Connect with us

Upišite traženi pojam

izvor: Facebook profil dr. Andreje Marić

Politika

Andreja Marić (SDP): Reformom zdravstva bolesnici ne smiju biti oštećeni manjom dostupnošću zdravstvenim uslugama

U cijelosti donosimo slobodni govor saborske zastupnice SDP-a i liječnice Andreje Marić tijekom saborske sjednice održane 14. prosinca:

”Naš zdravstveni sustav nije održiv organizacijski, kadrovski, niti financijski, priznao je i sam ministar Beroš.

Financijska neodrživost najvažniji je problem u našem zdravstvu. Niske su cijene zdravstvenih usluga koje monopolistički određuje HZZO, premali limiti koji se dodjeljuju zdravstvenim ustanovama po tko zna kojim kriterijima, brzorastući dugovi za lijekove i potrošni materijal, nedostatak djelatnika u zdravstvu (uz neravnomjernu raspoređenost i nejednaku opterećenost diljem Hrvatske), kadrovski devastirana primarna zdravstvena zaštita, problem prekovremenih sati, neomogućavanje strukama u zdravstvu koje moraju obaviti pripravnički staž da ga obave- jer država ne osigurava dovoljan broj kvota, odnosno dovoljno novaca, administrativna preopterećenost, visoka smrtnost od onkoloških,  kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, nepraćenje ishoda liječenja, duge liste čekanja, niska zdravstvena pismenost građana,itd.

Nitko od nas, pogotovo medicinari, neće reći da ne želi reformu zdravstva koja bi donijela boljitak građanima i zaposlenicima, da ne želi nove specijalizacije ili  preventivne preglede građana. Ali, reformom zdravstva bolesnici ne smiju biti oštećeni manjom dostupnošću zdravstvenim uslugama.

Osim toga, sve ono što je zamišljeno i navedeno u izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje su izglasane u ožujku 2023.g., lijepo stoji na papiru, no ne rješava bitna pitanja i probleme koji postoje u našem zdravstvu. Stvari se pomiču puževim korakom, zdravstvena administracija je troma i spora.

Nadalje, od 1.1.2024. država preuzima opće i županijske bolnice. Ministar Beroš tvrdi da se prijenosom osnivačkih prava omogućava adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom, reforma i reorganizacija bolničkog zdravstvenog sustava. Nažalost, ministre, niste nas do sada uvjerili da je država dobar gospodar nad onim bolnicama (KBC-ovima i KB-ovima) koji su već pod upravljačkom palicom države. Ove ustanove generiraju oko 70% ukupnog duga u zdravstva. Nismo vidjeli nikakva jamstva, planove i viziju kako će centralizacija bolničkog sustava pridonijeti financijskoj stabilnosti, rješavanju lista čekanja, povećanju dostupnosti zdravstvenih usluga građanima, rasterećenju zdravstvenih djelatnika. Nemamo odgovore na više puta postavljena pitanja: kako će se organizirati zdravstvena djelatnost u tim ustanovama i u kojem opsegu, koje djelatnosti će se obavljati, koji odjeli će ostati u bolnici, koja vrsta pacijenata s obzirom na dijagnoze će se zbrinjavati, gdje će raditi djelatnici ako se ukinu pojedini odjeli. 

Ministarstvo zdravstva planira na razini RH redukciju akutnih kreveta za gotovo 1000, uz povećanje broja stolaca u Dnevnim bolnicama te palijativnih kreveta. Prema nedavno dostavljenim njihovim dokumentima u pojedinim bolnicama zaista se planira potpuno ukidanje pojedinih akutnih odjela, što je neprihvatljivo bez detaljnije analize. Ministarstvo jest pritom dalo mogućnost protuargumentacije na njihove planove, stoga je važno da svaki odjel i svaka bolnica dobro argumentira zašto bi negdje bila prihvatljiva redukcija broja kreveta, a negdje ne, ovisno o broju kadrova, opremljenosti odjela, gravitirajućim pacijentima, broju usluga koje se pružaju, specifičnostima regije, itd. 

Županijske vlasti i vodstva bolnica moraju odgovoriti na sva pitanja zainteresiranih građana, vijećnika ili zaposlenika. Jer se ova problematika tiče svih. A ne da se prepucavaju s oporbenim zastupnicima i vijećnicima, kako je prije nekoliko dana učinila ravnateljica OB Karlovac nakon pressice SDP-a, potvrdivši u svom kvazidemantiju da smo bili u pravu kad smo upozorili da će do smanjenja kreveta ipak doći, a odgovora na naša pitanja nema.

Reorganizacija i poboljšanja u zdravstvenom sustavu su nužna, ali to se ne smije provesti na uštrb naših pacijenata, kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite te uz nezadovoljstvo djelatnika u zdravstvu.

U zdravstvenom sustavu pruži se veliki broj usluga. Zdravstveni sustav nije se urušio prvenstveno zahvaljujući predanom radu i entuzijazmu većine djelatnika u zdravstvu.

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova (GIORB) HZJZ-a na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica bilo je 658.189 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima tijekom 2022. godine (u 2021. godini je bilo 629.776, u 2020. godini je bilo 581.093), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Od toga, 596.118 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 62.071 u kroničnim bolničkim djelatnostima.

Međutim, preko 50% (50.78%) zdravstvenog novca troše bolnice, više od nas u EU troši samo Cipar (53.02%), njega u kući čini nam zanemariv dio potrošnje (0.66%). Za preventivu trošimo svega 4.4% zdravstvenog novca, a u starim članicama EU bar dvostruko više. Za dugotrajnu njegu izvan bolnica  izdvajamo tek 2.65%, dok se primjerice u Austriji troši 13.1%, Irskoj 21%, Švedskoj 25%, Nizozemskoj 27%.

U Sloveniji se izdvaja 37%, a za izvanbolnički sektor 33% zdravstvene potrošnje, dok je u Hrvatskoj za izvanbolničku skrb 16%.

U svim ostalim zemljama bolnička potrošnja također iznosi oko 30-40% jer se većina zdravstvenih problema rješava na razini primarne zdravstvene zaštite, do čak 75%. No kod nas je PZZ kadrovski devastirana, administrativno preopterećena i našim građanima je jednostavnije dolaziti u hitne službe bolnica nego kod svojih obiteljskih liječnika. Nužno je ojačati PZZ, a rasteretiti bolničku zdravstvenu zaštitu, pa ne samo da će troškovi biti manji, već će i liste čekanja biti kraće, jer će se zdravstveni djelatnici u bolnicama, u kojima se obavlja veći dio pretraga i pregleda na koje se čeka, moći organizirati u tom smjeru.

Hrvatska je europski prvak u liječenju u dnevnim bolnicama, kod nas se taj oblik liječenja zagovara kao najpoželjniji model liječenja zbog manjeg zdravstvenog troška i kraćeg boravka u bolnici. U Hrvatskoj je taj udio 11% u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji, iza nas je Rumunjska s 9.54%, Portugal 7.11%, Belgija svega 6.99%.

Sadašnja administracija planira dodatno povećati broj stolaca u dnevnim bolnicama i povećanje broja palijativnih kreveta (što će administrativno rasteretiti akutne krevete u bolnicama), no i dalje se ne osnažuje vanbolnička skrb. A to nam mora biti prioritet.”

Povezane vijesti

Top Tema

Predsjednička kandidatkinja Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin u fokus je svoje kampanje stavila poboljšanje stanja u hrvatskom zdravstvu, no na...

Top Tema

O ravnatelju HZZO-a Lucijanu Vukeliću i ravnatelju KBC-u Rijeka Alenu Ružiću Objektivno.hr je pisao uoči Beroševog uhićenja i smjene, a sada to dopunjuje njihovim...

Politika

Vršiteljica dužnosti ministra zdravstva Irena Hrstić gostovala je u Dnevniku HTV-a. Govorila je o smjeni ministra Beroša i procesu javne nabave. Hrstić je naglasila...

Vijesti

Nastavno na nedavne medijske istupe članova sindikata ”Zajedno” potrebno je javnost upoznati s činjenicom kako je Ministarstvo zdravstva dosljedno u pozivima na dijalog. I...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori