Zapad strateški „razvlači” i „umara” Rusiju koja sve teže kontrolira svoje neposredno susjedstvo gdje je do jučer bila neprikosnoveni gazda. Možda se to najbolje vidi na obnovljenom sukobu između Armenije i Azerbajdžana. Sada je Rusija u drugom planu, a glavni akteri su postali Turci i Amerikanci. Nešto slično se događa i u azijskim državama koje su nekada pripadale Sovjetskom savezu. Bjelorusija je ostala jedina zemlja „odana” Rusiji do groba. Ako se ovakvi procesi događaju u ruskoj utjecajnoj sferi, dakle u zemljama koje graniče s Rusijom, nije jasno zašto se Srbija još uvijek tvrdoglavo drži svog bratskog zagrljaja s Rusijom. Vučić ne želi uvesti Putinu sankcije i pokušava, ako ikako bude moguće, do kraja ostati neutralan u ovom velikom ratnom sukobu. Hoće li zapad iskoristiti zauzetost Rusije u Ukrajini kako bi konačno riješio problem Zapadnog Balkana?
„Ne. To se neće dogoditi. Ovaj dio Europe je potpuno pao na listi prioriteta i demografski i na bilo koji drugi način. Najviše što će se napravit jest očuvanje statusa quo”, smatra doktor Tvrtko Jakovina, profesor svjetske povijesti na Filozofskom fakultetu, koji ne očekuje da će Zapad nešto posebno stiskati Vučića i Srbiju.
„Stisnuti. Što će to značiti? To neće promijeniti situaciju i Srbija neće riješiti svoje unutarnje probleme”, naglašava Jakovina.
Srbija, kao glavni argument zašto ne želi uvesti sankcije Rusiji, navodi da je osigurala nabavu jeftinog ruskog plina. Pritom, slučajno ili namjerno, izbjegava navesti podatak da se Srbija nalazi u strateškom okruženju zemalja NATO saveza koje joj u svakom trenutku mogu blokirati dotok jeftinog ruskog plina. Zašto bi članice Europske unije bile glupe i plaćale skuplji plin, a istodobno dopuštale da preko njezinog teritorija prolazi jeftini plin za Srbiju. Nedavno je Europska unija zabranila dostavu ruske nafte Srbiji preko Jadranskog naftovoda, što znači da nešto slično može napraviti i za plin. Tvrtko Jakovina smatra da neće biti potrebe za kažnjavanjem Srbije jer Vučić jednostavno neće ići tako daleko kada je u pitanju ljubav prema Rusiji. Gurat će dok može ovako, a onda će, kad vidi da je vrag odnio šalu, „krenuti” prema Zapadu. Je li Zapad spreman ići tako daleko u discipliniranju Srbije?
„Neće se Srbija dovesti u situaciju i prijeći crtu. Osim toga, ona može ovdje napraviti puno veće probleme za koje nema volje ni sposobnosti da sada rješavaju. Zapad ne može voditi više od dvije krize odjedanput”, zaključuje Jakovina.
Doktor Davor Boban, profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra da Zapad neće donositi nagle odluke kada je u pitanju Zapadni Balkan.
„Nije samo pitanje hoće li iskoristiti nego ima li i politički motiv da to učini. Scholz je bio na turneji i pokazao da Njemačka ima političku volju da se Zapadni Balkan integrira u Europsku uniju.
Prvo moraju izvršiti duboku transformaciju političkih sistema. To ne vidimo u Srbiji, na Kosovu i u nekim od tih zemalja, ali istina je da su te zemlje više oslonjene ekonomski i politički na EU nego na Rusiju koja nema ni ekonomsku ni političku moć da ih može privući”, ističe Boban dodajući da je Europska unija još 2009. godine pokušala ograničiti ruski utjecaj na Europu.
Posebno je zanimljiva pozicija Aleksandra Vučića koji je nastavio sjediti na dvije stolice i nakon što je Vladimir Putin napao Ukrajinu. Nekako je cijelo vrijeme vagao i čekao kako će se završiti stvari na bojnom polju. Vjerojatno je i on kao i Putin očekivao da će to sve ići brže i više na stranu Rusije, ali se očito prevario. Hoće li ga Zapad sada jače stisnuti?
„Već ga je stisnuo. Vučić je rekao da je 80 posto Srba za Rusiju. Njegova politička uloga je ograničena”, ističe Boban koji se slaže s onim analitičarima koji cijelo vrijeme tvrde da se Aleksandru Vučiću zapravo ne ide u Europsku uniju.
„Naravno da mu se ne ide. Da bi neka zemlja postala članica EU preduvjet za to je da njezine političke elite nađu interes za to. Kako će Srbija naći interes kada to znači transformaciju srpskog političkog sustava prema liberalnoj demokraciji, vladavini prava, slobodi medija… A Vučić upravo na svemu tome čega nema temelji svoju političku moć”, zaključuje Boban.
Doktor Gordan Akrap, direktor Instituta za hibridne ratove, uvjeren je da će se Putinovi problemi s Ukrajinom osjetiti i na našim prostorima. Rusija jednostavno više nema snage igrati neku aktivniju ulogu u hrvatskom susjedstvu.
„Ovo je neupitno kraj ruskog svijeta. Srpski svijet, koji ima dosta zagovornika u Srbiji, je potpuno promašena politika i ona se ne može održati. Ne samo da se ne može održati nego je i potpuno pogrešna. To je onaj problem koje političke elite na Zapadnom Balkanu ne žele shvatiti. Ako žele ući u Europsku uniju, a nisam siguran da Srbija i Vučić i to žele, moraju poštovati ljudska prava, omogućiti neovisno pravosuđe, slobodu medija…To nije nešto što bi Srbija htjela. A ne želi ni završetak priče oko Kosova”, ističe Akrap koji uopće ne sumnja da Zapad ima snage i volje da aktivnije djeluje u Srbiji i drugim zemljama koje još uvijek nisu u Europskoj uniji. Upozorava da Zapad u Srbiji nema iskrenog sugovornika.
„Zapad ima snage i volje, ali s kim to može provesti u Srbiji? Proces transformacije Srbije će biti težak. Ono što Putin radi medijima u Rusiji, to Vučić radi sa srpskim medijima. Sjetite se 24. veljače kada je Rusija napala Ukrajinu. U Srbiji su bili naslovi da je Ukrajina napala Rusiju. Sada su shvatili da nema niša od ruskog svijeta, a ako nema ništa od ruskog svijeta, onda neće biti ništa ni od srpskog. Nas i Rusa 150 milijuna. E više to nije to”, zaključuje doktor Akrap.
*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije – Teleskop
Foto: Hina
