Connect with us

Upišite traženi pojam

Na slici Vili Beroš i Tomislav Dulibić, foto HINA/ Tomislav Pavlek/ tp

Vijesti

Tek 500-tinjak djelatnika se odazvalo štrajku: Ekskluzivno donosimo komentar kolega koji se protive štrajku

U posjedu smo ekskluzivnog dopisa radiološkog tehnologa (ime poznato redakciji) upućenog Ministarstvu zdravstva kojim iskazuje punu podršku resornom ministru Viliju Berošu te daje svoje viđenje situacije navodeći nekoliko egzaktnih i lako provjerljivih podataka, koji znatno odskaču od onoga što pokretači štrajka nastoje prezentirati javnosti.

U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

”S obzirom na novonastale neugodne događaje sindikata Zajedno dozvolite da vas obavijestim o neistinitim činjenicama kojima sindikat Zajedno želi obmanuti javnost.

Sindikat Zajedno želi ukazati (po njima) na nepravilnosti koeficijenata prikazujući kako radiološki tehnolozi kao prvostupnici imaju male plaće. To predvodi radiološka sekcija unutar Sindikata Zajedno koje zastupaju Adrijana Lukačević (KBC Zagreb ), Barbara Juratović Martinjak (OB Koprivnica ), Ivanka Herman (Institut za zračenje ), Monika Filipović (KBC Sestre milosrdnice) te sudjeluju u organizaciji i sastavljanju rasporeda rada radioloških tehnologa te na taj način diskriminiraju ostale kolegice i kolege koji ne pristaju na njihov štrajk.

Mi koji se ne slažemo sa njihovom politikom na taj smo način izvrgnuti pritisku jer su nam dijagnostički i radioterapijski postupci i liječenje pacijenata na prvom mjestu.

Važna je činjenica da vrlo mali broj radioloških tehnologa ima1400 eura mjesečni prihod kao plaću uz koeficijent 1.95. To je osnovica koju dobivaju oni koji rade samo smjenski rad tj. ujutro ili popodne. Kada se pribroje godine radnog staža, to naravno utječe na rast plaća. Većina radioloških tehnologa ima veću plaću i prosjek je oko 2300 do 2600 eura pa čak do 3600 eura mjesečno netto jer rade ne samo u smjenama nego i u dežurstvima i pripravnostima za angio sale, kirurške sale itd. Svaki prekovremeni sat se pošteno odradi i plati. Postoji još mogućnost dodatno zaraditi kroz plaćene screeninge mamografije ili screeninge msct-a pluća te ostale pogodnosti koje se provode kroz nacionalne programe koje provodi ministarstvo. To se sve može provjeriti u Komori zdravstvenih radnika jer svaki član ima obavezu plaćati članarinu od 0.8 % od netto plaće i na taj se način mogu vidjeti i izračunati mjesečne plaće. Također Sindikat Zajedno traži veći koeficijent za magistre radiološke tehnologije, no magistri radiološke tehnologije nisu ni uvedeni u zakon o djelatnostima u zdravstvu radiološke tehnologije pa prema tome ni ne mogu imati koeficijent. Da se ne bi bavili samo plaćama postoje i druge činjenice, a to je da radiološki tehnolozi nemaju kompetencije niti ovlasti određivati prioritete snimanja i liječenja pacijenata. Ni onkoloških ni hematoloških niti bilo kojih drugih. Time rade štetu pacijentu i ugrožavaju njihovo zdravstveno stanje i život.

Većina nas (u ime kojih vam i pišem) ne želi sudjelovati u njihovom štrajku. Predstojnici klinika i zavoda (dakle liječnici) trebaju organizirati službu da sve funkcionira, a ne da im radiološki tehnolozi koji su na vodećim funkcijama upravljaju klinikama i zavodima. Profesori, docenti i ostali liječnici su odgovorni za upravljanje sustava, a ne da već gore spomenuta imena uz ostale provode svoje upravljanje i kontrolu. Sindikat Zajedno radi pritisak i na Komoru zdravstvenih radnika da ih Komora podrži u štrajku. Naravno da ih Komora neće podržati niti će sudjelovati u tome. Imate našu podršku u politici upravljanja sustavom i nemojte pristati na njihova potraživanja jer nisu opravdana – stoji u zaključku.

Ministar zdravstva Vili Beroš nakon konferencije za medije povodom uspostave preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini, komentirao je tijek današnjeg štrajka:

“Mi smo imali video konferenciju jučer navečer s ravnateljima. Naš zadatak je organizirati pružanje zdravstvene zaštite i da što manje pacijenata, po mogućnosti nitko, ne ostane bez pregleda ili dijagnostičke pretrage. Apsolutno je naglašeno da nikakvi nelegitimni pritisci na osobe koje su u štrajku ne smiju biti prisutni. S druge strane, jasno smo definirali tko je onaj koji može procijeniti o kakvom se stanju radi, je li riječ o stanju koje može dovesti do komplikacija ili je riječ o stanju koje ne traži aktivan tretman. U zdravstvenom sustavu to mogu biti samo nositelji zdravstvene djelatnosti, ako je to prijepor, stat ću na stranu ravnatelja i liječnika”, kazao je ministar.

