Connect with us

Upišite traženi pojam

Beograd, 17.01.2019. - Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin doputovao je u cjelodnevnu posjetu Srbiji, gdje mu je domaæin predsjednik Srbije Aleksandar Vuèiæ. Na fotografiji Vladimir Putin uruèio Aleksandru Vuèiæu Orden Aleksandra Nevskog. foto HINA/ TANJUG/ Tanja VALIÆ/ bk/ ml

Politika

RUSIJA JE SLABA: Hoće li Zapad sada stisnuti Vučića koji još uvijek sjedi na dvije stolice?

Zapad strateški „razvlači” i „umara” Rusiju koja sve teže kontrolira svoje neposredno susjedstvo gdje je do jučer bila neprikosnoveni gazda. Možda se to najbolje vidi na obnovljenom sukobu između Armenije i Azerbajdžana. Sada je Rusija u drugom planu, a glavni akteri su postali Turci i Amerikanci. Nešto slično se događa i u azijskim državama koje su nekada pripadale Sovjetskom savezu. Bjelorusija je ostala jedina zemlja „odana” Rusiji do groba. Ako se ovakvi procesi događaju u ruskoj utjecajnoj sferi, dakle u zemljama koje graniče s Rusijom, nije jasno zašto se Srbija još uvijek tvrdoglavo drži svog bratskog zagrljaja s Rusijom. Vučić ne želi uvesti Putinu sankcije i pokušava, ako ikako bude moguće, do kraja ostati neutralan u ovom velikom ratnom sukobu. Hoće li zapad iskoristiti zauzetost Rusije u Ukrajini kako bi konačno riješio problem Zapadnog Balkana?

„Ne. To se neće dogoditi. Ovaj dio Europe je potpuno pao na listi prioriteta i demografski i na bilo koji drugi način. Najviše što će se napravit jest očuvanje statusa quo”, smatra doktor Tvrtko Jakovina, profesor svjetske povijesti na Filozofskom fakultetu, koji ne očekuje da će Zapad nešto posebno stiskati Vučića i Srbiju.

„Stisnuti. Što će to značiti? To neće promijeniti situaciju i Srbija neće riješiti svoje unutarnje probleme”, naglašava Jakovina.

Srbija, kao glavni argument zašto ne želi uvesti sankcije Rusiji, navodi da je osigurala nabavu jeftinog ruskog plina. Pritom, slučajno ili namjerno, izbjegava navesti podatak da se Srbija nalazi u strateškom okruženju zemalja NATO saveza koje joj u svakom trenutku mogu blokirati dotok jeftinog ruskog plina. Zašto bi članice Europske unije bile glupe i plaćale skuplji plin, a istodobno dopuštale da preko njezinog teritorija prolazi jeftini plin za Srbiju. Nedavno je Europska unija zabranila dostavu ruske nafte Srbiji preko Jadranskog naftovoda, što znači da nešto slično može napraviti i za plin. Tvrtko Jakovina smatra da neće biti potrebe za kažnjavanjem Srbije jer Vučić jednostavno neće ići tako daleko kada je u pitanju ljubav prema Rusiji. Gurat će dok može ovako, a onda će, kad vidi da je vrag odnio šalu, „krenuti” prema Zapadu. Je li Zapad spreman ići tako daleko u discipliniranju Srbije?

„Neće se Srbija dovesti u situaciju i prijeći crtu. Osim toga, ona može ovdje napraviti puno veće probleme za koje nema volje ni sposobnosti da sada rješavaju. Zapad ne može voditi više od dvije krize odjedanput”, zaključuje Jakovina.

Doktor Davor Boban, profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra da Zapad neće donositi nagle odluke kada je u pitanju Zapadni Balkan.

„Nije samo pitanje hoće li iskoristiti nego ima li i politički motiv da to učini. Scholz je bio na turneji i pokazao da Njemačka ima političku volju da se Zapadni Balkan integrira u Europsku uniju.

Njemački kancelar Scholz i Aleksandar VučićNjemački kancelar Scholz i Aleksandar Vučić

Prvo moraju izvršiti duboku transformaciju političkih sistema. To ne vidimo u Srbiji, na Kosovu i u nekim od tih zemalja, ali istina je da su te zemlje više oslonjene ekonomski i politički na EU nego na Rusiju koja nema ni ekonomsku ni političku moć da ih može privući”, ističe Boban dodajući da je Europska unija još 2009. godine pokušala ograničiti ruski utjecaj na Europu.

Posebno je zanimljiva pozicija Aleksandra Vučića koji je nastavio sjediti na dvije stolice i nakon što je Vladimir Putin napao Ukrajinu. Nekako je cijelo vrijeme vagao i čekao kako će se završiti stvari na bojnom polju. Vjerojatno je i on kao i Putin očekivao da će to sve ići brže i više na stranu Rusije, ali se očito prevario. Hoće li ga Zapad sada jače stisnuti?

„Već ga je stisnuo. Vučić je rekao da je 80 posto Srba za Rusiju. Njegova politička uloga je ograničena”, ističe Boban koji se slaže s onim analitičarima koji cijelo vrijeme tvrde da se Aleksandru Vučiću zapravo ne ide u Europsku uniju.

„Naravno da mu se ne ide. Da bi neka zemlja postala članica EU preduvjet za to je da njezine političke elite nađu interes za to. Kako će Srbija naći interes kada to znači transformaciju srpskog političkog sustava prema liberalnoj demokraciji, vladavini prava, slobodi medija… A Vučić upravo na svemu tome čega nema temelji svoju političku moć”, zaključuje Boban.

Doktor Gordan Akrap, direktor Instituta za hibridne ratove, uvjeren je da će se Putinovi problemi s Ukrajinom osjetiti i na našim prostorima. Rusija jednostavno više nema snage igrati neku aktivniju ulogu u hrvatskom susjedstvu.

„Ovo je neupitno kraj ruskog svijeta. Srpski svijet, koji ima dosta zagovornika u Srbiji, je potpuno promašena politika i ona se ne može održati. Ne samo da se ne može održati nego je i potpuno pogrešna. To je onaj problem koje političke elite na Zapadnom Balkanu ne žele shvatiti. Ako žele ući u Europsku uniju, a nisam siguran da Srbija i Vučić i to žele, moraju poštovati ljudska prava, omogućiti neovisno pravosuđe, slobodu medija…To nije nešto što bi Srbija htjela. A ne želi ni završetak priče oko Kosova”, ističe Akrap koji uopće ne sumnja da Zapad ima snage i volje da aktivnije djeluje u Srbiji i drugim zemljama koje još uvijek nisu u Europskoj uniji. Upozorava da Zapad u Srbiji nema iskrenog sugovornika.

„Zapad ima snage i volje, ali s kim to može provesti u Srbiji? Proces transformacije Srbije će biti težak. Ono što Putin radi medijima u Rusiji, to Vučić radi sa srpskim medijima. Sjetite se 24. veljače kada je Rusija napala Ukrajinu. U Srbiji su bili naslovi da je Ukrajina napala Rusiju. Sada su shvatili da nema niša od ruskog svijeta, a ako nema ništa od ruskog svijeta, onda neće biti ništa ni od srpskog. Nas i Rusa 150 milijuna. E više to nije to”, zaključuje doktor Akrap.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije – Teleskop

Foto: Hina

Povezane vijesti

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski su u sklopu Sastanka na vrhu Ukrajina – Jugoistočna Europa u Dubrovniku održali zajedničku konferenciju...

Politika

Tijekom današnjeg radnog sastanka u Ministarstvu zdravstva s državnim tajnikom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Bernardom Gršićem, te predstavnicima  Centra za kibernetičku sigurnost...

Vijesti

Tijekom boravka na Hvaru, ministar zdravstva izv.prof.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., posjetio je dodatni tim Doma zdravlja Splitsko- dalmatinske županije za pružanje zdravstvene zaštite u...

Politika

Ministarstvo turizma i sporta predvođeno Tončijem Glavinom danas ocjenjuje da je Grad Split odlukom o ograničenju radnog vremena nekih ugostiteljskih objekata postupio suprotno zakonu...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori