Connect with us

Upišite traženi pojam

Na fotografiji ministar Damir Habijan, predsjednik Vlade Andrej Plenković. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Politika

Vlada će nastojati zaustaviti negativne demografske trendove kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom, stambenom politikom i jačanjem standarda

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 8. sjednicom Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Uz predsjednika Vlade na sjednici su sudjelovali potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Zagreb, 22.12.2023. – 8. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Na fotografiji ministri Damir Habijan, Radovan Fuchs i Vesna Bedeković, foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Vijeće za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske osnovano je na sjednici Vlade 6. travnja 2018. godine u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.

Globalni kontekst demografske politike

U svom govoru, premijer Plenković se osvrnuo na globalni kontekst demografske politike, koja, kako je rekao, bitno određuju sve ono što se zbiva u Hrvatskoj.

Naveo je da se broj ljudi na Zemlji upeterostručio od 1900. godine do danas. Dodao je da je prije 123 godine bilo milijardu i 600 milijuna, dok je danas 8 milijardi.

Kazao je da broj stanovnika jako brzo i jako puno raste u Africi, Aziji Južnoj Americi i on se povećao čak deset puta u tom razdoblju, dok se stanovništvo Europe povećalo za samo 73 posto, odnosno niti duplo. Broj Europljana se sa 345 milijuna povećao na 600 milijuna stanovnika, bez Rusije.

Dodao je da od 1900. godine dva od devet stanovnika svijeta bili su Europljani, a danas je taj omjer pao na jedan od 13. Smatra da je to važno za spomenuti jer Europska unija kao globalni akter nažalost gubi stanovništvo, što se će se, ocijenio je premijer, dugoročno odraziti i na naš globalni utjecaj.

Rekao je da se često misli da je porast standarda preduvjet za porast nataliteta, a u pravilu događa se suprotno, pojasnivši da zemlje s najvećim natalitetom su one najsiromašnije, mahom u Africi, a najbogatije često imaju vrlo niski natalitet.

Premijer je kazao da danas ni u jednoj europskoj državi stopa fertiliteta ne doseže čak ni 2, pa ni u najbogatijima. Štoviše, dodao je, u većini europskih država, stopa fertiliteta je ispod praga obnove stanovništva već nekoliko desetljeća.

Što se tiče demografskih podataka, Plenković je naveo da razdoblju od 2000. do 2020. godine pokazalo da je u 9 država članica Europske unije smanjen broj stanovnika. Riječ je o tri baltičke zemlje te zemlje srednje i istočne Europe i to: Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka.

Na fotografiji predsjednik NHS-a Krešimir Sever, predsjednik Vlade Andrej Plenković. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Dodao je da se broj stanovnika smanjio i u Hrvatskoj, čemu je pridonio niz faktora. Podsjetio je da je Hrvatska preko 150 godina iseljenička zemlja, imala je dva svjetska i Domovinski rat te je trenutno zadnja država koja je ušla u Europsku uniju. “Sve su to elementi koji su se reflektirali i na demografska kretanja”, dodao je. 

Premijer je kazao da kao i druge zemlje živimo u vremenu kada je produljena životna dob i povećana stopa mortaliteta, što je poseban izazov za održivost tržišta rada, socijalnog i mirovinskog sustava.

Naveo je da je stopa fertiliteta danas 1,45 djeteta po ženi, a 1967. razina fertiliteta bila je 2,1 dijete po ženi.  

Podsjetio je i da broj živorođene djece kontinuirano pada od Drugog svjetskog rata pa je u usporedbi s 1950. u Hrvatskoj rođeno trostruko manje djece. Tad smo imali 95 tisuća, a danas imamo 34 tisuće. Dodao je da u istom razdoblju porastao broj umrlih za 10 tisuća, s 47 na 57 tisuća godišnje, što znači da se u Hrvatskoj dnevno rodi 93 djece, a umre 156 osoba.

“Stoga je nužno, kad govorimo o demografskim promjenama, u ovoj fazi povezati useljeničku i migracijsku politiku jer praktički sve zemlje u Europi kompenziraju pad nataliteta i prirodnoga priraštaja s mjerama koje se tiču useljeničke politike, koja mora nadomjestiti tržište rada u razvijenim gospodarstvima”, ustvrdio je Plenković.

Kazao je da je Hrvatska ove godine izdala 160 tisuća dozvola za boravak i rad na određeno vrijeme, dodavši da bi bez toga sektori poput graditeljstva, turizma i ugostiteljstva imali ozbiljnih problema, što kod nas nije bio slučaj, uzevši za primjer ubrzanu obnovu i rekordnu turističku sezonu.

U kontekstu starenja stanovništva, premijer je istaknuo da se povećava udio umirovljenika, a smanjuje udio radno aktivnih čiji doprinosi financiraju mirovine.

Naveo je da smo na početku stoljeća, na jednog umirovljenika imali 3,7 osoba u dobi od 20 do 64 godine, a danas je taj omjer pao na 2,6. “Kada gledamo, udio omjer umirovljenika prema mlađima od 29 godina, u istom razdoblju, pao je s 2,2 na 1,3”, dodao je. Stoga je i održivost mirovinskog sustava usko povezana s demografskom politikom rekao je Plenković, dodavši da oko 45 posto mirovina namirujemo iz poreza, a ne iz doprinosa.

Mjere za mlade

Naglasio je da je Vlada od 2016., do danas vodila računa o politici prema mladima i o politici prema obitelji, ocijenivši da je riječ o ključnim segmentima za bavljenje demografskom politikom.

Kad je riječ o mjerama za mlade, premijer je podsjetio da je Vlada ulagala u obrazovanje, poduzela niz mjera kako bi mladima olakšala uključenje na tržište rada te omogućila različite beneficije kako bi njihova ekonomska situacija bila stabilnija, sigurnija, neovisnija i stvorila ozračje da formiraju obitelj. 

Govoreći o zaposlenosti, istaknuo je da 194 tisuće mladih ima ugovor na neodređeno, dok ih je 2016. bilo 122 tisuće, što je rast od 58 posto u sedam godina provođenje politika koje su imale za cilj da mladima osiguraju stabilnost kada je riječ o poslu.

Istodobno, kazao je premijer, broj mladih zaposlenih na određeno vrijeme smanjili smo za 40 tisuća i on je sada ispod 100 tisuća.

Rekao je i da je 180 tisuća mladih ostvarilo pravo na povrat poreza, u prosjeku 611 eura po osobi, zahvaljujući poreznoj reformi kojom su mladi do 25 oslobođenja plaćanja poreza, a mladima do 30 godine ta obveza je prepolovljena.

Uloženo je 170 milijuna eura u 14 studentskih domova u Hrvatskoj te se dodjeljuju dodatni bodovi za stanovanje studentici majci ili studentu ocu.

Zagreb, 22.12.2023. – 8. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Na fotografiji ministar Vili Berošš, predsjednik Vlade Andrej Plenković. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Kroz nacionalnu stambenu politiku subvencionirano je 34 tisuće stambenih kredita za mlade te je izgrađeno 1.800 POS stanova, a novi nacionalni plan će definirati stambenu politiku mora, koja mora, smatra premijer, donijeti nova rješenja u sada potpuno drugačijim okolnostima.

Pritom je spomenuo i politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, koja se, kako je rekao, prožima kroz sve što Vlada radi kako bi Hrvatsku podigla na razinu da svi imaju manje-više jednake šanse bez obzira žive li u velikim urbanim cjelinama ili u sredinama s manje ljudi.

Jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva

Potom se premijer osvrnuo na mjere za obitelj, naglasivši da je važno izgraditi poticajno društveno okruženje za jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskoga društva. “To ne može ni jedna Vlada sama, to je pitanje i društvenoga optimizma i stvaranja ozračja koje favorizira obitelj”, poručio je.

Mi smo, kazao je Plenković, unaprijedili zakonodavstvo koje uređuje pitanje doplatka za djecu i rodiljne te roditeljske potpore. Naglasio je da je u proteklih sedam godina utrostručena roditeljska naknadu i to s 353 na 995 eura proračunske osnovice.

Podsjetio je da je usvojen i novi Zakon o doplatku za djecu, rekavši da će se broj obitelji koje primaju doplatak za djecu povećati sa 126 tisuća na 271 tisuću, a broj djece će se porasti s 247 tisuća na 511 tisuća, što je više od duplo.

Ako tome pridodamo Zakon o inkluzivnom dodatku, fiskalni efekt jednoga i drugoga bio je skoro 250 milijuna eura, ustvrdio je Plenković.

Naglasio je i da Vlada financijski jača obitelji. “Povećava se osobni odbitak za djecu, demografske, obrazovne i druge fiskalne mjere su bile potaknute i paketima pomoći, vrijednima 7,2  milijarde, i uvijek smo pomagali obitelj i djecu i na različite načine osiguravali svojevrsni štit prema onima koji su nam itekako važni”, poručio je. 

Istaknuo je i da će se majkama koje idu u mirovinu omogućiti da ubuduće dobiju 12 mjeseci staža po djetetu, umjesto sadašnjih šest mjeseci, ocijenivši da je riječ o mjeri koja će imati dugoročni efekt.

Premijer je naglasio i da je proračun za obrazovanje, računajući na europske fondove, u odnosu na 2016., povećan za 85 posto, od vrtića do fakulteta.

Velika ulaganja u obrazovanu infrastrukturu

“I investicije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i ovu financijsku perspektivu su bez presedana. Tako velikog ulaganja u obrazovnu infrastrukturu nismo imali, a pitanje je i kad ćemo ga imati u godinama pred nama”, ustvrdio je.

Rekao je da se ide za tim da svako hrvatsko dijete ima svoje mjesto u vrtiću, bez obzira gdje živjeli. “Do sada smo izgradili, dogradili i obnovili 500 vrtića, i s ovim novim programima koji vodi ministarstvo idemo u daljnja ulaganja. Ideja je da do 2027. budemo preko 90 posto, a do kraja desetljeća trebali bismo doći u situaciju da svi imaju svoje mjesto u vrtiću”, naglasio je Plenković.

Osvrnuo se i na jednosmjensku nastavu, kazavši da je to europski standard. “I mi upravo želimo taj standard, sigurnost djece, bolje da u su školi i da je što više tzv. vannastavnih aktivnosti unutar škole dok roditelji rade, a da djeca u međuvremenu mogu riješiti svoje zadaće i da nisu na cesti”, rekao je. Dodao je da rast plaća i mirovina također ide za jačanjem hrvatske obitelji.

I provedba Nacionale razvojne strategije, rekao je premijer, daje do znanja da ćemo 2025. morati revidirati naše ciljeve jer ih ostvarujemo brže nego što smo to prije četiri godine mislili.

Na kraju je naglasio da demografska revitalizacija, uz digitalizaciju i dekarbonizaciju, predstavlja glavni prioritet hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva. “Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom, stambenom politikom, jačanjem standarda, a prije svega, uvjeren sam u to, društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju, nego što je sada”, zaključio je premijer Plenković.

Zagreb, 22.12.2023. – 8. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Predstavljen prijedlog Strategije demografske revitalizacije do 2033.

Pronatalitetne mjere, mobilnost, fleksibilizacija radnoga vremena, kao i snažna podrška mladima okvir je prijedloga Strategije demografske revitalizacije do 2033. godine, koja je predstavljena na Vijeću za demografsku revitalizaciju.

“Cilj je da u 2030. godini naši ljudi kvalitetnije žive i ostaju u Hrvatskoj i da zaustavimo negativne trendove”, poručila je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

Na 273. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je, između ostaloga, i Prijedlog odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta...

Politika

Damir Habijan novi je ministar gospodarstva i održivog razvoja, odlučio je u srijedu Hrvatski sabor. Treći ministar gospodarstva u aktualnoj vladi dobio je glasove 77 zastupnika,...

EU fondovi

Nakon što je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić i ranije komunicirao kako je Hrvatska iskoristila sva sredstva iz alokacije programskog...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U svom govoru, premijer Plenković zahvalio je...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori