Connect with us

Upišite traženi pojam

Zagreb, 18.12.2023 - Sjednica Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Na slici Andrej Plenković, Krešimir Sever, Zvonimir Frka Petešić, Radovan Fuchs i Marko Primorac. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Politika

Premijer Plenković ističe da bi se inflacija za koju je Europska komisija dala procjenu od 2,4 posto mogla smanjiti ispod očekivanog

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

U svom govoru, premijer Plenković zahvalio je socijalnim partnerima na izvrsnoj suradnji i razumijevanju u nerijetko zahtjevnim okolnostima, koje su, kako je rekao, ponajviše bile uzrokovane vanjskim čimbenicima, a reflektirale su se i na hrvatske gospodarske i socijalne prilike.
Kazao je da je ovaj sastanak prigoda da se rezimira 2023. godina, koju je obilježilo nekoliko velikih i bitnih postignuća.

Zagreb, 18.12.2023 – Sjednica Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Na slici Radovan Fuchs, Marko Primorac, Andrej Plenković i Marin Piletić. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Ulazak u Schengen i europodručje jedinstveni događaj za našu zemlju

Kao jedinstveni događaj koji ćemo još dugo pamtiti, premijer je naveo ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje 1. siječnja ove godine, a potom i u Europski stabilizacijski mehanizam te Global Entry program sa SAD-om.

Plenković je rekao i da smo prema standardima Svjetske banke uvršteni među zemlje visokog dohotka, naglasivši da Hrvatska više nije zemlja s tržištem u nastajanju, već se u ubraja u razvijena gospodarstva, među kojima je 38 država svijeta.

Govoreći o provedbi Ciljeva održivog razvoja UN-a, premijer je kazao da smo na 12. mjestu od 193 zemlje, što znači, dodao je, da je naša politika itekako utemeljena na onome što su globalni i europski prioriteti. 

Istaknuo je i da je Hrvatska, s 20 milijuna gostiju, postala 18. globalna turistička destinacija.

Naglasio je i da smo jedina zemlja u svijetu koja je u ovim kriznim vremenima, po sve tri agencije za kreditni rejting, podigla svoj rejting za dva stupnja, što pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo i otporno i dinamično. Dodao je i da su nam izgledi revidirani iz stabilnih u pozitivne po sve tri kreditne agencije te smo stepenicu od slova A.

“To je sve bilo u desetoj obljetnici našega članstva u Europskoj uniji”, istaknuo je Plenković.
Osvrnuvši se na rast gospodarstva, premijer je iznio Vladina projekcije o rastu BDP-a od 2,8 posto za ovu godinu, rekavši da je to više od svih inicijalnih projekcija.

Izrazio je i očekivanja o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u na 60,7 u ovoj godini, a, dodao je, u idućim godinama idemo prema 55 posto.

Plenković je kazao da imamo i trend smanjivanja inflacije, dodavši da je ona u studenom iznosila 4,7 posto, pri čemu za ovu godinu očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od 8 posto.

Zagreb, 18.12.2023 – Sjednica Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Na slici: Dražen Opalić, Marin Piletić, Ivan Vidiš. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Rast BDP-a jedanaest kvartala zaredom

Rekao je da Hrvatska u idućoj godini, prema nedavnim prognozama Europske komisije, očekuje inflaciju od 2,4 posto, izrazivši uvjerenje da bismo ju mogli smanjiti i ispod toga.

Ocijenio je dobrim i što BDP raste već 11 kvartala zaredom, naglasivši da Hrvatska ima najveći rast BDP-a u trećem kvartalu među 24 zemlje Europske unije za koje postoje podaci.

Premijer je podsjetio i na pakete pomoći građanima i gospodarstvu vrijedne 7,2 milijarde eura, čime su se značajno smanjili troškovi energenata. Najavio je da će Vlada danas održati telefonsku sjednicu na kojoj će ponovno smanjiti cijene goriva, ocijenivši to dobrim i za hrvatske građane i gospodarstvo.

Kazao je da se nastavlja i s ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kazavši da je Hrvatska prva zemlja koja je prešla 50 posto apsorpcije bespovratnih sredstava iz ovog instrumenta. Najavio je da ćemo ovaj tjedan podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za novu tranšu u visini 163 milijuna eura. “I tu smo jako dobri i precizni u ispunjavanju kriterija koje smo sami sebi zadali”, poručio je.

Podsjetio je da je na Vijeću za ekonomske i financijske poslove prihvaćen naš aneks Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i tu smo, kazao je premijer, u situaciji da imamo dodatnih 4,2 milijarde eura izrazito povoljnih zajmova.

Nikad manja nezaposlenost

Što se tiče plaća i tržišta rada, predsjednik Vlade je istaknuo jačanje zaposlenosti i kupovne moći građana.

Naglasio je i odgovorno upravljanje javnim financijama te kao izraz povjerenja državi naveo izdavanje narodne obveznice, kazavši da su građani uplatili milijardu i 350 milijuna eura, te izdavanje trezorskih zapisa, gdje su uplate građana iznosile 975 milijuna eura.

Premijer je kazao da je stopa zaposlenosti došla sa 63 na 71 posto, a stopa nezaposlenosti s 10 na 5 posto. Naglasio je da je Vlada je u mjere zapošljavanja uložila preko milijardu eura te uključila 235 tisuća osoba.

Naveo je i da je, u osam godina ove Vlade, prosječna plaća porasla za 54 posto te iznosi 1.156 eura, podsjetivši da je u Vladinom programu planirano da bude tisuću eura, a sad je za 156 eura veća.

Rekao je i da je prosječna bruto plaća došla na 1.596 eura, dok je za 103 posto povećana minimalna neto plaća, koja je 2016. iznosila 414 eura, a od 1.1. 2024. bit će 840 eura.

Kazao je i da je broj osiguranika u studenom ove godine iznosio 1.658.116, što je za 13 posto, odnosno 200 tisuća više, nego u studenom 2016.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 30.11., bilo je 327 tisuća osiguranika sa sklopljenim ugovorom na određeno vrijeme, a milijun i 330 tisuća na neodređeno vrijeme, naveo je Plenković.

Zagreb, 18.12.2023 – Sjednica Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Na slici Andrej Plenković. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Naglasio je da imamo i najmanji broj nezaposlenih te je ta brojka u studenom iznosila 113 tisuća.

“To je tako jer smo vodili politiku stabilnosti javnih financija, dosegli najviše razine kreditnoga rejtinge, očuvali radna mjesta, povećali zaposlenost, smanjili nezaposlenost, osigurali rast plaća, napravili ogradu oko građana i gospodarstva u vremenu Covida i energetske krize, a pritom nastavili politiku poreznih, administrativnih i parafiskalnih rasterećenja”, poručio je Plenković.

Rast plaća za 219 tisuća ljudi u državnom i javnom sektoru

Kad je riječ o državnom i javnom sektoru, premijer je naveo da je osnovica za izračun plaće povećana za 40 posto. Izdvojio je i povećanje jednokratnih materijalnih prava i to: regres sa 166 na 300 eura, božićnica sa 166 na 300 eura, dar u prigodi dana Sv. Nikole sa 66 na 100 eura, ugovoreno je potpuno novo pravo – uskrsnica od 100 eura, iznos dnevnice i terenskog dodatka povećan je s 21 euro na najmanje 26 eura te je uvećana i osnovica za izračun otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.

Povećana je i naknada prijevoza po kilometru sa 0,13 eura na 0,18 eura te naknada za sistematske preglede sa 66 na 160 eura. Uveden je dodatak za završen specijalistički studij od 5 posto. Uvećan je i najniži koeficijenti od 2 posto do 5 posto u rasponu od 0,601-0,920.

Osiguran je dodatak u lipnju od 100, 80 odnosno 60 eura, koji je obuhvatio 219 tisuća ljudi u državnom i javnom sektoru.

 U razdoblju od 1. do 10. mjeseca 2023. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika iznosila je 1.844 eura, od toga javni 1.860 eura, a državni 1.802 eura, naveo je premijer.

Spomenuo je i povećanje osnovice od 5 posto, istaknuvši da je u razdoblju od 2016. do 10. mjeseca 2023. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika nominalno rasla za 55,5 posto.

Stopa inflacije u istom razdoblju na razini godišnjeg prosjeka iznosila je 26,6 posto, iz čega proizlazi realan rast plaća od gotovo 23 posto.

Zagreb, 18.12.2023 – Sjednica Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Na slici Ivan Malenica, Marko Milić i Marin Piletić. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Kontinuirana briga o umirovljenicima

Premijer se dotakao i mirovinskog sustava, kazavši da je Vlada imala šest intervencija u iznosu od gotovo 375 milijuna eura za 700 tisuća umirovljenika.

Naveo je da je Vlada od 1. siječnja povećala najniže mirovina za 3 posto, a obiteljske za 10 posto.

Omogućeno je korištenje 27 posto dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, a proširen je i krug osoba koje mogu raditi i primati mirovinu te se trenutno na tržištu rada nalazi 27 tisuća umirovljenika. Zakonom o doprinosima ukinuto je plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 3 posto, a usvojene su i izmjene Zakona o smanjenju mirovina te se od 1. srpnja 2023. mirovine iznad 464 eura, koje se sada smanjuju za 10 posto umanjuju za 5 posto.

Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe od 1. siječnja podiže se iznos nacionalne naknade na 150 eura.

Premijer je rekao da se relaksiraju uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, a spomenuo je i važne izmjene zakona kojima se uređuje kapitalizirani mirovinski sustav. Tijekom 2024., dodao je,  ponovo uvodimo pozitivne promjene u mirovinski sustav, što će omogućiti majkama koje idu u mirovinu da dobiju 12 mjeseci radnog staža po djetetu umjesto dosadašnjih 6.

Kazao je da je 2024. godina izrazito važna u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu te istaknuo demografsku revitalizaciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i ulaganje u obrazovanje kao četiri piste djelovanja ključne za društveni i ekonomski razvoj.

Istaknuvši da je iduća godina izborna na razini Europske unije, u SAD-u i Rusiji pa i u Hrvatskoj, poručio je da to globalni politički, ekonomski i socijalni kontekst čini dodatno izazovnim.

“Međutim, Hrvatska u nju ulazi izrazito financijski, ekonomski pa i socijalno konsolidirana nakon globalnih kriza koje traju cijeli ovaj mandat, a mi smo u takvim okolnostima sačuvali socijalnu koheziju”, naglasio je Plenković.

Na kraju je čestitao Krešimiru Severu što će predsjedati GSV-om od iduće godine.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Politika

U obraćanju novinarima nakon sudjelovanja na XVII. Općem saboru Mladeži Hrvatske demokratske zajednice premijer je komentirao aktualne događaje. Osvrnuo se na rezultate prevencije afričke svinjske...

Vijesti

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić boravio je jučer u Bosni i Hercegovini gdje je održao sastanke u Mostaru te sudjelovao...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je nakon prvog dana sastanka Europskog vijeća, u izjavi medijima izvijestio o temama sastanka. Prva je tema bio Višegodišnji...

Vijesti

U dvorani Pučkog otvorenog učilišta povodom jučerašnje proslave Dana Grada Velike Gorice među brojnim uzvanicima prisustvovali su premijer Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori