Connect with us

Upišite traženi pojam

Twitter (Liz Truss)

Politika

Ujedinjeno Kraljevstvo na velikoj prekretnici nakon smrti Kraljice Elizabete II: ”Beskrupulozna i ambiciozna” nova britanska premijerka

Davor Gjenero: Je li Liz Truss kratkotrajna politička zvijezda, ili ima šansu uspostaviti dugotrajniju administraciju i relevantniji utjecaj na procese u svojoj zemlji?

Piše: Andrea Latinović

Kada je nova britanska premijerka Liz Truss u utorak, 6. rujna 2022. godine primljena u svečanu audijenciju kod Njezinog Veličanstva, kraljice Elizabete II, zacijelo ni jedna, ni druga nisu slutile da će to biti posljednji službeni zadatak britanske kraljevske ikone.

Samo dva dana kasnije, u četvrtak, 8. rujna, u poslijepodnevnim satima, najdugovječnija monarhinja na svijetu, preminula je mirno u okružju svoje obitelji u omiljenom škotskom dvorcu Balmoral, u 96. godini života, nakon punih 70 godina vladavine. Ne samo Velikom Britanijom, već i svim članicama Commonwealtha.

Tragičan događaj kao početak premijerskog mandata

Liz Truss posljednja je političarka koja se rukovala s Elizabetom, započevši, nažalost, tim tragičnim događajem svoju premijersku karijeru.

No, najprije upoznajmo čitatelje tko je uopće ova 47-godišnjakinja, treća žena na toj poziciji u političkom životu Ujedinjenog Kraljevstva, nakon dugovječne i nikad dostignute ”Željezne Lady”, Margaret Thatcher i Therese May.

Truss je pobijedila je svog protukandidata Rishija Sunaka na unutarstranačkim izborima vladajuće Konzervativne stranke i tako na čelu stranke i zemlje naslijedila dosadašnjeg premijera Borisa Johnsona, koji je morao podnijeti ostavku nakon niza afera, poznatog i po svojoj nekonvencionalnosti i ponašanju netipičnom za političara, posebice britanskog. 

Doduše, Johnson se dugo opirao pritisku da podnese ostavku, ali na koncu su ga njegova vlada i stranka praktički prisilile na to nizom ostavki i prijetnjom izglasavanja nepovjerenja.

Britanci baš i ne vjeruju novoj predsjednici Vlade

No, Truss nije baš dočekana s oduševljenjem u britanskoj javnosti pa  tako po posljednjim istraživanjima većina britanske javnosti, čak 52 posto, Britanaca smatra da će Truss biti “loša”, čak i “užasna” premijerka, prema anketi YouGova iz prošlog mjeseca. 

Nadalje, 43 posto ispitanika izjavilo je da joj “uopće” ne vjeruje da će se nositi s ključnim problemom rasta životnih troškova. 

Truss je inače od rujna 2021. godine do trenutka dok nije izabrana za premijerku obnašala važnu dužnost ministrice vanjskih poslova u Johnsonovoj vladi, a prije toga, od 2019. dužnost ministrice za žene i jednakost. U Johnsonovoj je Vladi 19. prosinca 2021. imenovana glavnom Vladinom pregovaračicom s Europskom unijom koja predsjeda Partnerskim vijećem EU-UK.

Njezini poznavatelji i politički protivnici opisuju je kao ”beskrajno ambicioznu i beskrupuloznu oportunisticu”.

I njezin je politički put neuobičajen; naime, ona potječe iz ljevičarske obitelji i u mladosti se prvo pridružila centrističkim Liberalnim demokratima pa je u to vrijeme zagovarala prilično progresivne stavove, od legalizacije kanabisa do ukidanja monarhije. 

No, prije 26 godina, točnije, 1996. godine, pridružila se desnim konzervativcima, zatim je radila u privatnom sektoru za naftnog giganta Shell i telekomunikacijsku tvrtku Cable & Wireless, da bi se potom vratila u aktivnu politiku.

Polako se uspinjala ljestvicom u političkoj stranci; postala je zastupnica okruga Jugozapadni Norfolk na istoku Engleske 2010. godine, jedva politički ”preživjevši” izvanbračnu aferu zbog koje je gotovo zauvijek ispala iz političke arene. Ipak, uspjela je opstati, unatoč ovoj neugodnosti koja se godinama vuče iza nje.

Od 2012. godine obnašala je nekoliko ministarskih i drugih dužnosti u obrazovanju, financijama i pravosuđu, a kada je preuzela vođenje Konzervativne stranke, koja trenutno ima uvjerljivu većinu u britanskom parlamentu, Lis Truss automatski je preuzela i funkciju premijera.

Najstarija parlamentarna demokracija na svijetu

Kako će se razvijati daljnja politička situacija na Otoku, dvije i pol godine nakon Brexita i u ozračju u kojem je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon smrti kraljice Elizabete II i dolaskom na tron njezinog sina, 74-godišnjeg Kralja Charlesa, za Objektivno smo razgovarali s uglednim i poznatim političkim analitičarom i vrsnim znalcem međunarodnih odnosa, politologom Davorom Gjenerom.

”Preuzevši vođenje Konzervativne stranke, koja trenutno ima uvjerljivu većinu u britanskom parlamentu, Lis Truss automatski je preuzela i funkciju premijera. U najstarijoj parlamentarnoj demokraciji, naime, podrazumijeva se da je šef parlamentarne većine ujedno i prvi ministar, pa odmah po promjeni vodstva vladajuće stranke, monarh daje investituru novom šefu stranke.

Britanski parlamentarni sustav ima još jednu važnu karakteristiku: tamo ne postoji inkompatibilnost članstva u parlamentu i u izvršnoj vlasti. Time je novi prvi ministar, koji nije vodio svoju stranku na parlamentarne izbore, do neke mjere ograničen, jer budući da kabinet proizlazi iz parlamenta i da ga čine oni koji su izabrani u parlament, prvi ministar bi nekoga tko nije član parlamenta u vladu mogao imenovati samo tako da najprije provede dodatne izbore u nekoj od izbornih jedinica, dakle, da prije toga netko od zastupnika podnese ostavku, kako bi se moglo izabrati novog člana parlamenta”, govori u uvodu naš sugovornik.

No, Gjenero dalje objašnjava situaciju preko La Manchea.

”Prvi prepoznatljivi potez Lis Truss je činjenica da na ključnim ministarskim mjestima nema ‘bijelih muškaraca’. Velika promjena koja se dogodila u odnosu prema poimanju etničkog karaktera Britanije, pripisuje se prije svega trećoj ženi na premijerskoj poziciji.

Međutim, da bi treća žena na poziciji britanskog prvog ministra mogla napraviti ovu promjenu, pretpostavka je bila to da je britanska Konzervativna stranka već ranije vodila politiku integriranja pripadnika manjinskih zajednica. Truss je tek treća žena na čelu britanske vlade, ali zanimljivo je da su i obje njene prethodnice, Margaret Thatcher i Theresa May, bile šefice Konzervativne stranke, što nije baš u skladu s dominantnim stereotipima o odnosu ljevice i desnice prema manjinama i ranjivim skupinama”, podsjeća analitičar.

Nepovoljna i teška situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu

”Truss ulazi u političku arenu u kontroverzno vrijeme. Britanija je pritisnuta dvjema krizama: onom koja je posljedica Brexita i onom koja je posljedica ruske invazije na Ukrajinu i tom invazijom izazvane globalne energetske krize. Preostale su joj dvije godine do redovnih parlamentarnih izbora, a rezultat tih izbora odlučit će hoće li ona biti tek kratkotrajna zvijezda, kao što su to zapravo bili i May i Boris Johnson, ili ima šansu uspostaviti dugotrajniju administraciju i relevantniji utjecaj na procese u svojoj zemlji”, navodi Davor Gjenero.

Truss na ”čistom terenu” nakon Brexita, ali u neprijateljstvu s Moskvom

”Za razliku od May, koja je bila protivnica Brexita, ali nije uspjela s EU dogovoriti meki razlaz i Johnsona, koji je na koncu, unatoč tome što je bio jedan od ključnih pokretača Brexita, na kraju lakše dogovorio uvjete razlaza s Bruxellesom, dakle, za razliku od dvoje njenih prethodnika čije je mandate obilježio Brexit, ona ulazi u arenu kad je Brexit gotova i nepovratna stvar. Ona će se morati baviti nekima od posljedica Brexita, ali to više nije političko pitanje o kojem će se voditi relevantne političke rasprave.

Johnson je u svojem mandatu bilježio samo troškove razlaza s Unijom, a uz malo političke vještine i još više sreće, Truss može početi ubirati političke koristi samostalnosti Britanije. Naime, već za Johnsona, koji se prilično dobro razumio s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, Britanija je obnovila ‘posebne odnose’ s SAD-om, koji su bili potonuli zbog nerazumijevanja, pa i netrpeljivosti između May i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

U novim okolnostima Britanija bi mogla iskoristiti europsku, prije svega njemačku, ovisnost o ruskim energentima i utjecaj te ovisnosti koji smanjuje manevarski prostor europske politike u odnosu na totalitarni režim Vladimira Putina i njegovu agresiju na Ukrajinu. Ruska diplomacija i politika točno je razumjela da bi joj Truss mogla biti još neugodniji protivnik, štoviše otvoreni neprijatelj, nego što je to bio Johnson, pa od tuda i napadi Putinova unutarnjeg kruga- Sergej Lavrov i Dmitrij Medvjedev– na Truss.

Britanija bi se u odnosu prema Rusiji i prema zaustavljanju njena utjecaja na starom kontinentu mogla afirmirati kao ključan partner Sjedinjenim Državama. Njena retorika će ostati tvrda, kakva je i sada, a Britanija bi mogla još više nego do sada- a u njenom mandatu u Foreign Officeu već se jasno vidjela ta namjera- utjecati na procese zaustavljanja ruskog utjecaja i suprotstavljanje kontaminaciji europskog prostora utjecajem Putinovih trabanata”, vrlo precizno analizira Gjenero trenutak u kojem je Liz Truss stupila na europsku i svjetsku političku scenu.

Komentirajući geostratešku situaciju u državama u krugu oko Hrvatske, koja nije nimalo laka, ni bezopasna, Gjenero podsjeća i na vrlo važne aspekte: ”Izboru Liz Truss ne vesele se niti u Srbiji, niti u krugovima oko Milorada Dodika pa niti u cijelom miljeu takozvanog ‘Srpskog sveta”’.

Napetosti ”jastreba” Truss prema Sjevernoj Irskoj, ali i Škotskoj

Nabrajajući dalje s čime se sve nova britanska premijerka suočava u sadašnjem trenutku, analitičar Davor Gjenero kaže i sljedeće:

”Osim ekonomskih problema, Truss ima još jednu unutarnjopolitičku ‘nagaznu minu’, a to su odnosi sa Sjevernoj Irskom pa i Škotskom. Prema Sjevernoj Irskoj profilirala se kao ‘jastreb’, blokirala je provođenje protokola s EU, a to joj snažno zamjeraju i u Bruxellesu, ali i u Washingtonu, a nastavi li takvu politiku, to bi mogao biti razlog za kvarenje odnosa s administracijom predsjednika Bidena.

Kada je riječ o Škotskoj, vidjet ćemo hoće li preuzeti racionalnu meku politiku koju je vodio David Cameron, koji je tom politikom spriječio odvajanje Škotske, ili će nastaviti tvrdom politikom, koju je zagovarao Johnson i bitno zakomplicirao odnose sa škotskom regionalnom vladom.

Što se tiče ekonomske politike, valja očekivati da će Truss biti pragmatična. Kao i svaki konzervativac, u kampanji za izbor u stranci obećavala je porezno rasterećenje i smanjivanje poreza, ali sada već govori o suprotnoj politici, politici pomoći građanima i gospodarstvu državnim transferima. Pragmatizam je uvijek bio obilježje konzervativnih vlada i on im je i omogućio dugotrajnu vladavinu”, zaključuje svoju opsežnu analizu za Objektivno Davor Gjenero.  

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori