Nova TV želi koncesiju, iako na sudu osporava VEM-ovu kaznu od 100.000 eura zbog nedovoljnog ulaganja u hrvatski program
Dramatični apeli za ”spas” N1 Hrvatske koja je nedavno najavila reorganizaciju programa i otpuštanje dvadesetak novinara, urednika i voditelja , te najava da će Nova TV zatražiti novu koncesiju iako na sudu osporava kaznu od 100.000 eura zbog nedovoljnog ulaganja u hrvatski program, dva su nova izazova postavljena pred vladu premijera Andreja Plenkovića.
No, i dok se situacija s N1 očekivano smiruje, iako su u prvom trenutku ”dežurni branitelji demokracije i slobode medija” najavljivali čak i prosvjede zbog N1 o čemu je Objektivno.hr već pisao, situacija s drugim, značajnijim medijom u (su)vlasništvu srpskog tajkuna Dragana Šolaka će se uskoro prilično zakomplicirati.
Naime, Vijeće za elektroničke medije (VEM) sredinom mjeseca objavilo je poziv o namjeri davanja koncesije za televizijski kanal na nacionalnoj razini koja Novoj TV uskoro istječe, ali gotovo istovremeno Nova TV na sudu osporava VEM-ovu kaznu od 100.000 eura zbog nedovoljnog ulaganja u hrvatski program. Novoj TV nacionalna je koncesija na rok od 15 godina bila je dodijeljena 2010., a približavanjem isteka tog roka i travnju – VEM je kao medijski regulator u zakonski predviđenim rokovima pokrenuo proceduru za dodjelu nove koncesije. No, Nova TV kao nakladnik koji trenutačno ima tu koncesiju i očekuje se da je produlji, na sudu istovremeno osporava odluku VEM-a – njihov prekršajni nalog od 100.000 eura zbog premalog ulaganja u djela hrvatskih proizvođača u 2023. izrečen još u lipnju.
Osim Nove TV, prekršajni nalog bio je izdan je za RTL , no prvo sudsko ročište na temelju prigovora Nove TV trebalo je biti održano sredinom listopada, ali je bilo odgođeno zbog bolesti sutkinje.
VEM je izdao prekršajni nalog Novoj TV zbog kršenja zakonske odredbe prema kojoj su nakladnici lani morali najmanje 2,5 posto ukupnog godišnjeg brutoprihoda osigurati za djela hrvatskih neovisnih proizvođača, a od ove godine primjenjuje se zakonska odredba prema kojoj to iznosi najmanje pet posto.
Osim toga, hrvatski medijski regulator izdao je i prekršajni nalog od 6630 eura i odgovornim osobama (čelnicima uprava) Nove TV i RTL zbog kršenja navedene zakonske odredbe, te je naložio tim televizijama da u 2024., nadoknade iznos koji su lani propustili uložiti u djela hrvatskih neovisnih proizvođača. Prema javno dostupnim podacima, ukupni prihodi Nove TV u 2023. iznosili su 67,3 milijuna eura, a prema gruboj računici, za djela neovisnih proizvođača ta je televizija morala izdvojiti više od 1,5 milijuna eura. U ovoj godini to bi trebalo iznositi nešto više od 3 milijuna, a idućih godina i taj iznos bi se trebao i još značajnije povećati. Prema Zakonu o elektroničkim medijima (ZEM), nakladnici koji ne postignu opseg udjela audiovizualnih djela hrvatski neovisnih proizvođača moraju svake godine povećavati udio tih djela sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom VEM-a. Pritom VEM uzima u obzir nakladničke obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja prema gledateljima. S druge strane, vodstvo Nove TV na upit o namjeri dobivanje nove koncesije i povećanju opsega udjela hrvatskih neovisnih proizvođača nisu dali decidirani odgovor iako je javna tajna da će dati ponudu za novu koncesiju, ali su zato, barem, prokomentirali prekršajni nalog VEM-a.
”Nova TV ispunjava i uvijek nastoji ispuniti sve obaveze koje hrvatski pravni sustav propisuje u pojedinom trenutku, a o optužbama da smo se o bilo koji propis ogriješili, dokazujemo nadležnim tijelima u postupcima kada se vode protiv nas. Što se tiče navedenog prekršajnog postupka, on je još uvijek u tijeku te ga Nova TV stoga neće komentirati”, istakli su u odgovoru Hini. S druge strane, prekršajni nalog VEM-a i odluke Nove TV, a naročito u sjeni predstojećeg isteka njihove koncesije i očekivanog javljanja za novu koncesiju, prokomentirao je i Saša Paparella, jedan od vodećih novinara koji prati hrvatsku medijsku scenu. ”Sumnjam da bi se VEM zaletio s prekršajnim nalogom, jer je kod njih dosad češće bio problem što ne reagiraju na neke nepravilnosti .A Nova TV je možda podnijela žalbu samo kako bi imali argument za produljenje koncesije. Kao – ‘ne možete nam zamjerati da smo premalo ulagali u domaći program, kad sud još nije rekao svoje’. Komentirao je i, uvjetno rečeno, zakonsku nedorečenost kojom se komercijalnim televizijama omogućuje profitabilni poslovni model jer kazne su i petnaestak puta manja od zakonom propisanog ulaganja u djela hrvatskih neovisnih proizvođača.
” Nažalost, to je tek jedan od primjera da se u Hrvatskoj isplati kršiti zakon, pa čak i ako ste sigurni da će vas uhvatiti. Evo u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici sam neki dan gledao kako se taksisti uopće ne uzbuđuju dok im komunalni redar fotografira automobile parkirane u pješačkoj zoni. Spremni su bez problema platiti tu kaznu, jer očekuju da će im zarada od vožnje biti puno veća. Tako valjda razmišljaju i vlasnici televizija”, zaključio je Paparella.
Paparellin komentar naknadno je dobio i potvrdu. Naime, odmah nakon objave prvog dijela serijala vezanog uz probleme N1, i najavu kompliciranja situacije s Novom TV, vodstvo televizije u Šolakovu (su)vlasništvu potvrdilo je Hini, a prenijeli svi važniji mediji i HND .
”Nova TV priprema ponudu za dodjelu koncesije i vjeruje da će na raspisanom natječaju dobiti novu koncesiju, potvrđeno je Hini s Nove TV nakon što je Vijeće za elektroničke medije (VEM) objavilo obavijest o namjeri davanja koncesije s rokom za ponude do 17. veljače”, ističe se u tom tekstu.
No, ono što zabrinjava jest i posljednja poruka vodstva te televizije upitanog pitanje namjeravaju li povećavati udio djela hrvatskih neovisnih proizvođača te hoće li ove godine zadovoljiti zakonom propisanu odredbu o tom udjelu od 5% ukupnog godišnjeg bruto prihoda
”Prema poslovnom i programskom planu, te sukladno Zakonu o elektroničkim medijima, Nova TV ima u cilju i u narednom razdoblju promovirati i zastupati interese hrvatskog programa proizvodnjom u vlastitoj i nezavisnoj produkciji, prikazivati europska audiovizualna djela te najkvalitetnija neeuropska djela najvećih svjetskih distributera”. Živi bili pa gledali.
