Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Parizu na sastanku o miru i sigurnosti u Ukrajini, u organizaciji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera. Na sastanku je sudjelovalo 30-ak članica Europske unije i NATO-a te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U izjavi za medije nakon sastanka premijer Plenković kazao je da je riječ o širem formatu sastanka zemalja koje već tri godine snažno podupiru Ukrajinu, prije svega politički, diplomatski, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno.
Stoga je i Hrvatska pozvana na sastanak, dodao je, kao jedna od zemalja koja je imala, a osobito hrvatska Vlada, konzistentnu politiku potpore Ukrajini kao žrtvi ruske agresije. Današnje teme odnosile su se na mirovni proces, a predsjednik Zelenski ih je izvijestio o dosadašnjim razgovorima Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država.
Zelenski je, dodao je premijer, izrazio želju da se postigne, prije svega, primirje i da ono bude funkcionalno te da omogući prestanak ruskih napada na infrastrukturu, a osobito energetsku infrastrukturu Ukrajine.
“Danas je ovdje bilo jako puno zemalja koje žele nastaviti pomagati Ukrajini, kao što će to činiti i Hrvatska, bez da imaju ambiciju slati svoju vojsku na ukrajinski teritorij, što sam i ja jasno kazao”, istaknuo je predsjednik Vlade.
Poručio je da će Vlada nastaviti sa snažnom potporom Ukrajini, podsjetivši na dosadašnjih 12 paketa vojne pomoći, jer samo snažna Ukrajina i politički i vojno može biti ravnopravan sudionik pregovora koji slijede.
“Ova rasprava danas u Parizu bila je i rasprava o sigurnosnoj arhitekturi Europe, a za Hrvatsku je, kao mladu državu, izrazito važno da bude za stolom tamo gdje se odlučuje o pitanjima koja su vezana i za našu slobodu, našu sigurnost, gospodarsku i društvenu stabilnost”, naglasio je.
U tom je kontekstu podsjetio da je Vlada na svojoj sjednici jučer donijela 8. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, što je također jedna od posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Stoga se nitko ne može praviti da se taj širi proces relativno daleko od naših granica ne reflektira i na našu sigurnost i na našu gospodarsku i socijalnu situaciju.
“Mi ćemo se stoga zalagati za poštovanje međunarodnog prava, u pogledu ostvarivanja trajnog i stabilnoga mira”, poručio je naglasivši kako su svi za mir, o čemu vlada konsenzus.
Međutim, Hrvatska sigurno neće priznati nelegalnu okupaciju i aneksiju ukrajinskih teritorija od strane Rusije i uključivanje tih ukrajinskih regija u ustavnopravni poredak Rusije. Hrvatska će i u budućnosti voditi računa da participira u svim međunarodnim inicijativama koje su važne za mir kako bi iskoristila i svoje iskustvo, a prije svega iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Današnji sastanak ovog karaktera održan je u najširem formatu u protekla dva mjeseca i nastavit će se i na najvišoj političkoj razini i na diplomatskoj razini. Upitan o sastavu eventualnih snaga koje bi se u budućnosti rasporedile u Ukrajini, premijer Plenković kazao je kako je još jako daleko od tih odluka pa se danas o tome nije raspravljalo.
Danas su bili vrlo načelni široki politički razgovori. O tome će biti vrijeme za razgovor kad se steknu uvjeti, a danas ti uvjeti još nisu tu, ustvrdio je premijer Plenković.
Pojasnio je da je ključni preduvjet bilo kakve participacije bilo koje zemlje na teritoriju Ukrajine u osiguravanju mira prije svega postizanje primirja i mirovnog plana.
Postoji nekoliko scenarija, dodao je, a jedan od scenarija koji bi bio prihvatljiv i za Ukrajinu i za Rusiju je da se eventualno pod okriljem i međunarodno pravnim temeljem Ujedinjenih naroda dopusti dolazak neke UN-ove misije u kojoj bi izgledno bili vojnici koji ne dolaze ni iz zemalja članica NATO-a ni članica Europske unije.
Ono o čemu se razgovara, osobito među onim zemljama koje su i na taj način spremne sudjelovati da se osigurava mir, je da to bude prije svega snažna ukrajinska vojska i sudjelovanje onih zemalja koji imaju kapacitete i političku volju da idu u Ukrajinu i budu svojevrsno jamstvo i odvraćajući element za daljnju rusku agresiju na Ukrajinu, uz želju svih da u pozadini stoji i podrška SAD-a.
Temeljni cilj Rusije u ovom kontekstu, pojasnio je premijer, bilo je prvo unijeti podjele u NATO-u, zatim unijeti nejedinstvo unutar Europske unije. Treće je iskoristiti pregovore o miru za reetabliranje svog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama te preko tog dijaloga u potpunosti rehabilitirati svoj međunarodni položaj.
U ovom joj je trenutku važnije iskoristiti taj proces da bi se vratila na međunarodnu scenu, nego što je zanimaju nijanse i detalji o primirju ili mirovnom sporazumu.
Naravno da se prema članku u Ustavu postoje teme o kojima se treba prethodno usuglašavati o vanjskoj politici, međutim ovo su teme gdje imaju divergentne stavove od početka.
Primjerice, dodao je, predsjednik Hrvatskog sabora otputovat će u Ukrajinu i sudjelovati na summitu u Buči, a u tom je kontekstu dodao da je Hrvatska u posljednje tri godine bila domaćin čak triju velikih međunarodnih konferencija – Krimske platforme, prve međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine te sastanak Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe u Dubrovniku na kojem je sudjelovao i predsjednik Zelenski.
“Hrvatska Vlada vodi konzistentnu i principijelnu politiku utemeljenu na međunarodnom pravu, na našim iskustvima i na pomoći žrtvi i to ćemo činiti i dalje. Voljeli bismo da nam se u toj, po našem dubokom uvjerenju, potpuno ispravnoj politici priključi predsjednik, pa i oporba”, poručio je podsjetivši da oni do sada nisu bili spremni podržati ni vrlo simboličnu participaciju Hrvatske u misiji vojne pomoći Europske unije, ni u NATO-ovoj logističkoj potpori.
“Nema tu direktive ni iz NATO-a ni iz Europske unije. Ima naša vlastita politička prosudba o vanjskopolitičkim i nacionalnim interesima Hrvatske koje čvrsto štitimo”, poručio je premijer Plenković naglasivši kako sve što smo ostvarili u posljednje vrijeme i ekonomski i financijski i socijalno i razvojno i projektno ostvarujemo lakše jer smo dio tih dviju organizacija.
Sve bi to bilo teže, ustvrdio je, da nismo ovako osnaženi tim članstvima i zato je važno povezivati i vanjskopolitički kontekst i s 8. paketom mjera Vlade od 300 milijuna eura, da bi pomogla onima koji je najpotrebnije u krizama koje sada već traju pet godina, od pandemije do ruske agresije na Ukrajinu.
“Radimo to za dobrobit hrvatskog čovjeka, hrvatskog gospodarstva i hrvatske države”, poručio je.
Uostalom, dodao je, jačanje Hrvatske vojske u zadnjih devet godina dogodilo se u mandatima njegove Vlade.
“Naša je politika cjelovita, konzistentna, principijelna, temeljena na našem iskustvu i pomaže žrtvi, a to je u ovom slučaju Ukrajina, i drži se međunarodnog prava”, zaključio je.
