje i količinu virusa koje takve osobe prenose na druge pa je to još jedan pozitivan učinak cijepljenja. Vidimo da se sada cijepe sve mlađe osobe, a počelo je i cijepljenje određenih struka kao su učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama, turistički radnici, tj. oni koji imaju povećani rizik od infekcije zbog prirode posla kojeg obavljaju. Dobava cjepiva sve je bolja. I dalje je potražnja veća od količine raspoloživih cjepiva no sve skupa ide sve brže i jedino čemu sada treba težiti je da se procijepi što veći broj ljudi u populaciji kako bismo postigli kolektivnu imunost. Smatram da je interes građana za cijepljenje jako dobar što pokazuje da su građani dobro informirani i da razumiju da je to jedini način borbe protiv pandemije.
Smatrate li da bi Hrvatska trebala nabaviti ruska i kineska cjepiva i prije nego što ih Europska agencija za lijekove (EMA) odobri?
Hrvatska ne treba nabavljati cjepiva koja EMA (engl. European Medicinal Agency) ne odobri. EMA provjerava svako od cjepiva, ne samo njegovu učinkovitost nego i postupak proizvodnje i to radi na jednak način za svako cjepivo. Stoga znamo da su sva cjepiva koja se odobre sigurna i učinkovita.
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena predložila je ukidanje zaštite intelektualnog vlasništva za cjepivo protiv Covida-19 kako bi se ubrzala njegova proizvodnja i raspodjela. Privremeno ukidanje patenata za cjepivo traže Indija i Južnoafrička Republika gdje je virus izrazito raširen, dok se s druge strane Francuska tome protivi te su skloniji primjerice financijski pomoći siromašnijim zemljama u nabavci većih prijeko potrebnih doza. Na tu temu će sredinom svibnja i zastupnici Europskog parlamenta održati raspravu. Koji je Vaš stav o tom pitanju?
Što se tiče inicijative Joea Bidena da se ukine zaštita intelektualnog vlasništva za cjepivo protiv bolesti Covid-19, slažem se s ocjenom koju je dala međunarodna udruga IFPMA (engl. International Federation of Pharmaceutical Manufacturers & Associations) objavivši kako je to “pogrešan odgovor” na kompleksni problem. Istraživanja cjepiva traju desetljećima. Ovakav bi potez mogao imati posljedice za sva buduća istraživanja novih lijekova. Mislim da je bolja opcija povećati donacije cjepiva zemljama koje ih ne mogu same osigurati svom stanovništvu. Isto tako, mislim da je najbolje pod pritiskom ne mijenjati pravila po kojima se radi već dugo vremena.
Donošenje kojih mjera smatrate dostatnim u ljetnim mjesecima kada znamo da koronavirus jenjava, a da bi se paralelno koliko toliko uspješno mogla odvijati turistička sezona u Hrvatskoj u odnosu na prošlogodišnju?
U ljetnim mjesecima se SARS-CoV-2 sporije i manje učinkovito širi, ali ne nestaje. Budući da ne očekujemo da ćemo postići kolektivnu imunost prije ovogodišnje turističke sezone morat ćemo se držati svih mjera koje smo imali do sada kao što je nošenje maski i dezinfekcija ruku, te održavanje socijalne distance kada je god to moguće. Treći val se polako smiruje, sporije nego što se smirivao drugi val, ali nije još gotov i s popuštanjem mjera trebamo biti jako oprezni. Kombinacija cijepljenja i epidemioloških mjera pridonijet će kontroli širenja virusa i stoga možemo očekivati relativno uspješnu turističku sezonu. Očekivanja za jesen su jednaka kao i prošle godine tj. kako ćemo se ponašati tijekom ljeta takvu ćemo imati jesen. Za očekivati je da ćemo imati četvrti val u jesen, a koliko će biti ozbiljan ovisit će opet o nama i našem odgovornom ponašanju. Tek kad dosegnemo visoku procijepljenost od oko 80% možemo razmišljati o povratku na život kakav je bio prije pandemije. Također je moguće da će biti potrebno docjepljivanje, istim ili za varijante prilagođenim cjepivima. Naravno, na situaciju u Hrvatskoj utjecaj će imati i situacija u susjednim državama, ali i u čitavom svijetu.
