Connect with us

Upišite traženi pojam

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Vijesti

‘ŠTO JE SLJEDEĆE, UJEDINJENJE S MAJČICOM SRBIJOM?’ Karamarko izrigao vatru, ali Plenkovića nije dirao: Njih dvojica se poštuju i drže si leđa

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko svako se malo u javnom prostoru spomene u kontekstu povratka, no unatoč tome, on zasad ni po čemu nije pokazao ambicije da se vrati u političku arenu.

Upućeni svjedoče da i sada, otkako se preobratio, živi prilično mirnim i lagodnim životom te da mu takav status odgovara, a premda ga je premijer i aktualni šef HDZ-a Andrej Plenković naslijedio u prilično nezahvalnim okolnostima, Karamarko predsjedniku svoje stranke ništa ne zamjera.

Štoviše, upućeni svjedoče da su Karamarko i Plenković u korektnim odnosima te da je bivši šef vladajuće stranke zadovoljan načinom na koji se Plenković obračunao s kadrovima Milijana Brkića koji bi se mogao smatrati zajedničkim neprijateljem.

Zbližili se Karamrko i Plenković

Pita li se Karamarkove prijatelje, njegov kadar nije ni nedavno privedeni ministar graditeljstva Darko Horvat jer je on izašao iz Vasine političke radionice, baš kao i Tomislav Tolušić koji je u timu s Brkićem i Mirom Kovačem svojedobno na unutarstranačkim izborima nastojao eliminirati Plenkovića s čela HDZ-a.

Plenković i Karamarko su se zbližili u ono vrijeme kada je privedena Karamarkova supruga Ana Karamarko, priča naš dobro upućeni sugovornik te dodaje da njih dvojica imaju saveznički odnos i da se Karamarko zasad neće formalno vraćati u politiku.

Unatoč tome, Karamarko je nedavno neformalno kritizirao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji se također smatra Brkićevim kadrom, osvrćući se na njegovu retoriku na vlastitom profilu na Facebooku koji je ujedno postao jedino Karamarkovo političko glasilo.

“Kad razmišljam o navedenoj političkoj situaciji, nameće se asocijacija na nama blizak problem Bosne i Hercegovine. Čini se da bi ta država Bošnjaka, Hrvata i Srba, dakle i naša domovina, mogla postati sljedeće problematično žarište. Žarište u njedrima Europe, jer ‘loptica će se možda prebacivati na tuđi teren’.”

Bosanski lonac

“Svjedočimo dugogodišnjoj srpskoj, secesionističkoj politici i nepriznavanju BiH. Svjedočimo izjavama nezgrapnog tragičara Dodika o odcjepljenju i osamostaljenju tzv. RS (koja je nastala etničkim čišćenjem i genocidom nad Hrvatima i Bošnjacima) iz sastava BiH. Što bi moglo biti sljedeće uprizorenje osim ‘prisajedinjenja s otadžbinom, majčicom Srbijom’?! A ta majčica, naoružana do zuba, mogla bi uputiti nekakve snage radi ‘očuvanja mira’ i ‘srpskog sveta’. Modus operandi – Donjeck i Luhansk. I zato, kad hrvatski glas zakrekeće – čuvajte Republiku Srpsku, ne mogu to ocijeniti nikako drugačije doli političkom glupošću, trgovinom ili izdajom hrvatskog nacionalnog interesa.

Koju to RS treba čuvati? Onu koja je očišćena od Hrvata i Bošnjaka? Ili možda onu u čije ime Biljana Plavšić 1998. dodjeljuje Orden Karađorđeve zvijezde prvog reda popu Momčilu Đujiću, četničkom zločincu glavom i bradom. Ima toga napretek… Aksiom interesa RH i BiH jest – Srbija do Drine. Nestanak BiH je uvod u ostvarenje bolesnog sna – Virovitica, Karlovac, Karlobag”, napisao je uz ostalo Karamarko, aludirajući na Čovićevu bliskost s Miloradom Dodikom, s kojim je podjednako blizak i aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je već mjesecima u žestokom sukobu s Plenkovićem.

Kritizirajući Čovića koji je na tragu Milanovićeve i Dodikove politike, Karamarko je zapravo izrekao ono što se Plenković još ne usudi izgovoriti naglas, a te stavove nastavio je širiti i u svojoj idućoj objavi u kojoj je neizravno kritizirao Milanovića koji “hrvatuje”, a usporedno s time podržava “Dodika i dodikiće” podsjećajući da je on još 2016. godine održao sastanak s koordinatorom za međunarodna energetska pitanja State Departmenta SAD-a Amosom J. Hochsteinom s kojim je razgovarao o strateškoj poziciji Hrvatske na energetskoj karti regije i Europske unije, pri čemu su se usuglasili o LNG projektu na Krku kao obostranom interesu naše zemlje i SAD-a.

Gotovo u isto vrijeme kada se Karamarko na društvenim mrežama prisjećao tog susreta, premijer Plenković održavao je konferenciju za novinare na kojoj je naglašavao važnost LNG terminala u ovim energetski kriznim vremenima.

Savezništvo koje Plenković krije od javnosti po svemu sudeći korektno funkcionira, a to je vidljivo i iz toga što je u Vladu nedavno kao novi ministar graditeljstva ušao Ivan Paladina, koji je surađivao s Oksanom Dvinski, poduzetnicom koja se godinama po medijima spominjala zbog bliskosti s bračnim parom Karamarko. Usprkos tim poveznicama, treba podsjetiti da je Karamarkove uglavnom obilježila agencija Drimia, čija je osnivačica i direktorica Karamarkova supruga Ana koja je u svibnju 2020. godine uhićena pod sumnjom da je s Drimiom utajila porez.

U medijima je njezino privođenje izazvalo veliku hajku, posebice zbog toga što se odvijalo dok je Karamarko najavljivao kandidaturu na unutarstranačkim izborima. Od te je namjere bivši šef HDZ-a vrlo brzo odustao, njegova Ana u međuvremenu se potpuno povukla iz javnosti i posvetila obitelji te vlastitom biznisu, dok Karamarko s vremena na vrijeme u javni prostor istupa s analizama, u kojima nikada dosad nije kritizirao Andreja Plenkovića, protiv kojega je nerijetko ustajalo takozvano desno krilo HDZ-a koje ni sada nije potpuno zadovoljno time što je Plenković progledao kroz prste Miloradu Pupovcu i Borisu Miloševiću.

Zadani cilj

Zanimljivo, to je tema na koju se konzervativni Karamarko nije osvrtao, umjesto toga, iznio je svoje stavove o Dodiku, analizirao Milanovića i Čovića, a poštedio Plenkovića koji bi mu, kada za to dođe vrijeme, mogao obnoviti status, i to navodno tako što će ga vratiti u SOA-u iz koje Karamarko i jest ušetao u hrvatsku političku arenu, u eri bivše premijerke Jadranke Kosor, s kojom nikada nije pronašao zajednički jezik.

Zajednički jezik Karamarko je godinama pronalazio s Brkićem, koji ga je razočarao u jeku afere Konzultantica, nakon koje mu je okrenuo leđa.

Plenković i nije bio taj koji se morao brinuti za Karamarka, njegovu karijeru i osjećaje, jasno je to bivšem šefu vladajuće stranke koji se, izgleda, u političkom košmaru odlučio zaigrati na sigurnu kartu te s distance dati potporu premijeru Plenkoviću koji se nalazi između dvije vatre, s jedne strane to je ona Milanovićeva bliska Čoviću, a s druge unutarstranačka desnica koja se s vremena na vrijeme digne, a onda opet pod Plenkovićevom palicom spusti jer je on i dalje taj koji, bez obzira na sve okolnosti koje su ga snašle, upravlja državom i strankom.

Autor:Ivana Violić/7dnevno

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Politika

“Grad Sinj na čelu s gradonačelnikom Mirom Buljom za proračunsku transparentnost u prošloj godini ocijenjen je ocjenom 3 (tri)” HDZ Sinj oglasio se priopćenjem...

Top Tema

Nekadašnja HDZ-ova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s pozicije predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u intervjuu nam detaljno...

Politika

-“O reformi zdravstva i načinima na koje rješavati nagomilane probleme u našem zdravstvenom sustavu razgovaramo sa svim dionicima, od komora i strukovnih udruga liječnika...

Politika

Stranke koje su popravile svoj rejting predvodi Domovinski pokret sa 7,22 posto. Slijede Socijaldemokrati s 3,32 posto. Prve isplate povećanih mirovina očito su se...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori