Kako donosi Index Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.
Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente.
No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?
Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.
O mogućem ukidanju naknade, od onih koji je naplaćuju, zasad nema govora. Situacija je, što se tiče tih kanala i naknada, općenito dosta šarolika: sve više podizanje gotovine postaje dio većeg paketa, poslovne politike, umjesto otvoren i prohodan kanal…
Pregled po bankama
Neke banke “besplatnu gotovinu” vežu za pakete usluga (koji opet nisu besplatni), a neke su se pobrinule da njihovi klijenti keš besplatno podižu i na bankomatima drugih banaka ili nekim dodatnim kanalima.
Naknadu za podizanje keša na šalteru u poslovnici naplaćuju dvije najveće banke, Zagrebačka te Privredna banka Zagreb, i to Zaba 3 kune po nalogu, kao i PBZ, s tim da kod obje postoje određeni rasponi te brojna izuzeća (zaštićena primanja itd.).
Addiko banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine u svojim poslovnicama za iznose do 300.000 kuna. Za iznose veće od toga naplaćuje se naknada od 1 posto od iznosa isplaćene gotovine.
Erste banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine u poslovnicama banke, a kako kažu, to zasad nemaju ni u planu.
Sberbank naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na šalteru banke, koja iznosi 3 kune po nalogu za isplate u kunama, uz nekoliko izuzetaka.
Iz HPB-a su za Novi list rekli da oni za sada ne planiraju smanjivati broj bankomata u svojoj mreži.
HNB o naplaćivanju naknada na šalteru
Na upit ima li smisla da se naplaćuje naknada na šalteru, a smanjuje broj bankomata, te je li uopće legitimno na taj način “oporezivati” nečiji novac, iz HNB-a odgovaraju:
“Hrvatska narodna banka pažljivo prati situaciju, a budući da se za sada radi samo o najavi HUB-a, ipak bismo pričekali daljnji razvoj situacije po tom pitanju.”
U HUB-u vele da su naknade za usluge poslovna odluka svake pojedine banke i ovise o tržišnim okolnostima te zakonskom i regulatornom okviru.
Napominju i da se zakonska obveza uvođenja elektrokemijske zaštite odnosi na eksterne bankomate, što znači da će svi bankomati u poslovnicama banaka (interni bankomati) u jednakoj ili većoj količini zasigurno i dalje biti na raspolaganju klijentima za podizanje gotovine.
HUB: Hrvatska ima najveći omjer bankomata po stanovniku u EU
Iz HUB-a su ranije poručili da je u Hrvatskoj trenutačno na raspolaganju oko 5500 bankomata, što je više u odnosu na države s većim brojem stanovnika, poput Mađarske, Nizozemske, Slovačke, Danske itd.
“Uspoređujući broj bankomata na 10.000 stanovnika, Hrvatska ima najveći omjer u Europskoj uniji (13.3), što ukazuje da su bankomati dostupni na velikom broju lokacija klijentima banaka u Hrvatskoj”, poručili su iz HUB-a.
Podsjećaju da je posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite, što će, kažu, dodatno povećati sigurnost građana i što banke podržavaju.
Međutim, dodaju, s obzirom na brojnost bankomata u Hrvatskoj, investicije u aktivnu elektrokemijsku zaštitu bit će izrazito velike i zahtijevat će optimizaciju bankomatske mreže. Banke stoga predlažu tehničko rješenje pasivne elektrokemijske zaštite, koja je, kažu, povoljnija te se koristi u većini drugih europskih država jer ima prednosti u odnosu na aktivnu.
Izvor: Index
