Connect with us

Upišite traženi pojam

foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Ostale vijesti

Plenkovićeva vlada plaća 297 milijuna kune odštete Susmanu, što je DORH radio 20 godina?

DORH kao zaštitnik interesa države, gotovo dvadeset godina nije reagirao i krenuo u rješavanje spora sa Susmanom, kao i u istragu tko su odgovorni krivci . A trebao je, kao što se navodi u posljednjem izvješću s potpisom Zlate Hrvoj Šipek, krenuti još točno prije dvadeset godina

Istraživački tim Objektiva

Vlada je donijela zaključak da se s američkom investitorskom tvrtkom Colgate/McCallum i osnivačem Gavinom Susmanom potpiše sporazum o prijateljskom rješavanju spora zbog kuponske privatizacije otprije 20 godina i da im se isplati čak 297 milijuna kuna odštete jer je procijenjeno da bi arbitražom mogli dobiti i više od 1,2 milijarde kuna.

Bila je to kratka i donekle ‘’prilagođena’’ agencijska vijest plasirana nakon sjednice vlade održane lani 15. prosinca nakon koje je Plenkovićev propagandni pogon ‘’maestralno’’ pokušao raditi ono što najbolje zna – gubitak naših 300 milijuna kuna i sramotu hrvatske države, DORH-a, ali i vlastitu nesposobnost prikazati kao uspjeh trenutačno vladajuće garniture ostvaren na temelju stručne ‘’ekspertize’’ dokazano kompromitirane šefice DORH-a Zlate Hrvoj-Šipek.

I to ekspertize s njezinim potpisom dostavljene, pazite sada, 13 prosinca – samo dan ili dva prije donošenja Vladina zaključka, a nakon što DORH o tome nije gotovo ništa poduzimao dvadeset godina!

No, što je još dobiveno ‘’prijateljskim rješavanjem’’ spora sa Susmanom, predsjednikom uprave tvrtke Proficio koja se, pod drugim imenom, prije dvadesetak godina uključila u spornu kuponsku privatizaciju pod okriljem hrvatske države i koja je, barem u njegovu slučaju, tek sada dobila epilog. Kako su mediji izvijestili. Susman se ‘’zauzvrat odrekao prava na pokretanje bilo kakvih sudskih i arbitražnih postupaka protiv Hrvatske’’ te se, dodatno, taj američki investitor obvezao u sljedećih pet godina uložiti najmanje 100 milijuna kuna od dogovorenog iznosa natrag u Hrvatsku, A ako ne, onda u sljedećih godinu dana trebao bi uložiti taj iznos u projekte vezane za obnovu nakon potresa (!?)

Plenkovićevoj Vladi ovakav je zaključak predložilo ‘’Međuresorno povjerenstvo za postupanje po zahtjevima stranih ulagača vezanim uz sporove koji proizlaze iz međunarodnih ugovora Hrvatske iz područja poticanja i zaštite ulaganja, koje djeluje u okviru Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP)’’.

Nagodbom se, kažu u MVEP-u, konačno rješava spor Hrvatske i američkog investitora proizašao iz postupanja Hrvatskog fonda za privatizaciju koji, nakon promjene vlasti 2000., nije u potpunosti izvršio ugovore o nadoknadi dionica u programu kuponske privatizacije.

Sada je, pak, 2021. i 2022. kao sve dovedeno u red – slijedi ‘’lakirovka’’ iz propagandnih radionica Plenkovićeve vlasti koja je svima očiti poraz hrvatske države, naravno, sada prikazala kao svoju pobjedu.

“Ovim činom Republika Hrvatska nastavlja s konstruktivnim i odgovornim pristupom rješavanju arbitražnih sporova stranih investitora. Republika Hrvatska ovime šalje i jasnu poruku stranim investitorima da su dobrodošli i da su njihove investicije u našoj državi sigurne i zaštićene”, priopćili su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Investicije stranih investitora su sigurne i zaštićene, tvrde Plenkovićevi puleni, no ako nešto hrvatske garniture na vlasti pogriješe– hrvatski građani to plaćaju, u ovom slučaju, to je možda samo Plenkoviću i šefu MVEP-a Gordanu Grliću Radmanu‘’tričavih’’ 300 milijuna kuna.

Nagodbu podržava i Državno odvjetništvo (DORH) koje je sudjelovalo u radu Međuresornog povjerenstva, izvijestili su mediji nakon sjednice Vlade 15. prosinca na kojoj je i bio obznanjen ‘’deal’’ sa Susmanom.

No, manje je poznato da o tome DORH nije radio gotovo ništa više od 20 godina. U kratkim crtama, spor Susmana s hrvatskom državom nastao je još krajem 90-ih tijekom kuponske privatizacije, sada već gotovo zaboravljena epizoda iz privatizacije državnih poduzeća koja je započela 1997., s ciljem da se stradalima u Domovinskom ratu, koji nisu imali mogućnost sudjelovati u privatizaciji, omogući besplatna dodjela dionica. Pravo na kupone tada je steklo više od 200 tisuća građana, a na dražbama su ih mogli mijenjati za dionice.

U tom postupku kao posrednici su se pojavili PIF-ovi – privatizacijski investicijski fondovi, a kada se ispostavilo da su na listi dionica kojima se dražbovalo uvrštene brojne tvrtke koje su bile nelikvidne ili su završile u stečaju, PIF-ovi su se žalili i tražili zamjene dionica. Nakon promjene vlasti 2000. SDP-ov Slavko Linić kao predsjednik Upravnog odbora HFP zaustavio je taj proces i od tada traje spor države i PIF-ova.

Među tim fondovima – PIF-ovima bio je i Expandia, a Gavin Susman jedan je od glavnih suvlasnika u tvrtki Proficio, koja je pravni sljednik PIF-a Expandia.

Ukratko, PIF-ovi su tužbe podnosili protiv Republike Hrvatske, koju je zastupalo nadležno Državno odvjetništvo. U ovom slučaju sa Susmanom, za koje je DORH tek sada dao pozitivno mišljenje, država je priznala da tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju nije u potpunosti izvršio obveze iz ugovora s Expandiom iz 1999., te da mu u postupku zamjene dionica nisu prenijete nove dionice. Riječ je inače bilo o dionicama nominalne vrijednosti 322 milijuna kuna, izvijestili su nedavno mediji.

No, DORH kao zaštitnik interesa države, gotovo dvadeset godina nije reagirao i krenuo u rješavanje ovog spora, kao i u istragu tko su odgovorni krivci . A trebao je, kao što se navodi u posljednjem izvješću s potpisom Zlate Hrvoj Šipek, krenuti još točno prije dvadeset godina.

‘’U postupku je, između ostaloga, utvrđeno da je Državni ured za reviziju u svoj Izvješću o obavljenoj reviziji kuponske privatizacije od 1. veljače 2002. konstatirao brojne nepravilnosti same kuponske privatizacije’’, stoji u najnovijem izvješću Hrvoj Šipek u posjedu Objektivno.hr.

Drugim riječima, dvadeset godina DORH u ovom slučaju nije radio ništa.

No, na to se pozvao i tužitelj u ovom slučaju u svojoj obavijesti o ulagačkom sporu podnesenoj 2020. te najave da će na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuti arbitražni postupak, a prema odluci Vlade izgledna je bila i tužba U.S. International Development Finance Corporationa, razvojne banke SAD-a, pred američkim sudom, a zbog police osiguranja ulaganja koju taj investitor ima.

Uglavnom, u ovaj u Hrvatskoj od DORH-a i vlasti zaboravljen slučaj,nedavno se uključila i američka vlast što je, vjerojatno svima razumljivo, tek sada natjeralo Plenkovićeve ministre I nazovi nezavisne državne odvjetnike na promptnu reakciju, ‘’pokrivanje pepelom’’ i sanaciju štete.

‘’Nepostupanje Republike Hrvatske, odnosno neizvršenje zaključenih ugovora o nadoknadi s investitorima, posebice imajući u vidu da su u konačnici ispunjeni sadržajno isti ugovori o nadoknadi zaključeni s drugim PIF-ovima, može se smatrati nejednakim tretmanomi čak izvlaštenjem investitora’’, stoji u izvješću Hrvoj Šipek predanom 13. veljače ove godine, samo dva dana prije odluke Plenkovićeve vlade.

Plenkoviću je tada moralo biti jasno da hitno mora spasiti stvar jer mu je i tada DORH napokon ‘’servirao’’ koliku bi štetu Hrvatska mogla pretrpjeti.

‘’U pregovorima investitori su istakli da će u arbitražnom postupku zahtijevati minimalno 825 milijuna kuna zbog povrede poštenogi pravičnog tretmana, odnosno 1,25 milijarde kuna na temelju usporedbe vrijednosti portfelja, odnosno PIF-a i vrijednosti sklopljenih u prethodnim i sličnim slučajevima’’, navodi DORH.

Stoga, plaćamo 297 milijuna kuna odštete američkom građaninu umjesto 1,25 milijarde koliko bi to koštalo da su se Plenković i njegovi ministri još malo inatili. Ako je to uspjeh, neka ih budućnosti više ne bude.

Povezane vijesti

Vijesti

DORH je pozvao odvjetnike i odvjetnička društva koji imaju iskustva u zastupanju država u međunarodnim investicijskim arbitražama te koji pravovremeno iskažu interes za zastupanje...

Politika

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan (HDZ) upitao je u subotu predstavnike oporbe žele li formirati većinu u Saboru kako bi zaštitili nekoga...

Politika

Nakon Milanovićeve jučerašnje izvanredne press konferencije prilikom čega je prozvao Ivana Turudića, kandidata za čelnika DORH-a, da se, dok je bio predsjednik Županijskog suda u...

Politika

Damir Markuš, član predsjedništva DP-a, devedesetih je bio mladi navijač i uzeo pušku u ruke, ostavio mladu obitelj u Kutini i s drugim HOS-ovcima...

Kolačići nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje kolačića. Vidi više


Kolačići (COOKIES)
Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne.
Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.
Kako onemogućiti kolačiće
Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, ovisi o internetskom pregledniku kojeg koristite.
Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta.
Što su privremeni kolačići?
Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju.
Što su stalni kolačići?
Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama.
Što su kolačići od prve strane?
Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu.
Što su kolačići treće strane?
Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe.
Da li objektivno.hr koristi kolačiće?
Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo.
Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto
Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.
Da li na web-stranici ima kolačića treće strane?
Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out.
Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika.
Dodatne informacija oko isključivanja kolačića
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise.
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/

Zatvori