Connect with us

Upišite traženi pojam

Vijesti

Profesorica matematike o svojim Iskustvima u Irskoj: Ovdje se puno više radi. A evo koje su još velike razlike

Profesorica matematike Mirela Tomljanović, koja godinu i pol radi u Irskoj, detaljno je opisala razlike između hrvatskog i irskog školskog sustava. Njezinu objavu prenosimo u cijelosti.

“Posljednih godinu i pol dana zaposlena sam kao nastavnik matematike u srednjoj školi u Republici Irskoj pa evo poduži post o priznavanju diplome i zahtjevima njihovog Teaching Council-a te o samom sustavu. Pisat ću uglavnom o srednjim školama budući da nemam iskustva u osnovnoj.

Prije zapošljavanja morala sam proći proces registracije pri Teaching Council. Sam proces je poprilično dugotrajan. Zahtjevaju gomilu dokumentacije (popis svih položenih kolegija s pridruženim ECTS bodovima i ocjenama, silabus svih kolegija zajedno sa ishodima učenja, odrađenoj praksi u školi tijekom studija (koliko sati kojeg predmeta), potvrdu o položenom IELTSU s minimalnom ocjenom 7 kao dokaz poznavanja jezika i još mnoštvo drugih dokumenata.

U mom slučaju proces registracije je trajao oko 8 mjeseci nakon što sam poslala navedene dokumente. Što se tiče plaće ona raste s godinama staža, napredovanja u smislu mentorstva i savjetništva nema i oko 3 puta je veća od one koju sam primala u Hrvatskoj (nakon što sam aplicirala za priznavanje radnog staža iz Hr). Isplata plaće je svaka dva tjedna. Nastavna godina počinje krajem kolovoza (i u osnovnim i srednjim školama) i završava krajem svibnja/početkom lipnja (ove godine 3.6.) u srednjim školama te krajem lipnja u osnovnim. S time ujedno i prestaju bilo kakve nastavničke obaveze. Dakle, nakon što ispravite godišnje ispite znanja i unesete to u njihovu verziju e-dnevnika zajedno s popratnim izvješćem slobodni ste do kraja 8-og mjeseca (cca 26.8.).

Dežurstva na državnoj maturi nisu obavezna, no tko želi dežurati za to se posebno prijavljuje i bude dodatno plaćen (u tom slučaju radite do kraja lipnja). Ostali učenički praznici tijekom godine-tjedan dana krajem listopada, 2 tjedna božićnih praznika, tjedan u veljači i dva tjedna praznika oko Uskrsa. Nastavnici su u vrijeme svih tih praznika slobodni. Sam rad u nastavi uključuje znatno više sati tjedno nego u Hr. Radi se 22 puna sata od 60 minuta tjedno u srednjoj školi neovisno o predmetu koji predajete i oko 25 sati za nastavnike u osnovnoj školi. S obzirom da u školi gdje ja radim školski sat traje 40 minuta, to ispadne 33 školska sata u nastavi tjedno. Tako da sam na poslu svaki dan od 8:50 do 15:45 (nevezano koliko sati u nastavi imam taj dan jer su moguće duže pauze) osim srijede kada je “half day” pa svi završimo u 13:05. Malih odmora izmedju sati nema. Ima jedan kraći odmor od 15 minuta nakon 3-eg sata i 40-minutni odmor za ručak nakon 6-og sata. Sjednice su oko 4 puta godišnje u trajanju od cca 2h (nekad kraće).

Razredništvo kao kod nas ne postoji, tzv. year head je zadužen/a za sve prve razrede, sve druge razrede itd. i oni komuniciraju s roditeljima oko izostanaka ili bilo čega vezano uz učenika. Sami nastavnici imaju sastanke sa roditeljima jednom godišnje i oni su 1 na 1. Npr. određeni dan bude roditeljski za sve prve razrede i tada vam dodju na razgovor roditelji učenika svih prvih razreda u kojima predajete i sa svakim osobno popričate 2-3 minute. To zna biti dosta iscrpljujuće i traje u prosjeku oko 2.5 sata. Učenici u školu polaze najkasnije s navršenih 6 godina (obično 5). Osnovna škola traje 8 godina (prva dva razreda zovu se infant classes(junior i senior) a nakon toga se kreće u 1. razred i osnovnu završava sa 6-tim razredom (oko 12-13 god). To je sve kao naša razredna nastava, jedan nastavnik predaje sve predmete.

Nastavnik se u pravilu svake godine mijenja, a nekad izmiješaju i razrede. Srednja škola traje 5-6 godina. Junior cycle (1-3) razred je obavezan za sve i nakon toga se piše mala matura. Senior cyle traje dvije godine (5 i 6 razred) a izmedju junior i senior cycle je Transition year koji je u nekim školama obavezan a u nekima ne. U 5-om i 6-om razredu učenici slušaju 10-tak predmeta (uključujući tjelesni i vjeronauk koji se ne vrednuju. Vjeronauk se može vrednovati ukoliko učenik to zatraži).

Obavezni predmeti su matematika, irski i engleski jezik te jedan strani jezik, a još tri predmeta učenik bira ovisno o vlastitim preferencijama. Nakon 6-og razreda piše se državna matura iz predmeta koje je učenik slušao posljednje dvije godine (uglavnom 7 predmeta a za fakultet je se uzima rezultat najboljih 6) koja je ujedno i jedina koja se vrednuje za upis na fakultet. Većina učenika nakon junior cycle nastavlja senior cycle i piše državnu maturu. Neki učenici odabiru zadnje dvije godine vrstu obrazovanja koja je slična našem strukovnom obrazovanju (Leaving Certificate Applied) nakon koje takodjer pišu maturu ali u to nisam dovoljno upućena.

Učenici se službeno vrednuju 2 puta godišnje (term exams) isključivo u pisanom obliku, prije Božića i prije završetka nastavne godine i rezultat (ostvareni postotak) se unosi u software zajedno sa popratnim izvješćem. Usmene provjere rade se samo iz stranih jezika. Neslužbeno se učenike vrednuje više puta godišnje. Svi (službeni i neslužbeni) rezultati vrednovanja služe isključivo kao povratna informacija učeniku i roditelju a jedini rezultat koji se vrednuje za upis na fakultet je rezultat mature. Ravnatelju u radu pomažu dva zamjenska ravnatelja koja obavljaju posao pedagoga, satničara, voditelja smjene…i ne rade u nastavi.

Za učenike s poteškoćama postoji cijeli tim nastavnika (resource teachers i special education teachers) i asistenata te su za njih organizirani dodatni sati matematike, engleskog jezika,…ovisno o potrebama učenika. U mojoj školi postoje dvije poveće prostorije koje su uglavnom dostupne učenicima s autizmom ukoliko im postane prenaporno biti na nastavi. Eto toliko od mene. I isprike na podužem postu”, ističe profesorica Mirela Tomljanović.

Izvor: Teleskop

Najčitanije

Koga će HDZ izabrati za predsjedničkog kandidata?

Povezane vijesti

Politika

Tijekom današnjeg radnog sastanka u Ministarstvu zdravstva s državnim tajnikom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Bernardom Gršićem, te predstavnicima  Centra za kibernetičku sigurnost...

Vijesti

Tijekom boravka na Hvaru, ministar zdravstva izv.prof.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., posjetio je dodatni tim Doma zdravlja Splitsko- dalmatinske županije za pružanje zdravstvene zaštite u...

Politika

Ministarstvo turizma i sporta predvođeno Tončijem Glavinom danas ocjenjuje da je Grad Split odlukom o ograničenju radnog vremena nekih ugostiteljskih objekata postupio suprotno zakonu...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori