Hrvatska će na vrijeme biti spremna za provedbu pakta o migracijama i azilu i ispunit će sve obveze koje iz toga proizlaze, izjavio je danas u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Europska komisija predstavila je ministrima unutarnjih poslova država članica, koji su se okupili na sastanku u Luxembourgu, zajednički plan za provedbu pakta o migracijama i azilu na temelju kojeg će države članice izraditi nacionalne provedbene planove.
Pakt o migracijama i azilu paket je od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila. Da bi se počeo provoditi, države članice trebaju uspostaviti pravne i operativne kapacitete za primjenu novih zakona. Stoga je rok za početak provedbe postavljen za 2026. godinu.
Zajednički plan EU-a za provedbu pakta bit će temelj za pripremu nacionalnih provedbenih planova država članica koji bi trebali biti dovršeni do 12. prosinca 2024. Pri tome države članice mogu računati na operativnu, tehničku i financijsku potporu Komisije i agencija EU-a tijekom cijelog postupka.
Ključna je zaštita vanjske granice
“Hrvatska će biti spremna za provedbu i ispunjavat će ono što je bitno, a to je zaštita vanjske granice, što znači sprječavanje svih onih koji ne žele ući u zemlju preko graničnih prijelaza, već na nelegalan način, a onda se prikazuju žrtvama kojima je potrebna međunarodna zaštita”, rekao je Božinović.
Dodao je da pakt o migracijama i azilu stavlja naglasak na zaštitu vanjskih granica, da države članice i zajedničke institucije EU-a, a ne krijumčari ljudima, trebaju odlučivati tko može ući u EU-u i dobiti međunarodnu zaštitu.
Kaže da su hrvatska Vlada i on osobno od početka ukazivali na nelogičnost da se propisi iz sredine prošlog stoljeća primjenjuju na današnju situaciju.
“Konvencija o pravima izbjeglica bila je donesena isključivo za one ljude koji su bili žrtvom vojnih djelovanja i koji su prema toj konvenciji išli u prve zemlje koje su ih mogle primiti. Ovo što imamo danas, već sedmu, osmu godinu nakon one velike migrantske krize, mahom su ekonomski migranti koji koriste cijelo vrijeme mogućnosti koje im je takvo zastarjelo zakonodavstvo davalo kako bi ostali na teritoriju Europske unije i kako bi tu tražili svoju sreću”, rekao je Božinović.
Također je kazao da novi pakt sigurno neće dati odgovore na sva nova pitanja i izazove, ali je naglasio kako je unutar EU-a dobro ozračje, da su svi svjesni elementarnih činjenica da se niti jedna država sama ne može nositi s problemom migracija.
Države članice će se u sljedeće dvije godine morati pripremiti za punu provedbu pakta. To uključuje primjenu novog Eurodaca, opsežnog informacijskog sustava u kojem će se pohranjivati i obrađivati podaci o tražiteljima azila.
Trebat će uspostaviti novi sustav za upravljanje migracijama na vanjskim granicama EU-a, koji bi trebao pomoći u upravljanju nezakonitim dolascima državljana trećih zemalja i uspostavi brzih, učinkovitih i pojednostavnjenih postupaka za azil i vraćanje te uvođenju strogih zaštitnih mjera.
EU neće dugo trpjeti zlouporabu bezviznog režima
Božinović je upozorio da Europska unija neće još dugo moći gledati da neke susjedne zemlje nemaju usklađenu viznu politiku zbog čega raste pritisak na njezine vanjske granice.
“Nakon današnje rasprave mogu reći da je postignut jedan vrlo visok stupanj konsenzusa država članica i europskih institucija, a odnosi se na to da se više neće moći bez posljedica gledati na činjenicu da netko dolazi u zemlje koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom zbog toga što te zemlje imaju bezvizni režim s trećim zemljama i onda praktički od komercijalnih putnika, od takozvanih turista, dobivamo ilegalne migrante”, rekao je Božinović u Luxembourgu gdje je sudjelovao na ministarskom sastanku.
Oko 40 posto ilegalnih ulazaka u Hrvatsku otpada na građane Rusije, Kine i Turske, koji bez viza mogu doći u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu i onda pokušavaju preko zelene granice ilegalno prijeći u Hrvatsku na teritorij EU-a i onda traže međunarodnu zaštitu.
“To je nešto što se sigurno neće više tolerirati, Vijeće EU-a i Komisija će donijeti odgovarajuće odluke, a to znači da će se propitivati oni benefiti koje neki ostvaruju od bezviznog režima””, dodao je Božinović.
Na pitanje kada bi se to moglo dogoditi, Božinović je odgovorio da je to teško reći, ali da nikome nije u interesu da državama koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom uvede vizni režim, ali da te države prije ili kasnije moraju shvatiti da ta praksa nailazi na sve veće nezadovoljstvo.
Rekao je da se o nekim pitanjima suradnje s trećim državama ne može više gledati samo kroz dimenziju vanjske politike, bez konzultacije sa sigurnosnim sektorima, uključujući i ministra unutarnjih poslova u Vijeću EU-a.
“Kada je u pitanju budućnost vizne politike sigurno je da će se o tome i sigurnosne službe morati više pitati, pa i to kome dati privilegij bezviznog režima, a kome ga ograničiti”, rekao je Božinović.
izvor: vlada.hr
