Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u utorak navečer da je Hrvatska dogovorila s Rusijom suradnju oko nabave cjepiva, ali kako je na struci da nađe pravi put interventnog uvoza ruskog cjepiva u Hrvatsku.
Beroš je izrazio rezervu prema načinu uvoza koji je učinila Mađarska i kaže da ne zna je li taj način dovoljno siguran.
Mađarska je pribjegla privremenoj upotrebi neodobrenog cjepiva što znači da postoji mogućnost razvoja određenih nuspojava, rekao je Beroš u Dnevniku Nove TV i naglasio da je za rusko cjepivo sve više dokaza da je učinkovito, ali da bi trebalo pričekati dokaze da je i sigurno.
Optimalno bi bilo da glavna regulatorna agencija EMA (Europska agencija za lijekove) odobri to cjepivo jer ona ima iznimno visoke kriterije. Ruski veleposlanik mi je kazao da dozvolu EMA-e očekuju možda početkom travnja, ali o tome će me redovito obavještavati, rekao je ministar zdravstva i dodao da je Rusija spremna.
Zamislite da se uveze neko cjepivo i da se prijave neke nuspojave i transgeneracijski problemi, upozorio je i dodao da hrvatska agencija (HALMED) može u suradnji s europskom agencijom napraviti procjene cjepiva za dva do tri dana, te u slučaju da sve bude u redu, rusko cjepivo bi moglo doći u Hrvatsku vrlo brzo, za pola dana.
Ministar Beroš je istaknuo da Hrvatske očekuje veće količine cjepiva iz drugih izvora i da će se procjepljivanje građana, koje prema ranije najavljivanim planovima kasni, u Hrvatskoj ubrzati.
Glede organizacije cijepljenja, Beroš je kazao da je razgovarao s predstavnicima svih županija da se nađe dovoljno veliki prostor i timove koji to mogu raditi, te da je iz 90 posto županijskih zavoda za javno zdravstvo dobio podatke da su određene točne lokacije s imenima voditelja timova, kao i da je u Zagrebu spremno 19 takvih lokacija.
U vezi s dugovima veledrogerijama, a zbog kojih dobavljači one prijete blokadom sustava zdravstva, Beroš je poručio da će učiniti sve kako bi se spriječile blokade hrvatskih bolnica te da će naći načina da se riješe dugovanja.
U najveće razloge nastanka dugova ubraja nedovoljnu stopu javnog izdvajanja za zdravstvo u Hrvatskoj i povećanje plaća koje ide iz istih izvora.
Izdvajanje za zdravstveni proračun iznosi 861 euro po glavi stanovnika, što je 8,6 posto od BDP-a, dok europski prosjek iznosi 3100 eura. U budućnosti ćemo morati povećati izdvajanje za zdravstvo, kazao je.
Također, mjesečna suma novaca koje bolnice dobivaju su premale pa su sad povišene. Godišnje na zdravstvo trošimo između 23 i 27 milijardi kuna, u što ulaze i plaće.
Plaće su zadnjih nekoliko godina porasle 24 posto, a samo prošle godine 12 posto, a to povećanje nije pratilo povećanje limita bolnicama, pa su bolnice da bi platile plaće ostale bez novaca za veledrogerije, kazao je.
Za traženje zaposlenike u sanitetu za povećanjem koeficijenta ocijenio je da je opravdano, ali je dodao da se oni ne mogu izjednačiti s koeficijentom vozaču kola Hitne pomoći, jer su vozači Hitne pomoći puno više u riziku.
U Ministarstvu zdravstva radi radna skupina koja se usuglasila da se koeficijenti povećaju, kazao je i zaključio da hrvatsko zdravstvo nakon što prođe Covid zahtijeva također ozbiljno liječenje i reforme.
Odgovarajući na pitanja o prekorednim cijepljenjima, ministar Beroš je kazao da je postojalo više kriterije po kojima je majka ravnateljice bolnice Fran Mihaljević Alemke Markotić mogla biti cijepljena, ali da ne može tvrditi je li to bio optimalni put jer se kao ministar ne bavi pojedinim slučajevima.
“U slučaju nepravilnosti u ustanovu će se uputiti inspekcija. Ako je propust u postupanju uputit će se predmet Hrvatskoj liječničkoj komori koja će sukladno kodeksu etike i deontologije odlučivati o disciplinskoj odgovornosti, a u slučaju detekcije drugih elemenata bit će predmet upućen na daljnje postupanje DORH-u”, zaključio je ministar Beroš.
Izvor: Hina
