Connect with us

Upišite traženi pojam

Top Tema

Povjesničar razotkrio Tita: Partizani su na Križnom putu i Bleiburgu pogubili 50 000 Hrvata

Dan oslobođenja Zagreba, koji se obilježava 8, svibnja, i Dan pobjede nad fašizmom, odnosno Dan Europe koji se obilježava dan kasnije, u Hrvatskoj javnosti posljednjih tridesetak godina prate žestoke polemike i duboke podjele društva, čije se prevladavanje, prama stručnjacima, još ne nazire.

Oslobođenje Zagreba povijesni je događaj, koji se obilježava u sjećanje na dan kad su partizanske jedinice ušle u Zagreb, i kojim se slavi slom Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) obilježava ga svečanom akademijom i polaganjem vijenaca u počast osloboditeljima Domovine na Grobnici narodnih heroja i Partizanskom groblju na Mirogoju te na Spomen-području Dotrščina.

Prethodno, u subotu, Mreža antifašistkinja Zagreba organizirala je na savskom nasipu Trnjanske kresove čiji je program uključio brojne radionice, izlagače, štandove, muzejsku izložbu, nastupe zborova i paljenje kresova.

Nazočio im je i gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je kazao kako odaje počast za 30 tisuća građana Zagreba koji su dali svoju žrtvu u partizanima i bili žrtve ustaškog i fašističkog terora.

Antifašizam i revizionizam

Povjesničari se slažu da se gledanje na oslobođenje Zagreba poklapa s općim stavom o antifašističkoj borbi u Hrvatskoj.

Povjesničar Hrvoje Klasić ističe da se od 1990. situacija “okrenula za 180 stupnjeva”: sve vrijednosti koje su od 1945. prikazivane kao pozitivne, počinju se prikazivati kao negativne, unatoč činjenici da Hrvatsku i vodeću hrvatsku stranku osnivaju brojni bivši partizani, komunisti i antifašisti, koje je predvodio Franjo Tuđman. Također, unatoč tome što je antifašizam ušao u Ustav i što je Hrvatska dobila praznik Dan antifašističke borbe, dodaje.

Klasić kaže da se radi o raznim oblicima revizionima koji imaju za cilj umanjiti i relativizirati zločinački karakter ustaškog režima. Nema spora da je trebalo napraviti reviziju narativa koji je postojao o Drugom svjetskom ratu. Ali aktualna revizija je načinjena tako da je, zbog zločina koji su počinjeni, odnosno, možda još važnije, zbog činjenica da su se partizani borili za Jugoslaviju i da je antifašistički pokret predvodila Komunistička partija, sve vezano uz partizane proglašeno negativnim.

Povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest (HIP) Davor Marijan, međutim, smatra, da hrvatski Ustav „nedvojbeno odbacuje komunistički sustav, od kojeg se ratni antifašizam ne može odvojiti“. Izvorišne osnove Ustava pisao je osobno Franjo Tuđman i one su očigledno bile temelj politike pomirbe na kojoj je Tuđman gradio svoju politiku neovisnosti i demokratizacije Hrvatske, kaže Marijan u jednom o svojih ranijih tekstova, budući nije odgovorio na upit Hine.

Povjesničar Davor Pauković objašnjava da su se unutar nasljeđa komunističke ili socijalističke Jugoslavije od početka devedesetih u hrvatskom društvu formirali suprotstavljeni narativi, pa i samo korištenje pojmova socijalizam ili komunizam u javnom diskursu ima vrijednosnu odrednicu.

Termin socijalizam koristi se znatno češće u neutralnijem ili pozitivnijem diskursu o raznim temama iz jugoslavenskog razdoblja, dok se termin komunizam češće koristi kad se govori u negativnom kontekstu, a gotovo isključivo vezano za zločine, kaže on.

Uloga zločina

Povjesničar Vladimir Geiger u nizu svojih tekstova optužuje partizanske jedinice za zločine koji su kulminirali nakon završnih ratnih operacija i poziva se na izvore koji kažu da bi ukupni ljudski gubici vezani uz pojam Bleiburg i „Križni put“ mogli iznositi najmanje 70.000, a gubici Hrvata oko 50.000 ljudi.

Masovne likvidacije zarobljenika ne bi se mogle događati u takvom broju bez direktiva ili prešutnog odobravanja najvišeg rukovodstva, kaže i naglašava da je velika razlika ubiti protivnika u borbi od ubijanja nenaoružana i bespomoćna čovjeka ili ratnog zarobljenika.

Klasić je rekao kako nema spora da su partizani i zapadni saveznici počinili zločine nad civilnim stanovništvom pred kraj Drugog svjetskog rata, ali napominje da unatoč tome danas ipak slavimo pobjedu nad fašizmom. Možemo to reći i ovako: bez obzira što su nakon Oluje počinjeni brojni zločini nad civilnim srpskim stanovništvom, danas u Hrvatskoj nitko ne dovodi u pitanje proslavu oslobođenja Hrvatske, kaže za Hinu povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu .

Marijan, međutim, smatra da je danas u Hrvatskoj izraz antifašizam naziv za ono što se do 1990. službeno zvalo Narodnooslobodilački rat i revolucija, te da u poslijeratnoj komunističkoj mitologiji antifašizam nije bio uopće bitan. On tvrdi da antifašizam guraju udruge među kojima su i one koje još nisu prežalile raspad Jugoslavije i stvaranje države Hrvatske.

Geiger upozorava da „zagovornici komunističkog svjetonazora u Hrvatskoj, koji se danas nazivaju ‘antifašistima’“, ponašaju dvolično. “Oni deklarativno osuđuju svaki zločin, a omalovažavaju svako istraživanje koje ne podržava ‘antifašističku’ sliku prošlosti.”

Pauković kaže da se takvim pristupima razvijaju antagonistički narativi, primjerice zločini fašizma nasuprot zločinima komunizma (ustaša vs partizana); rehabilitacija ustaškog režima nasuprot odavanju počasti nevinim žrtvama, i osveta prema fašističkim kolaboratorima nasuprot komunističkoj revoluciji ili obračunu s narodnim neprijateljem.

Napominje da se rasprava odvija u okviru komemoracija koje su pogodan teren za dramatičnu prezentaciju, za suprotstavljanje narativa ili za manipuliranje porukama i simbolima.

Petokraka i kukasti križ

Jedna od agendi te polemike je izjednačavanje simbola dvaju ideologija. Tako, dio članova Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima nije se složio s dijelom sadržaja dokumenta iz 2018. godine. U izdvojenom mišljenju oni smatraju da je petokraka trebala biti zabranjena kao prima facie obilježja mržnje. Kad se tomu doda mjesto petokrake u agresiji na Hrvatsku u Domovinskom ratu, petokraka ovdje ima posve drukčije konotacije nego drugdje u Europi, smatraju oni.

Klasić ocjenjuje da se izjednačavanje kukastog križa i petokrake događa postfestum, poistovjećujući situaciju iz 1991., dakle ono što je činila JNA s onim što su činili partizani u Drugom svjetskom ratu.

Partizanski pokret je bio međunarodno priznat, čiji su pripadnici nosili zvijezde petokrake i ratovali zajedno s Amerikancima, Britancima i Sovjetima u borbi protiv fašizma. Tada su mogli i neki drugi, recimo Vlatko Maček i HSS, koji su bili znatno brojniji, dobro naoružani i koji su se izjašnjavali kao prozapadni antifašisti, pokrenuti otpor protiv fašizma, ali nisu. Jedini pravi pokret otpora je bio partizanski, kaže Klasić.

Dovoditi ono što su radili Ivo Lola Ribar, Rade Končar i Nada Dimić u vezu sa Šešeljem, Šljivančaninom i ostalima u JNA 1991. – potpuno je besmisleno, ističe.

Propala šansa za završetak podjela

Pauković podsjeća na gestu premijera Ivice Račana iz 2002., kada je na Bleiburgu odao počast žrtvama i ispričao se za zločine komunističkog režima.

Njegov je potez u javnom i političkom diskursu ocijenjen vrlo pozitivno, ali se nisu stvorile daljnje pretpostavke za završetak podjela u hrvatskom društvu u odnosu na traume Drugog svjetskog rata, nego komemoriranja žrtava iz rata i poraća i dalje predstavljaju godišnji vrhunac rasprava o komunističkom nasljeđu u Hrvatskoj, kaže Pauković, profesor na Sveučilištu u Dubrovniku.

Marijan zaključuje da je antifašizam poslužio komunistima da iskoriste nekomuniste da Hrvatskoj unutar Jugoslavije “nametnu jaram proleterske revolucije”, a da isto tako danas antifašizam njihovim ideološkim sljednicima služi da onemoguće suočavanje s komunističkim zločinima i karakterom druge Jugoslavije.

Klasić odgovara da je u proslavu Dana slobode, koji slavi Europa, utkana i borba hrvatskih i jugoslavenskih partizana, te da se treba čuvati dvostrukih mjerila.

Ako u društvu postoji „razumijevanje“ za zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu, a ne postoji za zločine koji su partizani počinili tijekom Drugog svjetskog rata, to nije dobro, zaključuje Klasić.

Povezane vijesti

Politika

Grmoja odlučno prokazuje ‘fantomske birače’ ali zaboravlja na optužbe bivšeg istaknutog člana Mosta kako su i oni ”dovodili svoje nelegalne birače iz susjedne države...

Politika

Nacional otkriva zašto tajnik udruge Autoklub Blato Ivan Milat optužuje osobe vrlo bliske predsjedniku Kluba zastupnika HDZ-a Branku Bačiću i predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću, da...

Politika

Iako se trebalo održati prije dva tjedna, saborsko aktualno prijepodne zbog toga što je premijer Andrej Plenković bio zaražen koronavirusom, održava se danas jer...

Politika

U Središnjici HDZ-a održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog odbora “Zajednica poduzetnika i obrtnika HDZ“. Članice i članovi ZPO-a iskazali su punu potporu Vladi i...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori