Connect with us

Upišite traženi pojam

Politika

SMIJE NAM SE CIJELI SVIJET! BBC objavio veliku reportažu o euru u Hrvatskoj: ‘Građani su šokirani!

Dobar primjer za loš primjer.

BBC je objavio reportažu o uvođenju eura u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo najzanimljivije dijelove:

Samo bi se vrlo hrabri ili vrlo glupi usudili stati između Hrvata i njihove kave. Prošećete li ulicama glavnog grada Zagreba čak i zimskim mjesecima, pronaći ćete kafiće na pločnicima prepune domaćih ljudi koji piju kapučino.

Međutim, početkom ove godine neki su otkrili da njihovo omiljeno piće sada ima gorak okus. Hrvatska je euro kao svoju valutu usvojila 1. siječnja, desetljeće nakon što je postala posljednja članica Europske unije. A prelazak s kune na euro ostavio je mnoge Hrvate u uvjerenju da kafići, kao i maloprodajni trgovci i pružatelji raznih usluga, iskorištavaju situaciju dižući cijene.

Domaći su mediji od početka godine prepuni tvrdnji o dizanju cijena. Nasumična anketa među prolaznicima na glavnom zagrebačkom trgu potvrđuje da vlada zaprepaštenje. “Vrlo je zbunjujuće”, kaže Vina dok njezine prijateljice Monika i Tonka kimaju glavom u znak slaganja. “Sve izgleda jeftinije, ali zapravo je jako skupo. Upravo smo platile šest eura za dvije kave i kolu, bila sam šokirana.”

Nezadovoljni vladom

Njihova sugrađanka Živana smatra otprilike isto: “Sva ta poskupljenja počela su u lipnju. Sada je to u središtu pozornosti i još je gore. Nismo zadovoljni vladom i načinom na koji se nosila sa situacijom.

Kontroverza se toliko rasplamsala da je hrvatska vlada smatrala kako mora intervenirati. Pozvala je trgovce na sastanke kako bi ih upozorila da neće tolerirati neopravdano povećanje cijena. Poduzetnici su izjavili da su ogorčeni time što im vlada kalja ugled. No vlasti su očito smatrale da si ne mogu dopustiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo. Vlada je naredila maloprodajnim trgovinama da osiguraju da cijene ne budu više nego što su bile 31. prosinca.

Državni inspektori okomili su se na prekršitelje, pokrenuvši postupke protiv gotovo 200 neposlušnih trgovaca u roku od tjedan dana. Naravno, ima i onih koji smatraju da je velika hrvatska polemika o kavi besmislena. Dok radi na aparatu za espresso u baru na zagrebačkom Cvjetnom trgu, barmen Luka kaže da sumnja na to da se ljudi uzbuđuju ni oko čega.

“Naše su cijene bile iskazane u eurima prije nego što je euro uveden. Sad kažu da smo preskupi, ali cijena je ista kao i prije Nove godine”, rekao je Luka.

Uz svu pompu oko poskupljenja – bilo stvarnog ili izmišljenog – bilo bi lako zaboraviti zašto se Hrvatska odlučila pridružiti eurozoni. Zapravo, obvezala se pristupiti jedinstvenoj valuti zbog uvjeta prilikom ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

Druge članice pokazale su da je obećanje jedna stvar, a prihvaćanje eura sasvim druga stvar. Hrvatskoj susjedna Mađarska prvobitno je planirala ukidanje forinte 2007., ali 16 godina kasnije ostaje čvrsto izvan eurozone. Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka su teoretski obvezne prihvatiti euro, ali nitko to ne planira učiniti. Čini se da će se samo Bugarska pridružiti jedinstvenoj valuti 2024. godine.

Time se odlučnost Hrvatske da ispuni kriterije konvergencije eura čini još impresivnijom. To odražava stabilnost brojnih čimbenika – inflacije u zemlji, deficita državnog proračuna, omjera državnog duga i BDP-a i dugoročnih kamatnih stopa od ulaska u EU. Stabilnost tečaja bila je praktički zadana, imajući u vidu da je Hrvatska prilikom stvaranja svoje nacionalne valute 1994. godine vezala kunu za njemačku marku. Vezanost za euro uslijedila je 2002. godine.

Guverner Vujčić nastavlja po svom

Guverner HNB-a Boris Vujčić kaže da je sve to značilo kako su njegova zemlja, njezini poslovi i građani izuzetno dobro pripremljeni za uvođenje jedinstvene valute. “Hrvatska je već bila uvelike eurizirana. Dugovi poduzeća, države i kućanstava već su bili denominirani u eurima ili vezani uz eure. Sada su svi prihodi u istoj valuti kao i dugovi”, napominje Vujčić.

Glavni hrvatski bankar ne vjeruje da je euro uzrokovao povećanje cijena, nego smatra da je opredjeljenje za jedinstvenu valutu poštedjelo zemlju od najgore inflacije koja je tijekom prošle godine pogodila zemlje izvan eurozone.

“Možete vidjeti da je utjecaj krize bio puno manji u slučaju Hrvatske jer su tržišta već uračunala činjenicu da ulazimo u eurozonu”, kaže Vujčić za BBC. Sada hrvatska poduzeća očekuju koristi od uvođenja eura, u kombinaciji s činjenicom da se prihvaćanje jedinstvene valute poklopilo s članstvom Hrvatske u šengenskom području bez granica.

Ovo potonje znatno olakšava život europskim turistima koji u zemlju dolaze automobilom ili autobusom jer se više neće morati suočavati s beskrajnim redovima na graničnim prijelazima. A uvođenje eura znači da se posjetitelji neće morati kockati s lažnim deviznim tečajevima u opskurnim mjenjačnicama.

Kao rezultat toga, očekuje se da će hrvatska turistička industrija, koja čini oko petine hrvatskog BDP-a, dobiti bitan poticaj.

Koristi u budućnosti, možda?

Ako su predviđanja točna, prednosti bi trebale postati jasne u sljedećih nekoliko godina. No zasad su hrvatski potrošači zabrinuti hoće li pretrpjeti udarac po džepu dok se navikavaju na novu valutu. Kune više ne mogu trošiti. Ali maloprodajni lanci i dalje moraju prikazivati cijene u starom novcu do kraja godine, kako bi uvjerili kupce da je vrijednost ostala ista iako se apoen promijenio.

19-1-2023 FOTO-yt

Paraf

Povezane vijesti

Politika

‘Ako odbijemo njihove proizvode i usluge, poslodavac neće imati zaradu. To je jedini način na koji ih možemo natjerati da zapošljavaju naše ljude’, smatra...

Top Tema

Nakon stjecanja iskustva i rada u pravnoj profesiji, gospođa Lekaj Prljaskaj karijeru je posvetila intenziviranju odnosa i  suradnje između Hrvata i Albanaca, a u...

Politika

Slovenske sigurnosne službe uhitile u u ponedjeljak dva ruska špijuna. Špijuni su u Ljubljani unajmili mali ured u kojem su se, službeno, trebali baviti...

Politika

‘Na takvim dokazima je Bandić išao u istražni zatvor. To su protupravne radnje’, komentirao je predsjednik. Zoran Milanović komentirao je dopisivanje ljudi iz vrha...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori