Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: HINA

Vijesti

DAN DRŽAVNOSTI: Vladimir Šeks otkrio zašto je vođa hrvatskih komunista mirno predao vlast

Vladimir Šeks, pravnik i političar, predsjednik 5. saziva Hrvatskog sabora te jedan od tvoraca prvog hrvatskog Ustava i jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice, u svojoj bogatoj političkoj karijeri dao veliki broj intervjua. Naravno, tako da je razgovarao s novinarom. No, otkad se više ne bavi aktivno politikom, Šeks se modernizirao i sada intervjue daje putem e-maila. Kako nam je bilo stalo da povodom Dana državnosti upravo Šeks kaže nešto za naš list, pristali smo na takvu komunikaciju i poslali mu pitanja. Na neka nije odgovorio, na neka nešto jest pa objavljujemo ono što je Šeks napisao, javlja Novi list.

Je li Dan državnosti najvažniji hrvatski praznik, kao što su to u drugim državama slični praznici posvećeni njihovom nastanku?

– Dan državnosti ima sve značajke najvažnijeg hrvatskog praznika jer proklamira ostvarenje najvažnijeg cilja – suverenu hrvatsku državu.

Već tijekom saborske rasprave kada je uveden taj praznik, u ožujku 1991., tadašnja oporba tvrdila je da 30. svibnja 1990. nije stvorena nikakva država i da nema smisla da Dan državnosti bude na dan kada je zapravo samo došlo do smjene vlasti. Čija je ideja bila da 30. svibnja bude Dan državnosti?

– Najbolje ću vam odgovoriti citirajući dijelove iz poslanice predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana u prigodi Dana državnosti 30. svibnja 1992. godine u Hrvatskom saboru. Tom prilikom predsjednik Tuđman je, čestitajući Dan državnosti i izražavajući najdublju zahvalnost svima koji su na bilo koji način pridonijeli punom oživotvorenju svekolikog smisla i cilja toga najvišeg hrvatskog državnog blagdana, rekao: »Ozakonjenje 30. svibnja – dana kada smo prije dvije godine (1990.) uspostavili u Hrvatskoj demokratsku i hrvatsku vlast, imalo je, naime, dvostruku svrhu i smisao. Time smo prvo na najznakovitiji način dali znati da svojim najvišim ciljem smatramo ostvarenje suverene hrvatske države«. Dakle, da »najvišim ciljem smatramo ostvarenje suverene hrvatske države«. Stoga su potpuno promašeni prigovori tadašnje, a i sadašnje oporbe da 30. svibnja 1990. nije stvorena nikakva država i da nema smisla da Dan državnosti bude na dan kada je zapravo samo došlo do smjene vlasti. Ni tada ni kasnije nije nitko iz HDZ-a tvrdio da je 30. svibnja stvorena država.

Tog 30. svibnja 1990. u Saboru je izabrano hrvatsko izaslanstvo u Vijeću republika i pokrajina Savezne skupštine. To je još jedan dokaz da taj dan nismo još bili blizu hrvatske države.

– To je promašena teza. Ponavljam, nikad nitko iz HDZ-a, niti predsjednik Tuđman, nije ni implicite dao povoda za takvu priglupu tvrdnju da je na Dan državnosti, 30. svibnja 1990., stvorena država. Predsjednik Tuđman je u spomenutoj Poslanici, objašnjavajući zašto je 30. svibnja uzet kao Dan državnosti, još rekao: »Htjeli smo da novi nadnevak hrvatske državnosti bude prihvatljiva zamjena za sve dosadašnje.

Željeli smo da taj dan postane očitovanje pomirbe svih sastavnica hrvatskih povijesnih kretanja prema vlastitoj državi. I onih što su u Drugom svjetskom ratu bili na suprotnim stranama, boreći se za Hrvatsku povezani različitim idejnopolitičkim programima. Danas možemo sa zadovoljstvom ustvrditi da je hrvatski narod, uzevši u cjelini, prihvatio taj smisao očitujući spremnost da uloži sve svoje sile za postizanje u njemu sadržanog najvišeg nacionalnog cilja.«

Znakovito je i dodao: »U hrvatskim redovima taj smisao nije prihvaćen tek od rijetkih pojedinaca. Ali je zato i te kako shvaćen od jugounitarističkih i velikosrpskih protivnika hrvatske državne samostalnosti. Konačno smo ostvarili devetstoljetni hrvatski san. Slobodna i suverena, samostalna i neovisna država Hrvatska – najozbiljnija je stvarnost«. I prigodom treće obljetnice Dana državnosti, 30. svibnja 1993. godine, u govoru pred Hrvatskim saborom, predsjednik Tuđman je govoreći o smislu Dana hrvatske državnosti, između ostalog, rekao: »Ozakonjenjem 30. svibnja za Dan državnosti, željeli smo u prvom redu na najznakovitiji način izraziti pomirbu svih sastavnica hrvatskih povijesnih kretanja prema vlastitoj državi. Ali isto tako i odlučnost da u simbolima državnosti ne dopustimo održavanje onih spomena što su bili uzrokom povijesnih razdvajanja i nedaća, i što bi mogli biti smetnja liku demokratske Hrvatske.«

Posvemašnja zbrka

Dan državnosti se u vrijeme Račanove vlade prestaje slaviti 30. svibnja. Zašto HDZ po povratku na vlast, a vi ste bili predsjednik Sabora, nije vratio taj praznik?

– Znači, ideja da Dan državnosti bude 30. svibnja kao državni praznik bila je Tuđmanova, a Dan državnosti 30. svibnja ukinut je nakon dolaska na vlast 2000. Račana i Budiše, SDP-a i HSLS-a. Ključnu ulogu u tome imao je jedan od njihovih prvaka, Ivo Škrabalo, a sve u cilju pokretanja procesa detuđmanizacije. Po povratku na vlast HDZ-a, predsjednik Vlade i stranke Ivo Sanader svojim je snažnim političkim autoritetom smatrao da u novim okolnostima nije potrebno ponovo urediti 30. svibnja kao Dan državnosti.

Kako to da je HDZ to onda napravio baš pod vodstvom Andreja Plenkovića?

– Posvemašnja zbrka koja je nastala intervencijama SDP-a i HSLS-a u arhitekturu državnih praznika, glavni je razlog što je HDZ s predsjednikom HDZ-a i premijerom Andrejom Plenkovićem, a na poticaj Zajednice utemeljitelja HDZ-a »Dr. Franjo Tuđman« podnio Hrvatskom saboru zakonski prijedlog da se 30. svibnja ponovo vrati kao nacionalni praznik Dan državnosti, što je Hrvatski sabor prihvatio i donio zakon koji svi trebaju poštovati.

Razumno je pretpostaviti da HDZ neće baš uvijek biti na vlasti, a to znači da bi praznik Dan državnosti 30. svibnja opet mogao biti ukinut. Brine li vas ta mogućnost?

– Bilo bi krajnje nerazumno kada bi se neka druga politička vlast upustila u ponovno mijenjanje državnih praznika.

Razumni Račan

Ono što nitko u Hrvatskoj ne spori, 30. svibnja 1990. promijenila se vlast, komunisti su izgubili izbore i prešli u oporbu. Što najviše pamtite iz tih prvih višestranačkih izbora nakon 50 godina?

– Jedno ogromno oduševljenje hrvatskog naroda u domovini i svijetu što u ropotarnicu povijesti odlazi istrošeni komunistički režim i spremnost za izgradnju demokratskog sustava. Ali i odlučnost za stvaranje slobodne, demokratske hrvatske države, privremeno u sastavu jugoslavenske zajednice, kao privremena postaja, s krajnjim ciljem neovisne hrvatske države.

Savez komunista Hrvatske odredio je 1990. izborna pravila, smatrali su da će većinski model biti njihova prednost. Jeste li se tada u HDZ-u pribojavali učinka tog izbornog modela, jeste li možda procjenjivali da bi vam bolje odgovarali proporcionalni izbori?

– Smiljko Sokol je bio jedan od ključnih arhitekata izbornog sustava koji je, kao što se SKH-a nadao, trebao donijeti pobjedu SKH-u. Mi smo se tada zauzimali za proporcionalni izborni sustav. SKH je na kraju izgubio s izbornim pravilima koje je sam odredio.

HDZ je bio tek u formiranju, članovi se uglavnom nisu međusobno znali. Tko je odlučivao o izbornim kandidatima, je li Franjo Tuđman prepustio ljudima na terenu da sami odrede tko će se među njima kandidirati za Sabor?

– Određivanje kandidata za prve parlamentarne izbore u ogromnoj vjeri bilo je u rukama »terena«, stranačkih podružnica.

Izbornu pobjedu ste, naravno, slavili, ali jeste li se istovremeno i pribojavali velike odgovornosti za Hrvatsku koju ste trebali uskoro preuzeti?

– Uz slavlje, bili smo, osobito predsjednik Tuđman i uže vodstvo, svjesni ogromnih problema, poteškoća koje i u Hrvatskoj i u Jugoslaviji, ali i u Europi, stoje pred novom demokratski izabranom hrvatskom vlašću.

Je li vas bilo strah da SKH možda neće htjeti predati vlast?

– Nije. Ivica Račan kao predsjednik SDP-a i šire vodstvo SKH-a razumno su i korektno prihvatili izborni poraz. Upravo je Ivica Račan najzaslužniji da je tranzicija prošla glatko. Ali nisu oni ni imali drugog izbora, jer je već prijetila velikosrpska agresija, tako da iz tih razloga su mirno prihvatili promjenu vlasti, čak i s nekim olakšanjem da oni neće morati biti u borbi protiv Miloševićeve agresije.

Godinu i pol dana nakon 30. svibnja 1990., Hrvatska je međunarodno priznata. Jeste li sigurni da do toga ne bi došlo da Franjo Tuđman, čiju ste 100. godišnjicu rođenja nedavno obilježili, i HDZ nisu u to vrijeme obnašali vlast?

– Koncem 1988.,1989. i 1990. na povijesnoj pozornici se urušavao komunistički poredak, raspadao Sovjetski Savez, odlazili u ropotarnicu povijesti komunistički režimi u Rumunjskoj, Bugarskoj, Čehoslovačkoj, u Jugoslaviji počinjao velikosrpski program prekrajanja Jugoslavije pod kontrolom Miloševića, zapravo razaranje Jugoslavije, a u Hrvatskoj je u vlasti vladala nojevska šutnja. U to vrijeme se kao feniks na političkom obzorju pojavio čovjek koji je jedini od svih znao kako doći do hrvatske slobode, države, pobjede u Domovinskom ratu. Taj je čovjek bio dr. Franjo Tuđman. Bez njegovog vodstva, držim da Hrvatska ne bi postala suverena i samostalna država.

Povezane vijesti

Politika

Istaknuti hrvatski poduzetnik i vijećnik KIGO platforme u Primorsko-goranskoj županiji Leo Pavela žestoko se obrušio na gradsku vlast i njihove privremene partnere, njegov Facebook...

Politika

Politički analitičar Žarko Puhovski u Dnevniku N1 govorio je o tome ima li šanse da nas najesen dočekaju prijevremeni parlamentarni izbori. “Ne treba se zavoditi slikama...

Politika

Europarlamentarni zastupnik Predrag Fred Matić komentirao je za N1 Studio uživo inicijativu lijevih stranaka da se u Ustav vrati pravo žene na pobačaj. “Saborska većina koju...

Vijesti

Građani Splita gradonačelnika će birati 10. srpnja u drugom krugu jer nitko od kandidata nije dobio natpolovičnu većinu. Kandidat Centra Ivica Puljak osvojio je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori