Connect with us

Upišite traženi pojam

Na fotografiji prezenteri Zakona. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

Politika

Predstavnik sindikata istaknuo da je Vlada prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga za novi Zakon o strancima

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su zajedno s vladinim socijalnim partnerima, izmjene Zakona o strancima, koje nakon prezentacije idu u javno savjetovanje.

Ministar Božinović je uvodno istaknuo kako se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanje obitelji, te školovanja i studiranja.

Dodaje kako najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacija, i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.

”S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika, te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada, kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države”, naglasio je Božinović.

Na fotografiji Davor Božinović. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

Najviše dozvola izdano u graditeljstvu, najviše stranih radnika iz Bosne i Hercegovine

Ministar je iznio podatke kako je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega je 29.200 osoba s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijedi 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica Europske unije.

Govoreći o djelatnostima, Božinović je specificirao kako je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede ugostiteljstvo i turizam s 26 posto, kao i industrija, na koju otpada 14 posto dozvola.

Najviše državljana kojima je tijekom prošle godine izdana dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj je iz Bosne i Hercegovine, 22 posto, a potom iz Srbije i Nepala, 14 posto, te ostali s 11 posto.

Objašnjavajući svrhu donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti Europske unije, čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom.

Razlozi za izmjene i dopune Zakona su, također, učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika, kao i druge izmjene usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage, koja je završila školovanje u Hrvatskoj, te dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana, hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Novim zakonom, ističe Božinović, žele se smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja.

Predviđeno je i određivanje omjera, najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a osam posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke.

Uvode se ovjerene zadužnice za povratak stranih radnika

Uz navedeno, uvodi se i institut zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika, za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja.

”Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama”, pojasnio je Božinović.

Naglašava kako novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ako smještaj osigurava poslodavac, uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika.

Uvjeti primjerenog smještaja biti će određeni podzakonskim propisom.

Prvi puti imamo pozitivan migracijski saldo

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je poručio kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade na negativne trendove u gospodarstvu, te da po prvi put imamo pozitivan migracijski saldo.

Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je istaknuo uvođenje crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju rad.

Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a Državni inspektorat će, sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom, kazao je Piletić, ističući da su za ponavljače istog prekršaja propisane drastično veće kazne.

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja izmjene Zakona

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber pozdravila je izmjene zakona koje olakšavaju zapošljavanje stranih radnika i sve izmjene koje idu u smjeru zaštite radnika.

”Pratit ćemo utjecaj ovih izmjena na terenu, jer želimo vidjeti kako će se one reflektirati na samom tržištu rada”, kazala je Weber.

Na fotografiji Irena Weber. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

Vlada je prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao kako je Vlada prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga za novi zakon.

Među njima je i teret troška za povratak stranih radnika na trošak poslodavca u vidu zadužnica, koju kod javnog bilježnika mora potpisati poslodavac, kao i prijedlog da poslodavac pri zapošljavanju stranog radnika mora dokazati da je riječ o deficitarnom zanimanju.

Na fotografiji Krešimir Sever. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo

U bandama krijumčara migrantima nema hrvatskih državljana

U izjavi nakon prezentacije izmjena Zakona o strancima, ministar Božinović se osvrnuo na skupine krijumčara migrantima, koje djeluju kod granice, kazavši kako među njima nema hrvatskih državljana.

“Nema hrvatskih državljana, radi se o skupinama koje su u Bosni i Hercegovini, dakle nisu u Hrvatskoj. To je podatak koji je bio iznesen početkom ovog mjeseca na sastanku, gdje su bili predstavnici graničnih policija iz susjedstva”, izvijestio je Božinović.

Dodao je kako je taj sastanak bio u Sarajevu, i na to je ukazao predstavnik Bosne i Hercegovine pred predstavnicima Europske komisije.

“Te skupine su detektirale sigurnosne službe, ne samo policija Bosne i Hercegovine, i po svemu što znamo i što je tada rečeno, one su pod njihovim nadzorom. Mislim da se radi uglavnom o Afganistancima”, istaknuo je.

Na pitanje o povezanosti prošlogodišnjih pucnjava na granici sa Srbijom, te postoji li opasnost da se nesigurnost oko obračuna proširi, Božinović je odgovorio kako bi postojala opasnost da hrvatska policija ne radi kako radi.

U konkretnom događaju vezano uz pucnjave, pojasnio je, svi su oni bili zapravo povezani s obračunom između tih bandi, a krijumčarenje migranata je već postala posebna vrsta organiziranog kriminala, koji uključuje velike novčane iznose, od par tisuća do 5000 eura po migrantu kojeg se uspije prebaciti u ciljane destinacije.

Države članice Europske unije s tim se nose, dodaje, a Hrvatska je prva krenula i inicirala međunarodnu konferenciju, koju je otvorila predsjednica Europske komisije prije nekoliko mjeseci u Bruxellesu.

“Krijumčarenje migranata mora postati fokus ne samo Hrvatske, već i svih drugih zemalja, bile one ciljane destinacije ili zemlje tranzita, dakle svih koji se žele boriti protiv nezakonitog krijumčarenja. Ljudi moraju raditi u najmanju ruku ono što radimo mi”, zaključio je, potvrdivši kako je u obračunima zapravo riječ o borbi za prevlast.

Ove godine 11 posto manje nezakonitih prelazaka državne granice

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno, izvijestio je kako je, u odnosu na isto razdoblje lani, ove godine 11 posto manje nezakonitih prelazaka državne granice i dva posto manje tražitelja azila.

Nazvao je to izuzetnim rezultatom, s obzirom na to da je u isto vrijeme broj nezakonitih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu porastao za 36 posto, zbog preusmjeravanja rute, a uslijed pojačane kontrole mađarsko-srpske granice.

Napomenuo je kako je ulazak u Bosnu i Hercegovinu nezakonitim migrantima jednostavan, te da neki od njih ulaze i naoružani, upozorivši kako na području Bihaća djeluje šest skupina krijumčara migrantima.

“Samo je pitanje dana kada će se opet međusobno sukobiti i kada će zbog toga stradati građani. To nijedna policija na svijetu ne bi smjela dozvoliti. Pitanje je i ovlasti među policijama u Bosni i Hercegovini”, kazao je Ničeno.

Božinović je naveo podatak kako Hrvatska ima šest i pol tisuća graničnih policajaca.

“Ne zanosimo se time da će nam netko drugi štititi granicu. Imamo povjerenje u svoje snage i na dnevnoj bazi se prilagođavamo izazovima”, poručio je.

izvor: vlada.hr

Povezane vijesti

Vijesti

Ove srijede u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova potpisan je Ugovor o suradnji u izdavanju Zbornika diplomatskih dokumenata MVEP-a, Hrvatskog instituta za povijest te...

Politika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, sudjelovao je u ponedjeljak u Parizu na sastanku na vrhu šefova država ili vlada...

Politika

Na konferenciji “ITU ZADAR 2030 – Inovacija, transformacija, urbanizacija” održanoj u ponedjeljak u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru predstavljeno je više kapitalnih projekata...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori