Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 28.02.2024. - Prezentacija izmjena Zakona o strancima, na kojoj su izlaganja održali potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Na prezentaciji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici nazočili su i predstavnici institucija koje su sudjelovale u radu na izmjenama tog Zakona. Na fotografiji Davor Božinović. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

Politika

Božinović: Zajednički plan EU-a za provedbu pakta bit će temelj za pripremu nacionalnih provedbenih planova država članica koji bi trebali biti dovršeni do 12. prosinca 2024

Hrvatska će na vrijeme biti spremna za provedbu pakta o migracijama i azilu i ispunit će sve obveze koje iz toga proizlaze, izjavio je danas u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Europska komisija predstavila je ministrima unutarnjih poslova država članica, koji su se okupili na sastanku u Luxembourgu, zajednički plan za provedbu pakta o migracijama i azilu na temelju kojeg će države članice izraditi nacionalne provedbene planove.

Pakt o migracijama i azilu paket je od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila. Da bi se počeo provoditi, države članice trebaju uspostaviti pravne i operativne kapacitete za primjenu novih zakona. Stoga je rok za početak provedbe postavljen za 2026. godinu.

Zajednički plan EU-a za provedbu pakta bit će temelj za pripremu nacionalnih provedbenih planova država članica koji bi trebali biti dovršeni do 12. prosinca 2024. Pri tome države članice mogu računati na operativnu, tehničku i financijsku potporu Komisije i agencija EU-a tijekom cijelog postupka.

Ključna je zaštita vanjske granice

“Hrvatska će biti spremna za provedbu i ispunjavat će ono što je bitno, a to je zaštita vanjske granice, što znači sprječavanje svih onih koji ne žele ući u zemlju preko graničnih prijelaza, već na nelegalan način, a onda se prikazuju žrtvama kojima je potrebna međunarodna zaštita”, rekao je Božinović.

Dodao je da pakt o migracijama i azilu stavlja naglasak na zaštitu vanjskih granica, da države članice i zajedničke institucije EU-a, a ne krijumčari ljudima, trebaju odlučivati tko može ući u EU-u i dobiti međunarodnu zaštitu.

Kaže da su hrvatska Vlada i on osobno od početka ukazivali na nelogičnost da se propisi iz sredine prošlog stoljeća primjenjuju na današnju situaciju.

“Konvencija o pravima izbjeglica bila je donesena isključivo za one ljude koji su bili žrtvom vojnih djelovanja i koji su prema toj konvenciji išli u prve zemlje koje su ih mogle primiti. Ovo što imamo danas, već sedmu, osmu godinu nakon one velike migrantske krize, mahom su ekonomski migranti koji koriste cijelo vrijeme mogućnosti koje im je takvo zastarjelo zakonodavstvo davalo kako bi ostali na teritoriju Europske unije i kako bi tu tražili svoju sreću”, rekao je Božinović.

Također je kazao da novi pakt sigurno neće dati odgovore na sva nova pitanja i izazove, ali je naglasio kako je unutar EU-a dobro ozračje, da su svi svjesni elementarnih činjenica da se niti jedna država sama ne može nositi s problemom migracija.

Države članice će se u sljedeće dvije godine morati pripremiti za punu provedbu pakta. To uključuje primjenu novog Eurodaca, opsežnog informacijskog sustava u kojem će se pohranjivati i obrađivati podaci o tražiteljima azila.

Trebat će uspostaviti novi sustav za upravljanje migracijama na vanjskim granicama EU-a, koji bi trebao pomoći u upravljanju nezakonitim dolascima državljana trećih zemalja i uspostavi brzih, učinkovitih i pojednostavnjenih postupaka za azil i vraćanje te uvođenju strogih zaštitnih mjera.

EU neće dugo trpjeti zlouporabu bezviznog režima

Božinović je upozorio da Europska unija neće još dugo moći gledati da neke susjedne  zemlje nemaju usklađenu viznu politiku zbog čega raste pritisak na njezine vanjske granice.

“Nakon današnje rasprave mogu reći da je postignut jedan vrlo visok stupanj konsenzusa država članica i europskih institucija, a odnosi se na to da se više neće moći bez posljedica gledati na činjenicu da netko dolazi u zemlje koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom zbog toga što te zemlje imaju bezvizni režim s trećim zemljama i onda praktički od komercijalnih putnika, od takozvanih turista, dobivamo ilegalne migrante”, rekao je Božinović u Luxembourgu gdje je sudjelovao na ministarskom sastanku.

Oko 40 posto ilegalnih ulazaka u Hrvatsku otpada na građane Rusije, Kine i Turske, koji bez viza mogu doći u Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu i onda pokušavaju preko zelene granice ilegalno prijeći u Hrvatsku na teritorij EU-a i onda traže međunarodnu zaštitu.

“To je nešto što se sigurno neće više tolerirati, Vijeće EU-a i Komisija će donijeti odgovarajuće odluke, a to znači da će se propitivati oni benefiti koje neki ostvaruju od bezviznog režima””, dodao je Božinović.

Na pitanje kada bi se to moglo dogoditi, Božinović je odgovorio da je to teško reći, ali da nikome nije u interesu da državama koje imaju bezvizni režim s Europskom unijom uvede vizni režim, ali da te države prije ili kasnije moraju shvatiti da ta praksa nailazi na sve veće nezadovoljstvo.

Rekao je da se o nekim pitanjima suradnje s trećim državama ne može više gledati samo kroz dimenziju vanjske politike, bez konzultacije sa sigurnosnim sektorima, uključujući i ministra unutarnjih poslova u Vijeću EU-a.

“Kada je u pitanju budućnost vizne politike sigurno je da će se o tome i sigurnosne službe morati više pitati, pa i to kome dati privilegij bezviznog režima, a kome ga ograničiti”, rekao je Božinović.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

S ciljem osiguranja dostatnog, kvalificiranog i kompetentnog kadra u svrhu razvoja održivog i pristupačnog turizma, ministar turizma i sporta Tonči Glavina donio je odluke...

Kultura

U svom novom iznimnom prostoru u kompleksu Prve hrvatske štedionice u Oktogonu, koji će nakon kompleksne obnove postati ekskluzivan izložbeni prostor u Zagrebu, Nacionalni...

Vijesti

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid primili su danas u Ministarstvu obrane troje...

Sport

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak u ponedjeljak je objavio fotografije budućeg gradskog stadiona. Arena Bjelovar imat će 3800 mjesta, a ispod nje nalazit će se...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori