Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

Stručnjak za sigurnost: Veliki broj hrvatskih dužnosnika upetljan je u kriminal. Srpske tajne službe su se probile u naš sigurnosni sustav

Slovenske sigurnosne službe uhitile u u ponedjeljak dva ruska špijuna. Špijuni su u Ljubljani unajmili mali ured u kojem su se, službeno, trebali baviti nekretninama i antikvitetima.

Prema pisanju slovenskih medija, dvojica ruskih agenata imali su državljanstvo jedne od južnoameričkih zemalja, a u Sloveniji su djelovali pod lažnim identitetom.

Ovo nije jedini slučaj kada su slovenske tajne službe uspjele ući u trag aktivnim pripadnicima stranih obavještajnih službi, ali je ovaj slučaj veliki uspjeh zbog složenosti otkrivanja jer je špijune s lažnim identitetom i državljanstvom bilo teško pronaći i povezati s Rusijom.

“Bilo bi nevjerojatno da ih i kod nas nema”

Zanimalo nas je koliko je Hrvatska zanimljiva stranim službama i je li moguće da i po ulicama hrvatskih gradova šetaju strani špijuni.

Kriminalist i stručnjak za sigurnost, Željko Cvrtila, za N1 kaže da ga ne bi čudilo da ih ima i kod nas, ali naglašava kako je problem otkriti ih te da je pitanje jesu li naše službe sposobne to same napraviti. Dodaje i da su slovenske službe vjerojatno imale stranu pomoć. Cvrtila ističe kako bi bilo nevjerojatno da ih i kod nas nema.

Pitanje je i koliko je Hrvatska zanimljiva stranim špijunima. “Sigurno smo mi njima zanimljivi”, kaže Cvrtila i dodaje: “ne samo zbog toga što smo članica zapadnih asocijacija poput EU-a i NATO-a, nego i zato što smo geostrateški pozicionirani tako kako jesmo s izlaskom na Jadransko more i s poveznicom prema Sredozemlju”.

Dodaje kako se ruske službe u svojim špijunskim nastojanjima u Hrvatskoj naslanjaju na srbijanske tajne službe. “Srbijanske tajne službe su, što legalnim što ilegalnim putem, penetrirale u naš sigurnosni sustav. Tako da ruske službe imaju izravne i izvrsne inforamcije o tome što se kod nas događa i bez puno muke i truda i legendiranja kojeg su imali u Sloveniji”, tvrdi Cvrtila.

Na pitanje koliko je nekome teško dokazati da strani agent ako ima putovnicu neke treće zemlje, kao što je to bio slučaj s ruskim agentima u Sloveniji, Cvrtila odgovara da je uobičajeno da agenti s dokumentima nekih trećih zemalja penetriraju u zemlju koja im je meta.

“Ali teško je to dokazati. Mora se utvrditi veza prikupljanja tajnih podataka iz određenih izvora i slanja negdje. U tom smislu moraju biti detektirani i uhvaćeni skoro na djelu, a to je dosta komplicirano”, kaže Cvrtila.

Željko Cvrtila

Službe same po sebi surađuju na svakodnevnoj razini

Ruska agresija na Ukrajinu potaknula je članice Europske unije da tješnje surađuju po velikom broju pitanja, od zajedničke nabave energenata, lijekova, oružja pa i oko sigurnosti. Zanimalo nas je hoće li ovakve penetracije ruskih agenata navesti službe članica Europske unije da tješnje surađuju i po sigurnosnim pitanjima, Cvrtila odgovara kako službe same po sebi surađuju na svakodnevnoj razini.

“Ta suradnja je čvrsta i operativna u realnom vremenu. Mislim da to funkcionira posebice kad su u pitanju zajednički interesi. U principu, odmak od Rusije zajednički je interes Europe, tako da po tom pitanju suradnja sigurno postoji”, smatra Cvrtila.

“Jedino gdje može doći do prijepora”, veli sigurnosni stučnjak, “je ako postoje neki jaki interesi neke pojedinačne države. A tu je Hrvatska opet na margini čuvanja svojih interesa, jer mi nikad nismo ni deklarirali koji su naši ključni interesi, osim ulaska u Europsku uniju i NATO što se i napravilo”.

Dodaje kako Hrvatska druge interese nije nikad iskazala. “Ne znamo je li to očuvanje šuma, mora, vode, ljudskog potencijala. Je li to promjena politike u Srbiji, raspuštanje Republike Srpske, očuvanje Crne Gore. Mi smo po svim tim pitanjima nedefinirani. Ne zna se. Tako da ni naše službe ne znaju što trebaju čuvati osim nekakvih, u Strategiji nacionalne sigurnosti deklariranih, općih ljudskih vrijednosti i prava čovjeka, za što treba skrbiti zapravo javna sigurnost i sudovi, a ne tajne službe”, kaže Cvrtila.

A što se tiče Europe i europskih poslova oko Rusije tu je Hrvatska “mali od kužine” koji podržava sve te stvari i dio je toga. “Kad bi se utvrdilo da netko ili nešto djeluje na području Hrvatske, naše službe bi to odradile”, kaže Cvrtila i ističe da je pitanje mogu li to naše službe same utvrditi i odraditi.

“Mi imamo duge veze s Rusijom koje su počele prije 1990-ih, nastale preko tvrtki koje su bile pod nadležnošću ondašnjih sigurnosnih službi, vojnih i civilnih, tako da su te veze jake”, kaže Cvrtila.

Nedostatak kontrole

Dodaje da najčešće za penetraciju u sustav koriste ucjene kako bi pozicionirali svoje ljude unutar sustava.

Kaže i da je u Hrvatskoj problem taj što je velik broj naših dužnosnika upetljan u kriminal, a naš kontraobavještajni sustav, koji bi trebao biti prvi koji će to detektirati, to ne radi. “I ako za nekakvu kriminalnu djelatnost ili bilo kakvu drugu komprimitarajuću djelatnost sazna tajna služba neke druge države, to može iskoristiti za ucjenu i pozicioniranje svojih ljudi unutar našeg sistema”, kaže Cvrtila i dodaje da je Hrvatska jednostavno izbušena na taj način.

“Mi jednostavno nismo napravili red po tom pitanju. To se Amerikancima, recimo, ne može dogoditi. A da ne govorimo o tome da neki naši političari održavaju kontakte s komprimitiranim ljudima, što je u normalnim državama nedopustivo. To jednostavno nitko kod nas ne kontrolira”, kaže Željko Cvrtila.

SOA-in pogled na sigurnost

Sigurnosno obavještajna služba posljednje javno izvješće objavila je 2020. godine. Tada je SOA istaknula da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, no i upozoravala na rastući ekstremizam i radikalizam dodatno potaknut, tada razbuktalom, pandemijom covida-19.

U izvješću se ukazivalo da su u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu aktivni nezapadni akteri, da reforme za dostizanje europskih standarda sporo napreduju te da je Zapadni Balkan i dalje opterećen nedovršenim stabilizacijskim procesima i neriješenim međudržavnim i međunacionalnim pitanjima, uz teškoće vezane uz iskazanu namjeru za europskim integracijama zbog nedovoljne provedbe reformi.

Također isticali su, među ostalim, da posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.

SOA je upozoravala da su državno sponzorirani kibernetički napadi sve su zastupljeniji u špijunaži te da ih organiziraju nalogodavci iz pojedinih država pri čemu koriste različite organizirane aktere za provođenje napada.

Ti napadi, isticali su u SOA-i, usmjereni su prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke APT (Advanced Persistent Threat) grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Takvi kibernetički napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a.

Tada su isticali da trenutno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji hrvatskim institucijama, državljanima i interesima od strane terorističkih skupina te da se teroristička prijetnja, odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti.

Dakle, iz izvješća Sigurnosno obavještajne službe, možemo zaključiti kako je Hrvatska relativno sigurna zemlja, nadamo se da će, s obzirom na vremena u kojima živimo, tako i ostati.

Na slici: Ilustracija

Foto: Hina

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na uručivanju 12 ugovora za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe rada u jednoj smjeni...

Politika

Vlada je na sjednici u četvrtak osnovala Međuresornu radnu skupinu za utvrđivanje potrebe javnog financiranja distribucije tiska kao usluge od općeg gospodarskog interesa kako...

Politika

Nova makedonska vlast desnoga centra predvođena premijerom Hristijanom Mickoskim iz redova pučke VMRO-DPMNE, suočava se s brojnim izazovima, koje im je u političkom testamentu...

Top Tema

“Hrvatskoj javnosti dobro je poznato da Vujnovac kontrolira otprilike 20 posto hrvatskog BDP-a”, podsjeća odvjetnik Lansky ”Austrijskom odvjetniku Gabrielu Lanskyju, Hrvatska je bez obrazloženja...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori