Connect with us

Upišite traženi pojam

foto: screenshot Nova Tv

Politika

Skuplja struja i ‘HEP-ova Meghan Markle’ – svestrana nadzornica Vanja Varda

Formalnoj pomoćnici direktora Sektora za tržišno-marketinšku strategiju, a neformalno najmoćnijoj ženi HEP-a, bliskoj suradnici koju je predsjednik uprave Frane Barbarić osobno postavio na vodeća mjesta u čak četiri nadzorna odbora najvećih tvrtki HEP Grupe,  firma plaća 5000 kuna za noćenje u rovinjskom hotelu s pet zvjezdica, a zapažena je po ukidanju zasluženih bonusa radnicima Elektre 

“Nitko u Hrvatskoj nije obvezan ni dužan kupovati električnu energiju od HEP-a”, glasio je odgovor uprave HEP-a na nedavni apel Udruge Glas poduzetnika za jeftinijom ‘industrijskom strujom” nakon što su brojni poduzetnici od HEP-a dobili i do 3,5 puta veće račune.

Arogantan, bahat i odiozan odgovor uprave javnog poduzeća, ocjenjuju mnogi nakon sasvim legitimnog apela u kojem, se između ostaloga, ističe da bi zbog skuplje struje čak 100.000 ljudi moglo ostati bez posla. No, ostavimo li po strani ekonomsku pozadinu, zanimljivo je možda istražiti tko se u HEP-u bavi objavom ‘brojki i slova’, iliti hipsterski rečeno ”tržišno-marketinškim strategijama” i ‘komuniciranjem’ u obrani formalno nepostojećeg, ali faktično neoborivog monopola tog javnog poduzeća u distribuciji (i naplati) struje. U HEP-u smo, iscrpnim pretraživanjem medija i izvora iz poduzeća, našli prvakinju koja svojom životopisom konkurira mnogim svjetskim zvijezdama, a u poduzeću je zovu čak i ‘svojom’ Meghan Markle. Ovo je priča o njoj.

Od prodaje akvarija do glavne nadzornice HEP-a

Intervju za Gloriju, otkrića Nacionala o predsjedniku Uprave HEP-a Frani Barbariću koji joj je plaćao 5000 kuna za noćenje u rovinjskom hotelu s pet zvjezdica i njeno ukidanje zasluženih bonusa radnicima Elektre – sve su to medijski napisi posvećeni najmoćnijoj ženi Hrvatske elektroprivrede – Vanji Varda – dami koja je od prodaje akvarija, a neki kažu i zlatnih ribica, uz blagoslov Barbarića, postala glavnom nadzornicom HEP-a. 

Ukratko – gotovo arhetipska priča koja bi, kako su neki mediji primijetili, mogao biti odličan predložak za scenarij kako uspjeti na hrvatski način u elitnom dijelu državnog uhljebistana – Hrvatskoj elektroprivredi.

Rijetki su se mediji bavili likom i djelom Vanje Varde, no ukratko – prema njihovim napisima, ta je dama u dobi od tridesetak godina osnovala privatnu tvrtku Accredo sa suprugom Edvardom koji je bio i vlasnik Zoo Cityja – ta tvrtka je bila poznata, između ostaloga, po prodaji akvarija i već spomenutih zlatnih ribica. Upravo zlatna ribica možda je nekome i ispunila želju. Naime, iako je ZOO City bio brisan iz sudskog registra prije desetak godina, Vanja Varda je dospjela u marketinšku službu HEP-a i to najprije kao pomoćnica HDZ-ovca Krešimira Tomasovića, inače brata splitskog liječnika Hrvoja Tomasovića. Potom je, kako neki ističu, dospjela u vidokrug Frane Barbarića, moćnog predsjednika Uprave HEP-a. I onda je krenuo njezin streloviti uspon.

Novac nije problem – tretman bolji od ministarskog 

Vanja Varda formalno je pomoćnica direktora Sektora za tržišno-marketinšku strategiju, a neformalno je najmoćnija žena HEP-a. Riječ je o bliskoj suradnici Frane Barbarića koju je on osobno postavio na vodeća mjesta u čak četiri nadzorna odbora najvećih tvrtki unutar HEP Grupe, a zbog utjecaja koji ima na Barbarića o njoj su unutar HEP-a počeli govoriti pod šiframa ‘Melanie’ i ‘Meghan Markle’, isticao je Nacional koji je kontaktirao iste sugovornike kao i sada Zagrebi.hr. 

Bilo je to lani u proljeće, nedugo nakon što je Vanja Varda postala predsjednica Nadzornog odbora tvrtke HEP-Toplinarstvo i nakon što je bila imenovana predsjednicom NO-a tvrtke HEP Elektra, da bi to gotovo istodobno upotpunila i mjestom zamjenice predsjednika NO HEP Trgovine i NO HEP Opskrbe. Dakako, riječ je o kompanijama u kojima se vrti ogroman novac. 

A kad je Vanja Varda u pitanju, novac nije problem. Prema pisanju Nacionala,  Barbarić joj je svojedobno osobno (!?) potpisao troškove putnog naloga za smještaj u luksuznom Grand Park hotelu s pet zvjezdica u Rovinju, za vrijeme tzv. medijskog ‘celebrity freak showa’ – Weekend Media Festivala. Noćenje u tom hotelu, ovisno o tipu sobe ili apartmana, doseže prosječno oko 5000 kuna. Usporedbe radi, Nacional je tada od izvora bliskih Vladi dobio podatak da čak ni ministri ne odsjedaju u hotelima s pet zvjezdica, već smiju odsjedati u hotelima s maksimalno četiri zvjezdice.

Za trodnevni boravak Vanje Varde u tom hotelu s pet zvjezdica, od 18. do 22. rujna 2019., HEP je platio 15.880 kuna. Nacional je ekskluzivno dobio na uvid i račun i dokument  kojim se zapravo nabavlja hotelski smještaj za Vanju Vardu za vrijeme Weekend Media Festivala 2019. Taj dokument kojim se pokrivaju sporni troškovi, potpisao je Barbarić. 

Problem je u tome što Barbarićev posao nije potpisivanje putnih naloga, no on je to učinio jer je direktor sektora Krešimir Tomasović, koji je Vanji Varda bio izravno nadređen i koji je formalno taj nalog trebao potpisati, odbio potpisati upravo zbog enormno visokog troška hotelskog smještaja. Time se, kako su tvrdili Nacionalovi izvori, nije zamjerio samo Vanji Vardi, već i Frani Barbariću na kojeg ona ima iznimno velik utjecaj, pa je Tomasović samim time “pao u njegovu nemilost”.

Zbog Varde skoro nadrljao i general Filipović?

A Tomasović, čini se, nije jedini koji je zbog Vanje Varde pao u nemilost Frane Barbarića. Nacional je prije godinu i pol objavio da je Barbarić zbog Vanje Varde dao opomenu pred otkaz generalu Miljenku Filipoviću, vrlo utjecajnom HDZ-ovcu koji je, uostalom, u HEP-u zaposlen po stranačkoj liniji iako nije, kako je Nacional pisao, zadovoljavao sve uvjete. Navodno je povod za takvu drastičnu mjeru bio je incident koji se dogodio kad Vanja Varda nije mogla automobilom ući u garažu HEP-a jer se zaštitna rampa punih 10 minuta nije mogla otvoriti. No Nacionalovi izvori tvrdili su da je incident s rampom bio samo povod za HDZ-ov stranački obračun u HEP-u  koji, zasad, ostavljamo po strani. 

S druge strane, pak, ne možemo ne istaknuti pokroviteljstvo Frane Barbarića u slučaju Vanje Varde. Naime, opet prema dobro upućenom Nacionala, Vanju Vardu je neposredno prije incidenta s rampom dodatno nagradio, to jest postavio na mjesto predsjednice NO tvrtke HEP Elektra. No, tada su izvori iz HEP-a tvrdili da se ona vrlo brzo zamjerila radnicima Elektre jer je ‘svoju moć demonstrirala tako što im je ukinula gotovo sve bonuse i dodatke na koje su do tada imali pravo, a riječ je uglavnom o ljudima koji izravno rade s klijentima ili na terenu’. 

No, s druge strane i Vanja Varda radi na terenu. Doduše, ne razvlači kabele, niti ne isključuje struju, ali ispostavlja račune. Posljedica toga je često susramlje poštenih HEP-ovaca koji su nas na to upozorili. Konkretno,  lani u listopadu je Vanja Varda se u društvu svog šefa Barbarića pridružila hrvatskoj delegaciji koja je putovala na sastanak hrvatsko-slovenskog međudržavnog povjerenstva za nuklearnu elektranu Krško, iako niti Barbarić niti Varda nisu članovi te delegacije. Izostavit ćemo opravdanost tog puta kao i rezultate sastanka i račun službenog ručka u ljubljanskom restoranu s Michelinovom zvjezdicom plaćenog s računa HEP-a, no istaknut ćemo samo njezine postove na Facebooku ilustrirane pomno odabranim njezinim modnim fotografijama objavljenima pod hashtagom Štiklom po svijetu. U režiji i na račun HEP-a, naravno.

Zaslužna za pristupanje Hrvatske EU

No, istražimo – možda je gospođa Varda svojim znanjem stvarno zaslužila sudjelovanje i u povjerenstvu za nuklearnu energiju. Stoga, bit ćemo fair, navest ćemo i elemente biografije gospođe Varda koju su mediji iskopali na stranicama Hrvatske udruge za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju (MIPRO). 

Tamo se  navodi da je “objavila nekoliko stručnih radova na temu utjecaja OIE na elektroenergetski sustav (EES) Hrvatske, stanje projekta elektromobilnosti u RH te mogućnost utjecaja novih tržišnih sudionika na EES i pružanje usluge fleksibilnosti distribuiranih izvora”, te da je kao članica stručne skupine sudjelovala u pregovorima Hrvatske o punopravnom članstvu u EU-u, kao i da je članica HEP-ova tima za izradu Nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja RH do 2030. godine. 

Prilično ”jako”, rekli bi zlobnici dodajući kako je to možda bio i dovoljan razlog za veliki, u početku ovog teksta, spomenuti intervju Vanje Varde za ženski glam časopis Gloria lani u rujnu naslovljen sa Ženska snaga – Vanja Varda o važnim projektima: HEP je nositelj energetske tranzicije. 

Ostavimo li po strani njezin ekspoze o cijelom HEP-u, njegovim uspjesima i značaju koji je ipak trebao dati njezin šef – Frane Barbarić, vrijedno je istaknuti  njezina razmišljanja o nadzorništvu nad čak četiri HEP-ove tvrtke i njezinim zaslugama. ”Hvalite me, usta moja”, dajemo u izvornom obliku Vanje Varde, a kako je to prenijela Gloria. 

“Skoro 20 godina radnog staža u HEP-u, od toga 15 godina iskustva na rukovodećim mjestima u različitim djelatnostima unutar HEP Grupe, omogućuje mi širok i cjelovit pogled na poslovanje neophodan za adekvatno obavljanje nadzora tržišno orijentiranih društava HEP-a kroz članstva u Nadzornim odborima društava: HEP Elektra – predsjednica NO, HEP Opskrba – zamjenica predsjednika NO, HEP Toplinarstvo – predsjednica NO, HEP Trgovina – zamjenica predsjednice NO. Sve to su društva koja se bave tržišnim djelatnostima usko vezanima uz moj posao u Sektoru za tržišnu i marketinšku strategiju. U svakom odboru sam dio multidisciplinarnog tima. Svi članovi nadzornih odbora društava HEP grupe su stručnjaci koji su osobito priznati u posjedovanju odgovarajućih stručnih kvalifikacija i znanja, primarno iz područja energetike, prava i ekonomije, a svaki s više od 10 godina iskustva rada u HEP-u. Operativno, rad u nadzornim odborima društava HEP grupe karakterizira periodično održavanje sjednica u racionalnim vremenskim razmacima s fokusom na strateške glavne odluke. Naglasila bih da za rad u nadzornom odboru ne primam nikakvu naknadu”, kazala je Varda. Dobrovoljni rad i pregalaštvo u HEP-u. Cijenimo to.

(objavljeno 16.6.2022.)

Piše: Miroslav Edvin Habek/ZAGREBI

Je li po vama Pavao Vujnovac iz PPD trebao biti napadan zbog skupocjene ogrlice koju nije prijavio carini?

Povezane vijesti

Politika

Na prvi pogled novi je proračun socijalnog karaktera, nastavlja se s potporama za građane koje ugrožava inflacija i recesija, ide se na neradnu nedjelju....

Politika

Treba poštovat načelo i presumpciju neovisnosti dok se ne utvrde sve činjenice nesretnog događaja. Zato prenosimo i izjave druge strane. ANTE BOŽIĆ, otac Ivana...

Politika

OD UTORKA značajno padaju cijene svih naftnih derivata. Benzin bi trebao pojeftiniti za 88 lipa po litri, dizel za čak 91 lipu, a past...

Top Tema

Sa tajnikom i saborskim zastupnikom Socijaldemokrata porazgovarali smo na temu vrlo konkretnih amandmana na državni proračun koje su ponudili vladajućima, no većina njih prema...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori