U hrvatskim školama nedostaje edukacije o klimatskim promjenama

Hrvatske škole još ne provode sustavnu edukaciju o klimatskim promjenama iako će prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo otvoriti preko milijun radnih mjesta u EU do 2030. godine, kažu nastavnici koji se bave tom temom. Hrvatski učenici najviše znanja o klimatskim promjenama stječu sudjelovanjem u projektima. “U njima se ne priča, već se radi, na što djeca […]

Hrvatske škole još ne provode sustavnu edukaciju o klimatskim promjenama iako će prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo otvoriti preko milijun radnih mjesta u EU do 2030. godine, kažu nastavnici koji se bave tom temom.

Hrvatski učenici najviše znanja o klimatskim promjenama stječu sudjelovanjem u projektima.

“U njima se ne priča, već se radi, na što djeca dobro reagiraju. Imaju osjećaj da se poduzima nešto konkretno”, smatra Sanja Turčić Padavić iz riječke Prve sušačke hrvatske gimnazije.

Ističe da su mladi svjesni da novo vrijeme nosi nove izazove koji se lakše rješavaju zelenim vještinama, ali u kurikulumu nema spomena o takvoj edukaciji.

Nastavnici koji smatraju da je tema bitna, naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema, kaže Turčić Padavić.

“Stečeno znanje prenosim kroz svoj predmet. Da nisam u projektima, vjerojatno ne bih, jer ne bih znala što niti kako”, priznaje.

Studijsko istraživanje o klimatskim promjenama u EU, kojem je Turčić Padavić koordinatorica, provodi se u okviru Erasmus+ projekta i trajat će tri godine.

Ukupno će se proučiti 243 ugrožene biljne i životinjske vrste u trima zemljama. U Hrvatskoj je fokus na fauni, a temeljem rezultata za svaku vrstu bit će predložen inovativan plan oporavka.

Nekoliko hrvatskih škola redovito sudjeluje u nacionalnoj kampanji ‘Zasadi stablo, ne budi panj’ s ciljem ukazivanja važnosti drveća za ublažavanje klimatskih promjena.

Postoje i drugi načini edukacije pa je tako u srpnju Udruga Tatavaka održala radionicu ‘Klimatski kolaž’ na kojoj su sudjelovali i predstavnici Civilne zaštite koji u okviru školskog kurikuluma pripremaju priručnik za smanjenje rizika od katastrofa u okviru školskog kurikuluma.

Italija prva 

Italija je prva u svijetu u škole službeno uvela edukaciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju za što je zaslužan ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti.

Bio je često kritiziran zbog poticanja učenika da umjesto na nastavu idu na prosvjede protiv klimatskih promjena, a znan je i po tome što je na njegov nepopularan prijedlog u talijanski proračun za 2020. uključen porez na plastiku i novi porez na zašećerena pića.

Uz klimatske marševe u 2019. koje su organizirali učenici, obrazovanje o klimi dobilo je značajnu pozornost.

U anketi o klimatskom obrazovanju u Europi iz 2020. prikupljen je 1101 odgovor pri čemu 89 posto pripada obrazovnim djelatnicima. Gotovo svi su se složili da je škola odgovorna za klimatsko obrazovanje, međutim 70 posto ispitanika odgovorilo je da ono u kurikulumu nije dovoljno zastupljeno.

Nedostatak stručnog znanja i osposobljavanja bio je najčešći razlog zašto ga nastavnici nisu mogli uključiti u nastavu, a drugi je bio manjak resursa.

Mali postotak ispitanika iskazao je sumnju u postojanje dokaza o klimatskim promjenama kao ozbiljnom problemu.

Milijun radnih mjesta

Važnost obrazovanja za jačanje europskog okvira zelenih kompetencija naglašena je i na ovogodišnjem Zelenom tjednu EU-a.

Danas postoje inicijative kao što je UNESCO-vo obrazovanje u području klimatskih promjena, eTwinning, Erasmus+, program Škola ambasador Europskog parlamenta (EPAS) i drugi.

“Zeleni plan i borba protiv klimatskih promjena spadaju u prioritetne politike Europskog parlamenta te će se kroz aktivnosti, seminare i programe koje provodi naš Ured posebna pozornost posvetiti ovim temama“, ističu u Uredu Europskog parlamenta (EP) u Hrvatskoj

EPAS se u Hrvatskoj provodi od 2016. i do sada je kroz njega prošlo više od 60 gimnazija i strukovnih škola.

Europski parlament je  još 2019. proglasio klimatsku krizu te pozvao Komisiju na usklađivanje budućih zakonodavnih i proračunskih prijedloga sa ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma.

U lipnju ove godine EP je odobrio novi propis o klimi kojim se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. povećava s 40 na najmanje 55 posto. Također je usvojio stajalište o strategiji o biološkoj raznolikosti do 2030. kojim se želi zaštititi najmanje 30 posto kopna i mora u EU.

Prelazak na niskougljično gospodarstvo otvorit će preko milijun radnih mjesta do 2030. što zahtijeva prekvalifikaciju i nadogradnju više od 120 milijuna Europljana u sljedećih pet godina.

Prema podacima OECD-a, brojne zemlje već su uključile teme zaštite okoliša u nastavne planove, ali još uvijek ne postoji sveobuhvatna strategija na razini EU-a.

Izvor: Hina

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close