Porazgovarali smo s g. Igorom Vujovićem, predsjednikom Društva Potrošač vezano uz slučaj Franak, kolektivne parnice te općenito prava potrošača u današnje vrijeme u Republici Hrvatskoj, evo što smo saznali…
- Društvo Potrošač pokrenuo je prvu parnicu zbog nezakonite preplate protiv HT-a i RH u ime 42 000 potrošača još ranih 2000tih godina, a što je bila svojevrsna preteča ‘kolektivne parnice’. Koji je status te tužbe sada? Recite nam malo više o tome?
Tako je, Društvo Potrošač uočilo je kako je Hrvatski Telekom d.d. nezakonito naplaćivao pretplatu korisnicima nepokretne mreže na način da je obračunavao svaku započetu sekundu razgovora kao minutu. Način na koji je HT d.d. vršio obračun proizlazio je iz ugovora sklopljenim s Republikom Hrvatskom, a kojim je Republika Hrvatska na HT d.d. prenijela više prava nego li što je i sama imala.
2004.g. zajedno sa svojim odvjetničkim timom, Odvjetničkim društvom Dragičević i partneri d.o.o. podnijeli smo tužbu Općinskom sudu u Zagrebu u ime 6 potrošača i u ime Društva potrošač protiv HT d.d. i Republike Hrvatske, a radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o izmjeni Ugovora o koncesiji za obavljanje javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži zaključen 30.7.2001.g. te Dodataka 1. Ugovora o izmjeni Ugovora o koncesiji te isplate preplaćenih iznosa potrošačima. Istovremeno, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podneseno je 42 000 zahtjeva za mirno rješenje spora, a koji su preduvjet za pokretanje postupka protiv Republike Hrvatske. Nakon navedenoga, Republika Hrvatska i HT d.d. ponudili su sklapanje nagodbe, međutim istu nisu nikada ispoštovali. Naprotiv, postupak u ime 6 potrošača nastavio se voditi te je pravomoćno završen tek krajem 2022.g. i to na način da su potrošači i Društvo potrošač uspjeli u postupku, Ugovor između HT d.d. i RH utvrđen je ništetnim, te je naloženo isplatiti potrošačima preplaćene iznose.
S obzirom da je tek navedenom presudom utvrđena ništetnost ugovora a koji je bio osnov za obračun preplate, to svi ostali potrošači i to ne samo 42 000 potrošača za koje imamo punomoći, već i ostalih 1350 000 korisnika, ima mogućnost podnijeti tužbu radi nezakonito naplaćene pretplate.
Povodom navedenog pitanja, a s obzirom na veliki broj zainteresiranih i potencijalnih tužitelja obraćali smo se u nekoliko navrata i Državnom odvjetništvu RH i Vladi RH međutim na iste dopise ne dobivamo odgovor. Izgleda kao da Vlada RH nije zainteresirana da se tužbeni zahtjevi minimalno 42 000 građana Republike Hrvatske riješe, a čime se generiraju novi troškovi koje ćemo u konačnici opet snositi svi mi porezni obveznici. Držimo takvo ponašanje i stav države vrlo neodgovorenim.
- Savez Potrošač pokrenuo je prvu kolektivnu parnicu u Republici Hrvatskoj i to u slučaju franak. Da li je navedeno točno? Možete li nam objasniti kakva je funkcija Udruge franak u predmetnom postupku s obzirom na njihovu izrazitu medijsku vidljivost?
Tako je, Savez Potrošač tada na čelu s Ilijom Rkmanom, pokrenuo je revolucionarnu kolektivnu parnicu protiv banaka u slučaju franak, a koji slučaj je danas vjerojatno poznat svima u Republici Hrvatskoj. U to doba, radilo se uistinu o nečemu novom, te smo zajedno s našim pravnim savjetnicima i odvjetnicima pristupili navedenom problemu izrazito odgovorno i oprezno, a što je u konačnici rezultiralo i uspjehom u kolektivnoj parnici, a koja je i dan danas osnov za podnošenje tužbe svim potrošačima koji su u razdoblju od 2004.g. do 2008.g. imali kredite u CHF a kako bi ostvarili povrat preplaćenih iznosa s osnove ništetnih ugovornih odredbi. Savez potrošač temeljem zakona bilo je jedno od pravnih osoba koja ima ovlasti pokretati kolektivnu parnicu, za razliku od Udruge franak. Udruga franak, u dogovoru i koordinaciji sa Savezom potrošač imala je ulogu medijskog osvjetljavanja teme ništetnosti ugovornih odredba ugovora o kreditu sklopljenih u CHF. Negdje uslijed svih ovih godina, suradnja s Udrugom franak se smanjila te je Udruga franak preuzela ‘odgovornost’ za kolektivnu parnicu, a što je u potpunosti pogrešno, međutim, u svakom slučaju nama je drago da smo s navedenom parnicom uspjeli te se nadamo da će što veći broj potrošača ostvariti svoja prava na obeštečenje u pojedinačnim postupcima.
- Kako komentirate činjenicu da Vrhovni sud RH i dalje nije iznio pravno stajalište vezano uz pravo na obeštečenje potrošača koji su svoje ugovore o kreditu u valuti CHF konvertirali u valutu EUR?
Smatramo da je navedeno ponašanje Vrhovnog suda RH vrlo neodgovorno prema građanima Republike Hrvatske te kako nema opravdanja za takvo odugovlačenje u iznošenju pravnog stajališta, a koje će prije ili kasnije morati izaći na vidjelo. Također, smatramo da nema nikakvog pravnog osnova da bi se radila razlika između konvertiranih i nekonvertiranih kredita, s obzirom da sklapanjem Aneksa ugovora o konverziji nije mogao konvalidirati raniji ugovor u CHF odnosno njegovi dijelovi.
Vjerujemo da će Vrhovni sud Rh vrlo brzo dati i svoju potvrdu u vidu pravnog stajališta.
- Zadnjih nekoliko mjeseci u medijima se stalno spominje da će nastupiti zastara za pojedinačna potraživanja potrošača prema bankama u predmetu franak? Što nam možete reći o navedenom i što biste poručili potrošačima?
Tako je, 14.6.2023.g. nastupa zastara za potraživanja potrošača prema bankama s osnove ništetnosti ugovorne odredbe vezane uz valutnu klauzulu, a u odnosu na Sberbank d.d. (danas Nova hrvatska banak d.d.) i u odnosu na ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi. Navedeno znači da će za tužbe podnesene nakon 14.6.2023.g. banke valjano moći isticati prigovor zastare, te će tužitelji u takvom slučaju sa svojim zahtjevima biti odbijeni.
S obzirom na navedeno, predlažemo i pozivamo sve potrošače koji svoje tužbe još nisu podnijeli da to učine do 14.6.2023.g. bez obzira jesu li kredite otplatili ili nisu te bez obzira da li su ih konvertirali u valutu EUR. Jedino podnošenje tužbe omogući će im ostvarenje obeštećenja.
Za sve potrošače kojima je potrebna pravna pomoć ili savjet, pozivamo ih da nam se jave putem naših pravnih savjetnika, Odvjetničkog društva Dragičević i partneri d.o.o., na email adresu: dragicevic.franak@gmail.com
