Izvor: PR Most / ilustracija

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, bivši SDP-ov ministar Siniša Hajdaš Dončić, Zvonimir Troskot iz Mosta i Silvano Hrelja iz HSU-a gostovali su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” i govorili o rekordnom rastu cijena energenata, mjerama Vlade i prijedlozima oporbe kako pomoći najsiromašnijima.

Ministar Tomislav Ćorić rekao je kako je za prošlu godinu bila veća inflacija te da će to rezultati za prosinac i potvrditi.

“Dobra je činjenica da će inflacija u Hrvatskoj biti nešto niža od prosjeka EU-a. Ova godina donijet će korekciju i to Hrvatska kao niti jedna druga članica EU-a ne može izbjeći. Radi se o korekcijama cijena plina i struje. Do travnja će doći do određene korekcije cijena. Vlada će iskoristiti sve svoje alate kako bi rast cijena energenata, koje mi ne kontroliramo, u potpunosti bio što je moguće manji. Nije nevažno kako će cijene plina i struje kretati u sljedeća dva i pol mjeseca radi kalkulacija i procjena cijena za sljedeće razdoblje. Ako se gleda 2021. godina, porast cijene plina bio bi značajan. Upravo zbog toga ćemo pričekati još neko vrijeme. Ove godine nas može dočekati smirenje stanja na plinskom tržištu, rješenja geostrateških pitanja na relaciji EU-Rusija i nekih drugih. Kontinuirano analiziramo situaciju i reagirat ćemo na vrijeme. Od 1. travnja 2022. godine učinit ćemo sve da spriječimo rast kakav su doživjele druge zemlje EU-a”, rekao je Ćorić.

Siniša Hajdaš Dončić je istaknuo kako očekuje jasnu intervenciju Vlade Republike Hrvatske i najavio je kako će SDP oko toga biti glasan u Saboru.

“Hrvatski razvojni problem je energetska nesigurnost i sada bi trebali iskoristiti MPO i napraviti generalnu transformaciju. U zadnjih deset godina smo od zemlje koja je imala 68 posto u proizvodnji plina došli smo do zemlje koja 70 posto plina uvozi. Naravno da onda više ne ovisimo samo o sebi nego i o geostrateškim igrama, o jednom nedostatku alata za bolju energetsku politiku. Zabrinjavajuće je u Hrvatskoj da su hrana i energija 42 posto zastupljena, tu smo s Litvom i Poljskom u najgorem položaju, zemlja s niskom dohotka. Tako da građani moraju na drugačiji način promatrati poskupljenja s ukupnom pričom o inflaciji. Sada Vlada može intervenirati kroz određene mjere. Ključni problem je tržište finalnih proizvoda. Treba jačati agenciju za zaštitu tržišta nadmetanja koja može reagirati i udariti po trgovačkim lancima i smanjivati barijere što je posao ministra gospodarstva. Samo se tako može utjecati na dodatnu liberalizaciju maloprodaje. Predložit ćemo da se uvedu vaučeri za plin za socijalne skupine, reforma daljnje poljoprivredne politike i jednokratni transferi socijalno ugroženim skupinama”, rekao je.

Zvonimir Troskot je istaknuo kako mu je čudno da 7-8 tjedana prije nego će doći do zaključavanja cijena na tržištima da se ne izbacuju cijene kako bi ljudi znali s čim mogu kalkulirati u mjesecima koji dolaze.

“Što se tiče cijene plina postoje dva scenarija. Jedan je da će završiti cijena plina na nekih 70 eura, druga je da će završiti na nekih 80 eura što znači da će kroz ta dva scenarija godišnje poskupjeti plin između 2700 i 3700 kuna. Tako da bi 660 do 750 kuna mogli biti mjesečni troškovi plina, ovisno ovisno o završnim cijenama na tržištu”, rekao je.

Istaknuo je kako se opskrbljivači nalaze u vrlo teškoj situaciji zato što nabavljaju po vrlo skupim cijenama i po reguliranim bi trebali prodavati.

“Hoće li ići u zamrzavanje cijena? Ako se spominju vaučeri, onda se treba spomenuti i vaučere koji se daju poduzećima. Treća opcija je smanjenje trošarina i PDV-a, ali onda se dovodimo u ozbiljnu situaciju ulaska u eurozonu što je postavljeno kao preambiciozni cilj. Četvrta opcija je nabavljanje plina preko EU-a s obzirom na to da to daje veliku moć”, rekao je.

Ćorić je rekao kako je Troskot jedan od dežurnih Mostovih katastrofičara koji u svakoj emisiji neovisno o temi obrazlaže crnu budućnost Hrvatske i Europe.

“Nije moguće podizati poduzeća jer nitko u Europi neće raditi zbog pravila tržišnog natjecanja. Ulazak u eurozonu nije problematičan i nismo nespremni. U Hrvatskoj sustav vaučera već sada postoji gdje 60 tisuća kućanstava tijekom 2021. prima vaučere u iznosu od 200 kuna i za to je potrošeno 116 milijuna kuna. Pitanje zajedničkog nabavka plina na razini EU-a nije pitanje koje će se uspjeti riješiti brzo jer sve zemlje imaju različite energetske politike, a to vodi i do različitih cijena dobave tog istog plina. Kalkulacija oko povećanja cijene plina od gospodina Troskota neće biti točna. Neozbiljno je kalkulirati i unositi psihozu među građane i poduzetnike, a to Troskot u svakoj emisiji radi”, rekao je Ćorić za HRT.