“To nije pravi način štrajkanja, zna se kako se štrajka”

Ministar je istaknuo da su ga ravnatelji upozorili na agitiranje pred ulazima u bolnice: “Pacijenti se vraćaju i odgađaju se pregledi, to nije pravi način štrajkanja, zna se kako se štrajka. Sve one koji štrajkaju pozivam da to čine sukladno zakonu.”

Beroš je istaknuo da se štrajk događa u trenutku kada je Vlada napravila povijesni potez i povećala plaće u zdravstvenom sustavu: “Došli smo do činjenice da je ukupni trošak za povećanje plaća zdravstvenih djelatnika s planiranih 270 milijuna eura došao na 528 milijuna eura.”

“Žalosti me da netko ne želi razgovarati, da netko ucjenjuje, a štrajk je najbolji pokazatelj njihovih aktivnosti, a ne žele kroz institucionalni okvir rješavati probleme i otvorena pitanja kojih ima, ali zakon je propisao pravni lijek. Sve silne nelogičnosti mogli su artikulirati na vijeću i to bi se rješavalo za stolom. Još jednom pozivam na razgovor, a ne na ucjene. Riješit ćemo, hoće li to biti mjesec i pol, dva i pol mjeseca, za četiri mjeseca, ali će se sigurno riješiti”, dodao je ministar.

Beroš je naveo da je Vlada imenovala pregovarački odbor za kolektivno pregovaranje: “Ti ljudi imaju namjeru razgovarati, ali nakon štrajka ja postavljam pitanje: želi li oni dijalog? Ako ga žele, u četvrtak su mogli doći i artikulirati probleme. Ono što je najveći problem je pružanje zdravstvene zaštite. Vjerujem da ćemo se uspjeti organizirati jer smo se uspijevali u kompliciranijim uvjetima organizirati. Prema našim spoznajama, od strane ravnatelja svih ustanova, dobio sam informaciju da je štrajkaša ispod 600, 14 zdravstvenih ustanova radi bez opterećenja.”

“Ono što me posebno brine je da je možda pitanje određenih kvalifikacija u zdravstvu dodatno potaknulo ovaj problem i ovaj štrajk. To pitanje moramo sustavno riješiti. Nije normalno ni logično da u Hrvatskoj postoji više magistara sestrinstva nego u cijeloj UK. Naravno da su oni potrebni, i već smo imali razgovor s ministrom Fuchsom oko planiranja potrebe za edukacijom. Mi educiramo kadrove koji nam ne trebaju, a ne educiramo kadrove koji nam trebaju”, istaknuo je.

Beroš je kazao da se kadrovi u zdravstvu moraju planirati na osnovi stvarnih potreba: “Jedan od elemenata, možda i najveći za ovaj štrajk, krije su u tome.”

Ministar je naveo da Ministarstvo želi razgovarati, ali ne putem ucjene.

Beroš je još jednom istaknuo da je plaća u zdravstvenom sustavu svima narasla.

“Neću reći da nema pogrešaka, ali idemo razgovarati. Dodatni zahtjev je povećanje osnovice i povećanje toplog obroka. Kreće pregovaranje, imamo pregovarački tim, u četvrtak je prvi sastanak za granski kolektivni pregovor, tamo je mjesto za razgovor. Mi ih dalje pozivamo”, kazao je Beroš.

Ministar smatra da razgovor o preventivnim pregledima, koje je danas predstavio na konferenciji, nije ironičan na današnji dan, jer prema njegovim informacijama gotovo da i nije bilo nikakvih otkazivanja dijagnostike.

Naglasio je i da će provjeriti informacije o otkazivanjima današnjih pregleda, iako je uvjeren da nitko tko je životno ugrožen nije odbijen te je vjerojatno riječ o redovitim pregledima: “To nije način.”

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u sinoćnjem Dnevniku HTV-a, gdje je govorio o aktualnim političkim temama. Kad je riječ o izboru ustavnih sudaca,...

Politika

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Hrvatska vojska organizirali su 6. prosinca 2024., jedinstven događaj u Puli pod nazivom Postani hrvatski vojnik. Okupio je stotine...

Vijesti

Posada Hrvatskog ratnog zrakoplovstva danas 7. prosinca 2024. godine sudjelovala je u hitnoj medicinskoj akciji prijevoza novorođenčeta u inkubatoru iz Opće bolnice Dubrovnik do...

Politika

Trodnevna konferencija u Šibeniku okupila gotovo 1000 predstavnika županija, gradova, općina regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika U sklopu ovogodišnje konferencije Dani regionalnoga razvoja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori