Connect with us

Upišite traženi pojam

Izvor: HINA

Politika

Deutsche Welle proglasio naše susjede Putinovim saveznicima

Usprkos međunarodnim protestima, sukob između Rusije i Ukrajine nije u potpunosti izolirao Putina. Koje zemlje su i dalje uz Moskvu i zbog čega?

Bjelorusija

Od manipuliranih predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. Bjelorusija spada među najlojalnije saveznike Rusije. Susjedna država je okrenula leđa Ukrajini u koju su pobjegli mnogi bjeloruski disidenti.

Za Bjelorusiju je Rusija tradicionalno najvažniji trgovinski partner. Moskva nije samo glavni opskrbljivač sirovom naftom i plinom – dvije zemlje su povezane i preko Euroazijske ekonomske unije, utemeljene 2015. koja također uključuje Armeniju, Kazahstan i Kirgistan, javlja Deutsche Welle.

U pogledu sigurnosne politike, Bjelorusija čini stratešku „tampon-zonu” između Moskve i NATO-a. Bjelorusija je članica vojnog saveza koji predvodi Rusija, Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti. Ostale zemlje članice vojnog saveza osnovanog 2002. su Kazahstan, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan.

Kazahstan

Kazahstan je za Putina „jedan od najbližih strateških saveznika i partnera Rusije”. Ova veza je ponovo demonstrirana tijekom nedavnih nereda, početkom ove godine. U znak podrške predsjedniku Kazahstana Kasimu Džomartu Tokajevu, koji je izdao naredbu da se puca na demonstrante, Putin je poslao ruske padobrance.

Partnerstvo s devetom po veličini zemljom na svijetu ima ne samo geostrateške, već i ekonomske razloge, jer Kazahstan ima velika nalazišta nafte i prirodnog plina. Većina plinovoda u zemlji vlasništvo su Gazproma.

Ekonomska međuovisnost se ogleda u trgovinskoj bilanci. Prema podacima OECD-a, Kazahstan je 2019. iz Rusije uvezao robe u vrijednosti od skoro 14 milijardi dolara. Tu je Moskva na prvom mjestu – ispred Kine, Južne Koreje, Njemačke i Italije. Po izvozu, pak, Rusija je na trećem mjestu – na prvom je Kina.

Kina

Početkom veljače, na sastanku u Pekingu u okviru otvaranja Zimskih olimpijskih igara, Rusija i Kina su demonstrirale jedinstvo. Ton se sada malo promijenio. Na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 22. veljače 2022. Kina nije stala na stranu svog ruskog saveznika, nego je sve strane pozvala na suzdržanost.

Odnosi Moskve i Pekinga su sve samo ne uravnoteženi. Kina je važnija Rusiji nego obrnuto. Dok Kina čini skoro petinu ruske vanjske trgovine, ruski udio u vanjskotrgovinskoj bilanci Kine čini samo 2,4 odsto.

Međutim, 2021. je bilateralna trgovina između Rusije i Kine porasla za 36 posto – na 147 milijardi dolara. Usporedbe radi: trgovina između Rusije i EU 2020. je bila u vrijednosti 174 milijardi eura.

Armenija

Armenija sjedi na dvije stolice. S jedne strane, bivša sovjetska republika na Kavkazu je ekonomski ovisna o Rusiji i održava bliske veze s Kremljom. Kao i Kazahstan, zemlja je članica Euroazijske ekonomske unije i Organizacije za kolektivnu sigurnost.

Oko 80 posto opskrbe ove zemlje energentima je u ruskim rukama. Prema njemačkom vanjskotrgovinskom portalu Gtai, Rusija je na prvom mjestu i po uvozu i po izvozu.

Istovremeno, nova vlada Armenije državnog šefa Armena Sarkisijana teži ka zbližavanju sa Zapadom još od „baršunaste revolucije” 2018.

Armenija je članica Vijeća Europe, potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima i potpisala je sporazum o partnerstvu s EU-om 2017. U ratu između Armenije i Azerbejdžana 2020. Moskva je morala pristati na to da se mir prati zajedno s Turskom.

Mađarska

Moskva u Europskoj uniji nema saveznika u pravom smislu riječi, ali može se reći da je mađarski premijer Vikor Orban politički prijatelj Vladimira Putina.

Orban je 2017. kupio ruske nuklearne reaktore i dogovorio zajedničke mađarsko-ruske istraživačke projekte u Svemiru. Nabavio je i rusko cjepivo protiv korone Sputnjik V, koju još nije odobrila Europska agencija za lijekove.

Zauzvrat, Mađarska dobiva ruski plin po povlaštenoj cijeni. Orbanu je ta podrška itekako dobrodošla, jer se 3. travnja održavaju izbori. Osim toga, Mađarskoj prijeti i povlačenje sredstava EU – prema presudi Europskog suda pravde od 16. veljače, Komisija EU-a može poduzeti mjere protiv svojih članica u slučaju nedostataka na polju vladavine prava i može im smanjiti sredstva iz budžeta EU-a.

Srbija

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također prima pomoć u izbornoj kampanji iz Moskve. Prema izvještajima medija, Moskva daje toj zemlji ogroman popust na cijene plina – do svibnja. To bi moglo utjecati i na izvanredne opće izbore 3. travnja.

Vučić, kao i mnogi njegovi sunarodnjaci, Rusiju smatra „velikim bratom”. U znak solidarnosti, Srbija je 25. listopada 2019. postala prva europska zemlja koja je zaključila sporazum o slobodnoj trgovini s Euroazijskom gospodarskom unijom.

Unatoč političkim i kulturnim vezama s Moskvom, Beograd se kreće na dva kolosijeka. Iako Vučić odbacuje sankcije uvedene Moskvi nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, on sada izražava veću suzdržanost nakon ruskog priznanja „narodnih republika“.

Govoreći za list Moscow Times Vučić je rekao da je „Srbija na europskom putu i da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, iako je 85 posto stanovništva na strani Rusije.“

Srbija je kandidatkinja za članstvo u EU-u, a tamošnja vlada želi također smanjiti gospodarsku ovisnost od Moskve. Zato planira izgradnju novog plinovoda koji će Srbiju povezati s grčkom plinskom mrežom.

Venezuela

U Latinskoj Americi Putin uživa simpatije u nekoliko zemalja, što pokazuje nedavni posjet brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara 15.2. – u jeku sukoba između Rusije i Ukrajine. Međutim, najbliži saveznik u regiji je Venezuela. Predsjednik Nicolas Maduro službeno je podržao Rusiju 19. veljače.

Bliski odnosi Moskve i Caracasa zasnivaju se na vojnoj i ekonomskoj suradnji. Rusija je od 2006. posudila toj zemlji oko 17 milijardi dolara, što je čini jednim od najvećih kreditora vlade Venezuele. Veliki dio kredita iskorišten je za kupovinu ruskog oružja.

Prema riječima Aleksandra Sitenka, stručnjaka za odnose tih dviju zemalja, oružje će se koristiti, između ostalog, tijekom vojnih manevara u pograničnom području s Kolumbijom, gdje se kriju bivši pripadnici kolumbijske pobunjeničke vojske FARC. Kolumbija je jedina južnoamerička država koja je „globalni partner” NATO-a. Moskva je zato partnerstvo s Venezuelom klasificirala kao „strateško”.

Dvije zemlje su također blisko povezane u energetskom sektoru. Prema Sitenkovim navodima, glavna briga Rusije je osiguravanje kontrole nad rezervama nafte u Venezueli – koje se smatra najvećima na svijetu.

Izvor: Teleskop

Povezane vijesti

Politika

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, koji sudjeluje na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, gostovao je u informativnim emisijama NOVE TV i RTL-a...

Politika

S više od 220 milijuna eura, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije financirat će projekte koji će poboljšati kvalitetu zraka u gradovima za razdoblje...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na uručivanju 12 ugovora za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe rada u jednoj smjeni...

Politika

USKOK i službenici Policijske uprave varaždinske provode novu akciju na području Varaždinske županije kojom je obuhvaćeno više osoba, potvrdila je jutros policija. “Mogu potvrditi...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori